Ministar Kovač: Brexit je snažan udarac jedinstvu EU-a

 

http://www.glas-slavonije.hr/306027/11/Brexit-je-snazan-udarac-jedinstvu-EU-a

 

Nedoumice i moguće posljedice rezultata britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije, osnovna je tema o kojoj smo razgovarali s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Mirom Kovačem.

Podsjetimo, neposredno nakon vijesti o rezultatima toga referenduma Kovač je za hrvatske medije ocijenio da je Brexit snažan udarac jedinstvu Europske unije. “To dolazi u nezgodnom trenutku kada smo još izloženi posljedicama migrantske i dužničke krize. Odluku treba respektirati, ona govori o tome da postoji nezadovoljstvo među ljudima u Velikoj Britaniji što se tiče EU-a. Treba nam malo vremena da razmislimo kako dalje. Zalažem se za javnu raspravu u EU, među zemljama članicama, i moramo vidjeti kako je efikasnije možemo organizirati, kako bismo je mogli presložiti. Morali bismo razgovarati o ovlastima Europske unije, njezinih institucija, i približiti ih građanima”, rekao je Kovač, dodajući kako mu se čini da su europske institucije previše udaljene od običnog čovjeka. Također je istaknuo da se Hrvatska aktivno zalaže za nastavak proširenja, a koje uključuje i zemlje iz susjedstva. “Želimo proširiti stabilnost na području Europe. No, bojim se da će biti efekta na proces proširenja, ali zalagat ćemo se da EU opstane i da bude puno bliža narodima. Moramo nastaviti širiti EU na jugoistočno susjedstvo, ali zato je vrlo važno da se poštuju kriteriji”, istaknuo je Kovač.

Pitanje je hoće li Britanija izići iz Unije

-Postoje li, prema vašim saznanjima, i u nekim drugim europskim zemljama toliko jake antieuropske snage da bi na valu Brexita eventualno mogle izgurati sličan referendum (Nexit, Frexit, ili nešto treće)?

=U nekim državama, među koje pripadaju i Francuska i Nizozemska, postoje političke opcije i dužnosnici koji zagovaraju izlazak iz EU-a. Rezultat referenduma u Velikoj Britaniji došao im je kao ohrabrenje za njihov populizam. Pitanje je, međutim, hoće li na kraju doći do izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Suočeni s mogućim posljedicama na održavanje jedinstva i gospodarskog razvitka državne zajednice, pojedini britanski dužnosnici sada govore o odlaganju primjene odluke glasača na referendumu. O upravljanju tim procesom ovisit će postupanje euroskeptika u drugim zemljama članicama Europske unije.

-Kod nas se kontra Europske unije od jačih stranaka dosad otvoreno postavio samo Živi zid. Vidite li u Hrvatskoj kakvu ozbiljniju snagu koja bi mogla potaknuti u javnosti takvo antieuropsko raspoloženje?

=Zasad ne. No, iako u Hrvatskoj ne prevladava antieuropsko raspoloženje, moramo približiti Europsku uniju prosječnom hrvatskom građaninu, on jednostavno mora znati što mu ona donosi. Rezultat referenduma u Velikoj Britaniji je apel svima, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji, na odgovornim funkcijama da pokrenemo raspravu o funkcioniranju Unije, o podjeli ovlasti između zemalja članica i zajedničkih europskih institucija. Treba više transparentnosti i efikasnosti, u to nema sumnje.

I Hrvatska će se morati prilagoditi

-Koliko u cjelini negativne posljedice za našu zemlju od Brexita možemo očekivati?

=Hrvatska i Velika Britanija nisu gospodarski u tolikoj mjeri povezane da bismo trebali trpjeti neku posebnu štetu. Naša trgovinska razmjena iznosi otprilike desetinu razmjene Hrvatske s Italijom, Slovenijom ili Njemačkom. No, Hrvatska će se svakako morati na političkom planu prilagoditi izlasku Velike Britanije iz Europske unije.

-A koje su moguće posljedice za samu Veliku Britaniju, kao i Europsku uniju u cjelini?

=Ovo je nedvojbeno snažan udarac jedinstvu EU-a, i to u nezgodnom trenutku, kada smo već pogođeni izbjegličkom i dužničkom krizom. Sada sve ovisi o tome kako će britanska vlada upravljati procesom, hoće li ići na primjenu odluke glasača.

Nećemo se valjda igrati mačke i miša

-Kakav rasplet očekujete nakon niza raznolikih odjeka Brexita u samoj Velikoj Britaniji, njihov brzi izlazak, odugovlačenje s tim procesom, ili pak pokušaj da se njegove posljedice na neki način ipak izbjegnu?

=Razumljivo je da mi koji ostajemo u Europskoj uniji želimo znati na čemu smo, da nam Britanci što prije kažu kako će postupiti. Nećemo se valjda igrati mačke i miša.

-Kako komentirate tisuće potpisa koji su u Velikoj Britaniji poslije odluke o izlasku iz EU skupljeni za novi referendum na tu temu?

=To pokazuje koliko je situacija trenutačno shizofrena, koliko je društvo očito podijeljeno.

-Koliko je realno očekivati da Škoti skloni neovisnosti to ugrabe kao svoju novu priliku?

=To prepustimo samim Škotima.

-Koliko je dugoročno realna opasnost da se EU na tragu dijela svojih, ekonomskom situacijom nezadovoljnih, građana i raspadne?

=Vjerujem da ćemo se svi skupa u Europskoj uniji sabrati i uspjeti prebroditi spomenute izazove.

-Hoće li Brexit zaustaviti, ili možda u ime europske ideje ipak ubrzati proširenje Europske unije i na balkanske zemlje “na čekanju”, te kakav je oko toga stav RH?

=Hrvatska će se zalagati za to da mogući izlazak Velike Britanije iz EU-a nema efekta na proces proširenja.

HDZ može pobijediti ako se organizira

-HDZ je u procesu formiranja novog stranačkog vodstva. Možete li iz toga izići dovoljno jaki da ostvarite izborni rezultat na tragu prošlogodišnjeg ili bolji?

=Može. Skorašnji izbori za predsjednika naše stranke trebali bi biti poticaj za skoru kampanju za parlamentarne izbore na kojima Hrvatska demokratska zajednica može pobijediti ako se adekvatno organizira.

-Kako uopće formirati većinu u Hrvatskom saboru ako Živi zid i potencijalno Most odustanu od koalicije s dvije najveće stranke?

=Prerano je još govoriti o tome kada kampanja još nije niti počela, a nije niti raspisan datum parlamentarnih izbora. Strpimo se još malo i pričekajmo najesen prvo rezultate.

Za Hrvatsku je arbitraža sa Slovenijom prošlost

-Postoji li ikakva opasnost za Hrvatsku da nam se sa strane nametne neko za nas eventualno negativno rješenje raskinutog arbitražnog postupka sa Slovenijom, iako je Republika Hrvatska taj proces već odavno napustila?

=Stavovi Republike Hrvatske i Slovenije u ovom sporu su poznati, oni su različiti. Za Hrvatsku je arbitraža prošlost, postupak za nas više nije relevantan, izišli smo iz njega. Slijedom toga više ne komentiramo nakane arbitražnog suda. Ne može nitko Hrvatsku natjerati da poštuje hipotetičnu odluku suda koji se mora ugasiti. Kao što sam već naglašavao, sa Slovenijom želimo dijalogom, u duhu dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa, kao i na temelju međunarodnog prava, pronaći rješenje za granicu na moru. Hrvatska i Slovenija članice su Europske unije, kao i NATO saveza, naši su ljudi, naša su društva i naša su gospodarstva snažno povezani. Prihvatimo li se problema strukturirano, uvjeren sam da ćemo ga moći riješiti.