Intervju ministra Stiera za tjednik Globus

Kad smo Davora Ivu Stiera, potpredsjednika hrvatske Vlade, šefa diplomacije i političkog tajnika HDZ-a upitali smatra li se danas jednim od najmoćnijih političara u Hrvatskoj, u svom novom uredu na Zrinjevcu odgovorio je krajnje diplomatski. „Mi smo odmah na početku izabrali institucionalni pristup. Dakle, zna se kako ide redoslijed i tako se ponašamo“. Stier kaže da, prije svega, želi u MVEP-u dati maksimalni doprinos, sve u cilju da Hrvatska dobije jednu stabilnu i efikasnu Vladu.

Dolazak ovog iskusnog diplomata i europskog parlamentarca na Zrinjevac nikoga nije iznenadio. Pred Stierom, koji je u svojoj uspješnoj karijeri obavljao i niz delikatnih zadataka iz sfere „tihe diplomacije“, novi su izazovi, a sam kaže da je stanje u BiH i položaj Hrvata u toj državi trenutačno u fokusu. „Moje prvo vanjskopolitičko putovanje na novoj dužnosti bit će baš u Bosnu i Hercegovinu“.

-Vas se doživljava i kao novog „ideologa“ HDZ-a, nešto poput Vladimira Šeksa u prošlosti?

= Politička doktrina HDZ-a je u našim dokumentima, a kada se Andrej Plenković kandidirao za predsjednika stranke, jasno je rekao kojim smjerom želi da ona ide. Da bude moderna stranka desnog centra, narodnjačka koja baštini vrijednosti kršćanske demokracije. Moj doprinos je u tome što želim i kao politički tajnik razvijati HDZ upravo u tom smjeru koji je Andrej predložio, a na temelju toga je i dobio potporu članova HDZ-a.

-Posljednjih mjeseci došlo je do velikih promjena u HDZ-a, ali i u SDP-u. Jesu li one na tragu promjena za koje ste se zalagali u knjizi koja je objavljena krajem prošle godine, zagovarajući novu paradigmu?

=Knjiga doista nije bila namijenjena jednoj stranci i jednom političkom akteru, već svim političkim i društvenim čimbenicima, prije svega kao poticaj za raspravu. Ona definitivno nije bila namijenjena za to da se promjene zaustave na nekoj personalnoj dimenziji. Što više, teza je bila da nije dovoljno mijenjati vlade i da dođe neka druga ekipa, već je potrebno promijeniti cijelu paradigmu i konstelaciju vrijednosti koje društvo u određenom trenutku prihvaća. Objasnio sam kako ja vidim tu sljedeću, buduću paradigmu, ali s jasnom napomenom da je to otvoreno za raspravu i da to mora biti plod interakcije svih relevantnih čimbenika.

-Je li se to sada zaista i dogodilo u praksi?

=Mislim da postoje neki potezi koji ohrabruju i pokazuju da se ide u tom smjeru. Jasno je da treba proći više vremena da se može govoriti o toj novoj paradigmi i ona će se prepoznati kada je svi prihvate. Činjenica je da se na ovih izborima vidjelo da je HDZ dao slobodu svim kandidatima da traže preferencijalne glasove, dok je prije to bilo zabranjeno. Činjenica je da se sve više pozornosti posvećuje kvaliteti unutarnjeg života u strankama, bez obzira na to o kojima je riječ, jer javnost i članovi to zahtijevaju. Činjenica je da se u Saboru sada raspravlja i vjerujem da će se izglasati promjena izbornog zakona kojim se povećava broj preferencijalnih glasova s jedan na tri, a time će moć građana i birača biti još veća. Sve su to neki potezi koji pokazuju smjer koji obećava, a rezultat je otvaranje političkih institucija i osnaživanje uloge hrvatskih građana.

-Hoće li se HDZ držati svih tih principa i na budućim lokalnim izborima i onima u stranci?

=Kao politički tajnik mogu samo potvrditi da ćemo se držati načela supsidijarnosti koje je jedno od ključnih načela i kršćanske demokracije. To znači da Središnjica neće odlučivati o onome što se može odlučivati na lokalnoj razini. Već smo i u Statutu HDZ-a unijeli promjene, tako da se sada i nove čelnike naših organizacija, od općinskih, gradskih do županijskih bira po načelu „jedan član, jedan glas“. Na članovima je sada najveća odgovornost, ali i moć da mogu izabrati čelnog čovjeka HDZ-a u svojoj sredini.

-Tu može doći do velikih iznenađenja?

=Mi se ne bojimo naših članova, naprotiv. Oni su i najbolje što HDZ ima.

-A kada će biti izbori u HDZ-u?

=Izbori su bili, a o bilo kojoj drugoj odluci trebaju odlučiti stranačka tijela.

-Koji su bili motivi da se uključite u najuži tim Andrije Plenkovića i jeste li sve ovo vrijeme imali dilemu ostati u Zagrebu ili se vratiti u Bruxelles?

=Kada sam iz Argentine, gdje sam rođen, dolazio u Hrvatsku, rekao sam da je razlog moja želja da se uključim u politički i društveni život Hrvatske. Kada se Andrej odlučio kandidirati, rekao sam da ću mu dati potporu, ne samo deklarativnu već ću ga i pratiti i s njim doći iz Europskog parlamenta u Hrvatski sabor. Sada i u hrvatsku Vladu.

-Ivan Tepeš odustao je od odlaska u Bruxelles. Je li tu bilo neke trgovine, dogovora s njim?

=Dok sam još bio zastupnik u Europskom parlamentu, namjerno nisam htio kontaktirati s gospodinom Tepešom da ne bih ostavio bilo kakav prostor nekoj špekulaciji da postoji neka trgovina. Tek je prvi kontakt bio u Središnjici HDZ-a, što su novinari mogli i vidjeti, nakon što smo Andrej i ja dali ostavke na mjesto u Europarlamentu. Dakle, gospodin Tepeš mogao je apsolutno slobodno, bez ikakva uvjetovanja, odlučiti hoće li ili neće ići u Bruxelles. Odlučio je da želi ostati u Hrvatskoj i ovdje raditi. Treba podsjetiti da je Ruža Tomašić ušla sa zajedničke liste s velikim brojem preferencijalnih glasova, a ovo drugo su bili mandati HDZ-a. S tog aspekta može se pozdraviti odluka Ivana Tepeša jer smatra da je to mandat koji pripada HDZ-u. Ali, to je bila njegova odluka.

-Ako slučajno Tepeš dobije neku značajniju funkciju u narednom periodu, tko će vjerovati da nije bilo trgovine?

=Upravo zbog toga s moje je strane bilo važno da ne bude nikakvih kontakata u smislu „ja neću dati ostavku ako ti ideš u Europski parlament“.

-Premijer Plenković u više je navrata rekao da osobno želi izabrati svoj tim, tako da ste vi bili njegov izbor za šefa diplomacije. Je li to kod dr. Mire Kovača izazvalo nezadovoljstvo ili razočaranje?

=Miro Kovač je, osim što je moj stranački kolega, čovjek s kojim sam niz proteklih godina uspješno surađivao. U trenutku primopredaje istaknuo sam činjenicu da Vlada odgovara Hrvatskom saboru i da je moja intencija baš intenzivirati tu komunikaciju. A kolega Kovač će u Saboru, uvjeren sam, imati istaknutu ulogu i biti vrlo aktivan saborski zastupnik. Uvjeren sam da će naša suradnja biti uspješna kao i do sada.

-Prilikom primopredaje istaknuli ste i jednu vrlo važnu konstataciju, a to je da su protekli izbori pokazali da u Hrvatskoj nema radikalizma, ni lijevog ni desnog?

=Važno je istaknuti da su i ovi izbori pokazali da je u ovom dijelu Europe moguće pobijediti bez populističke retorike. Vidimo da u nekim dijelovima kontinenta, ali i zapadnoga svijeta raste populizam i ksenofobni radikalizam. Činjenica da smo mi pobijedili s proeuropskom i proatlantskom platformom koja odbacuje svaki populizam i demagogiju i radikalizam daje nam i posebni legitimitet i snagu u našem vanjskopolitičkom djelovanju. Kako na jugoistoku Europe, u srednjoj Europi, u cijeloj EU, tako i u okviru NATO-a i UN-a. Mi namjeravamo tu priliku iskoristiti da bismo ostvarili naše vanjsko-političke ciljeve.

-Mediji u posljednje vrijeme često spekuliraju o postojanju HDZ-ove desnice, desnije od desnog centra, koju navodno predvodi Zlatko Hasanbegović. Postoji li ta struja i ima li neku snagu i utjecaj?

=HDZ je uvijek bio široka politička stranka, koja je pokrivala i širok spektar. Ali danas su ljudi u HDZ-u dali potporu Andreju Plenkoviću i njegovu programu koji je od početka bio vrlo jasan, a to je stvaranje moderne stranke desnog centra. Na tome ne samo da je dobio stranačke već i parlamentarne izbore. Tako očekujem da će stranka i dalje podupirati taj smjer, a unutar toga jasno je da može biti različitih mišljenja i tonova. To je dio bogatog unutarstranačkog života.

-Znali ste govoriti da osobno nemate ništa protiv frakcija unutar HDZ-a. Znači li to, pod pretpostavkom da Hasanbegović predvodi jednu takvu frakciju, da je vrh HDZ-a to i prihvatio?

=Da budem vrlo jasan, ovo sada je jedan proces koji ima integrativni pristup. Mi u HDZ-u želimo okupljati, pa unutar stranke apsolutno ima prostora za Zlatka Hasanbegovića i za sve naše članove. Tu zbog različitih tonova neće doći do izbacivanja iz HDZ-a, kao što je nekad bilo.

-Sada predstoji drugi čin suradnje HDZ-a i Mosta. Hoće li biti uspješniji od prvog?

=HDZ i Most stvorili su klimu povjerenja koja očito nije postojala prije. Zato i očekujem daleko bolju suradnju.

-Može li ona biti poremećena uoči lokalnih izbora?

=Moguće je da ćemo se u nekim sredinama natjecati, ali to neće utjecati na rad Vlade koja će i dalje biti zajednička.

-Bilo je i teorija da će HDZ pomoći Mostu u sredinama koje su za njih posebno važne, Omišu, Metkoviću?

=To nije bio predmet naših razgovora i pregovora s Mostom za sastavljanje većine u Hrvatskom saboru i Vladi.

-BiH je u ovom trenutku jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike. Kako ocjenjujete stanje u toj državi?

=Mi smo još iz Europskog parlamenta dali svoj doprinos da se BiH ponovno vrati na dnevni red europskih institucija. Da se prije svega osvijetli činjenica da stabilnost na jugoistoku Europe traži da BiH krene europskim putem. Situacija se u tom smislu pomakla, BiH je podnijela kandidaturu i očekujemo da će do kraja godine od Europske komisije dobiti upitnik kako bi se krenulo dalje raditi. Hrvatska će biti najsnažniji saveznik na tom putu. Važno je pri tome poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana BiH. Postoje rezolucije Europskog parlamenta koje pokazuju kako međunarodna zajednica može pomoći BiH, ne nametanjem rješenja, jer njih moraju pronaći sami lideri u toj zemlji.

-Može li izgradnja Pelješkog mosta zakomplicirati odnose Hrvatske i BiH?

=Za Hrvatsku je Pelješki most izuzetno bitan projekt i mi ćemo u komunikaciji s kolegama iz BiH artikulirati tu važnost. Vjerujem da je revitalizacija cijelog tog područja u interesu ne samo Hrvatske, već da će donijeti pozitivne učinke i za gospodarstvo BiH. Uvijek želimo isticati da otvorenim dijalogom i suradnjom svi mogu imati korist.

-Čule su se iz Hrvatske inicijative o federalizaciji BiH, ali i trećem entitetu?

=Nije na nama izvan BiH da namećemo bilo kakvo rješenje. Do njega će doći lideri u BiH, a mi možemo samo pomoći. Prije svega kroz isticanje najboljih iskustava iz Europe koja možemo ponuditi prijateljima u BiH, a u tom kontekstu i federalna rješenja. To je bio i odgovor za određena složena društva u Europi, a mogu poslužiti i u BiH koja je također jedno složeno društvo. Što se tiče konkretnih formulacija, radit ćemo na jedan blizak i otvoren način s institucijama BiH.

-Što ako se tri naroda ne budu mogla dogovoriti, kao što se ni dosad nisu uspjela dogovoriti? Je li ipak došlo vrijeme za razgovor o Daytonu 2?

=Važno je dati šansu da se artikulacijom politika kroz pristupne pregovore s EU i put prema NATO-u pokrenu koraci, možda i mali, koji će biti usmjereni prema rješavanju problema koji doista postoje.

-Kako Hrvatska gleda na približavanje Srbije europskoj obitelji?

=Prvo treba reći da je naš interes da se područje mira i stabilnosti proširi, da Hrvatska podupire politiku proširenja i EU i NATO saveza. Naravno, poštujući volju svake države kojim putem želi ići. U slučaju Srbije njima članstvo u NATO-u nije opcija, što ne znači da se ne mogu pronaći i neki drugi modaliteti bliže i uže suradnje, što bi bilo korisno za stabilnost ovog dijela Europe. Kroz našu povijest bili smo više puta čuvari neke granice, tako je i nastala Vojna krajina. Iskreno, to nije bila najsretnija okolnost za razvoj Hrvatske, stoga je naš interes ne biti čuvari vanjske granice EU, nego tu granicu mira i stabilnosti pomaknuti dalje. Kada to kažem, misleći konkretno na Srbiju, jasno je da očekujemo od svake države koja je kandidat da ispuni sve potrebne kriterije, kao što smo ih i mi morali ispuniti.

-Kriteriji, kada se govori o Srbiji, ali ne samo o njoj, su poznati. Hoće li u dogledno vrijeme biti ispunjeni?

=Mi u Hrvatskoj želimo pomoći da se oni ispune, a želimo reći da se oni doista i mogu ispuniti. Veselimo se onom trenutku kada će ti kriteriji biti ispunjeni i kada će se sve države jugoistočne Europe pridružiti EU.

-Dakle onaj paket koji je bivša administracija ugradila u pregovarački okvir sa Srbijom ostaje?

=To je i zajednički stav EU i očekujemo da se sve to ispuni. Za nas to znači i da hrvatski branitelji neće biti na udaru optužnica koje dolaze iz Srbije.

-Može li se uskoro očekivati susret šefova diplomacija Hrvatske i Srbije?

=Obići ću u skoro vrijeme sve države jugoistoka Europe, pogotovo susjedne države.

-Tko je prvi na redu?

=Prva je na redu BiH.

-Prostor jugoistoka Europe u zadnje je vrijeme ponovo dinamičan, od Crne Gore, Kosova, Makedonije. Kad je Hrvatska ulazila u EU, bila je zamisao da budemo most između EU i jugoistoka, i hoće li se to sada realizirati u potpunosti? –

=Hrvatska je sada u odličnoj poziciji da bude faktor europeizacije na jugoistoku Europe. To je i naš interes, ali i naših partnera u EU. Pri tome ne mislim da zemlje na jugoistoku Europe ne smiju surađivati i s drugim zemljama koje nisu članice EU, ali mora postati jasna vizija da je budućnost jugoistoka Europe u EU. To je geostrateški vrlo važno istaknuti i Hrvatska će u tom kontekstu biti vrlo aktivna.

-Kada je riječ o otvorenim pitanjima sa Slovenijom, Srbijom, koja rješenja očekujete?

=Sa svim susjednim zemljama tražit ćemo konkretna rješenja u duhu dijaloga, štiteći naravno nacionalne interese. U slučaju Slovenije smo svojedobno pokrenuli i Brdo proces, a sada je on nastavljen i na razini šefova država.

-Mnogim je hrvatskim veleposlanicima istekao mandat ili će im brzo isteći. Hoće li lista koja je napravljena u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića biti izmijenjena, mogu li se očekivati nova imena?

=Poštovat ćemo Ustav i zakone, a ja sam uvjeren da će biti i jako dobra suradnja između sukreatora vanjske politike, pa i po pitanju kadrovskih rješenja.

-Kada se mogu očekivati prve promjene?

=U nekim diplomatskim predstavništvima morat ćemo brzo donijeti određena kadrovska rješenja, jer jednostavno ne bi bilo dobro da neke destinacije ostanu dugo bez veleposlanika.

-Hrvatska već dugo nema veleposlanika u Moskvi. Kako gledate na odnose Hrvatske i Ruske Federacije?

=Mi želimo razvijati, u skladu s europskom politikom prema Ruskoj Federaciji, i naše bilateralne odnose s Rusijom. Za nas je važno istaknuti da je prostor jugoistoka Europe onaj gdje se na budućnost gleda kroz euroatlantske asocijacije, ali to ne isključuje suradnju s Ruskom Federacijom. To su gabariti u kojima ćemo se kretati.

-Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz prije nekoliko dana govorio je o opasnostima za EU i budućnost europskih integracija. Vjerujete li u opstanak EU unatoč svim teškoćama s kojima se susreće?

=Ideja europske integracije prvenstveno je bila mirovna inicijativa nakon Drugog svjetskog rata koja je dala i gospodarske benefite. Dio tog prosperiteta podrazumijevao je i smanjivanje razlika između država članica. Činjenica je da zadnjih godina, umjesto da se te razlike smanjuju, one su se povećavale. Pred tim ne možemo zatvoriti oči, pa budućnost EU ne vidim u stvaranju novih barijera i granica i razvijanju različitih brzina u EU, već u povećanju politike kohezije. Smatram da je potrebno smanjiti razlike u standardu članica EU, a to je važno i za Hrvatsku. Na tome ćemo bazirati i naš odnos prema budućnosti Europe i pripremati se za predsjedanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2020. godine.

-Čekaju nas američki, a onda i francuski i njemački izbori. Koliko će se oni odraziti i na Hrvatsku?

=Danas živimo u svijetu gdje su stvari jako povezane i dakako da je za budućnost Europe, pa i za nas, važno kakvi će biti rezultati tih izbora. U trenutku kada su populizam i radikalizam u mnogim dijelovima europskog kontinenta u porastu, mi smo pokazali da možemo ići dalje s proeuropskom politikom. Tu demokratsku zrelost hrvatskih građana treba istaknuti, jer nam daje posebnu snagu u legitimiranju unutar EU, ali i mnogo šire.

-Još u Europskom parlamentu dokazali ste da političari raznih političkih polova, lijevog i desnog, mogu surađivati. S Toninom Piculom ste zajedno radili na temama vezanim za BiH, pa hoće li vrata na Zrinjevcu, kada je riječ o vanjskoj politici, biti otvorena i za ideje koje će dolaziti iz oporbe?

=Namjeravam intenzivirati suradnju sa Saborom u kojem su sve političke opcije. Moguće je i potrebno ekstenzivnije tumačiti zakon o odnosima hrvatske Vlade i Sabora po europskim pitanjima i tu komunikaciju možemo podići na višu razinu. I za vanjsku politiku je važno da se prema vani govori jednim glasom. Možemo raspravljati, imati različite tonove, ali kod osjetljivijih pitanja važno je razvijati državne politike. U tom se kontekstu radujem suradnji i komunikaciji sa Saborom.

-Slovenci ponovno podižu ograde na granici, svi naši susjedi su u pripravnosti za mogući novi izbjeglički val. Dojam je da se samo Hrvatska za to ne priprema?

=U ovom trenutku Hrvatska apsolutno radi sve što je potrebno da bi zaštitila sigurnost hrvatskih građana, a to uključuje i učinkovit nadzor nad granicom, prvenstveno onoj sa Srbijom. Važno je istaknuti da je ovaj oblik suradnje s našim susjedima nužan. Vidjeli smo što se dogodilo kada je bio izbjeglički val i kada se vlada Zorana Milanovića praktički posvađala sa svim susjedima. To je kasnije Oreškovićeva Vlada promijenila i uspostavila jedan drugi mehanizam suradnje koji je bio ključan za smanjenje pritiska na hrvatske granice. U tom kontekstu se također može vidjeti zašto je suradnja sa susjedima važna i da je u nacionalnom interesu.