Ministrica Pusić: "Posao smo dobro odradili ali loše iskomunicirali"

Uoči zadnje godine mandata ove Vlade, koja upravo počinje teći, sa šeficom HNS-a i potpredsjednicom Vlade Vesnom Pusić analizirali smo učinke hrvatske vlasti u protekle tri godine te razgovarali o poslu koji se još može učiniti u idućih 365 dana.

-Vlada odrađuje zadnju godinu mandata: koliko vidimo, SDP ide s uvjerenjem da će bez problema dobiti nove izbore, a što je s HNS-om? Idete li ponovo zajedno, je li to nešto što se podrazumijeva i, na koncu, zašto mislite da možete dobiti i izbore 2015.?

=Kako stvari sada stoje, logično je da idemo zajedno. Ne vjerujem da netko u SDP-u misli da će bez problema dobiti izbore. Osim u vrlo rijetkim situacijama izuzetno slabe opozicije, izbori se nikada ne dobivaju bez problema. Također, HNS radi na pripremi programa i ljudi koji mogu dobiti povjerenje građana na sljedećim izborima. Te izbore možemo, a smatram i trebamo dobiti jer se radi o dovršenju izvlačenja zemlje iz gliba korupcije i problema nagomilanih ispod tepiha – stanja u kojem smo je zatekli kad smo preuzeli posao prije tri godine. Konačno svi znaju na čemu smo kada je riječ o javnim financijama, a korupciju smo sveli na incident. Ona više nije redovna praksa i uobičajeno ponašanje kao što je to bilo prije, što je uostalom dobilo i svoj sudski epilog. Osim toga, postavili smo Hrvatsku na energetsku kartu Europe i započeli smo projekte o kojima se ranije nije niti sanjalo, a upravo ti projekti na dugi rok donose stabilnost i sigurnost ne samo Hrvatskoj, nego i puno šire, što zemlju vodi prema gospodarskom oporavku. Ono što stoji pred Vladom u sljedećem mandatu je rješavanje problema državne i javne uprave, bržeg i efikasnijeg pravosuđa i stabilnog predvidivog poreznog sustava. Već danas sve kritike koje čujemo od investitora gotovo nikada nisu upućene gospodarstvu u užem smislu, već se uvijek odnose na poteškoće s javnom upravom, nesređeni katastar i gruntovnicu, imovinskopravne odnose, dugotrajne sudske procese, česte promjene poreznih pravila. To će biti ključne teme za sljedeći mandat.

Štetno za zemlju

-Lijepo je da mislite da su vam potrebna dva mandata za kompletan posao, ali nakon tri četvrtine ovog mandata povjerenje građana je jako palo, na najniže grane. Građani vam više ne vjeruju. Zašto?

=Prvo, da bi ova zemlja ostvarila svoje potencijale i postala uspješna, bogata, stabilna mala zemlja na dobrom mjestu, trebat će još dosta mandata vlasti koja ne krade, ne laže, nije bahata i nešto zna o svom poslu. Što se očekivanja tiče, građani su vjerojatno očekivali da će sve ići puno brže i iako se stvari kreću u dobrom smjeru, trebat će neko vrijeme da se to u potpunosti osjeti u svakodnevnom životu. Uz to, nismo baš najbolji u predstavljanju onog što se napravilo, razriješilo, novo utemeljilo i pokrenulo. Rast izvoza i industrijske proizvodnje, potpuno nova energetska politika, očuvanje i nove šanse za brodogradnju, rast turizma, legalizacija, otvaranje novih tržišta, nova uloga u regiji i Europi, samo su neki od neosporno pozitivnih pomaka. Takve stvari je potrebno neprekidno komunicirati jer su komunikacija i prezentacija važne kao i sam posao. Uostalom, pozitivna klima je sastavni dio dobre poduzetničke atmosfere i nju valja kreirati i poticati.

-Dakle, taj posao nije dobro odrađen, slažete se?

=Posao komuniciranja nije dovoljno dobro odrađen. To je naprosto bila pogreška od početka jer smo smatrali da će svi vidjeti i valorizirati ono što je dobro i da ne treba ništa dodatno pojašnjavati ili prezentirati. No, jako je važno govoriti o onom što radite jer to nije samo pitanje kampanje ili popularnosti, nego je pitanje kvalitete života. Umjesto toga, stvorena je situacija u kojoj se stalno govori da je sve užasno i ništa ne valja, i očito dobre i uspješne stvari prikazuje se ili cinično ili negativno. Svatko tko iznosi argumente u prilog bilo kakvim pozitivnim trendovima ili pokazateljima, bude gotovo ismijan. Evo na primjer, činjenicu da je Hrvatska među prvim državama kojima je Europska komisija prihvatila i odobrila Operativni program korištenja EU fondova na razini od skoro 7 milijarda eura, u javnosti se prikazuje kao »ah, nije to ništa« ili »fondovi se ne koriste dovoljno«. Sve uvijek može još bolje i više, ali ovo je vrlo dobar rezultat i trebali bismo biti ponosni. Stalno pljuvanje po samima sebi nadajući se da će nešto zahvatiti političku konkurenciju, štetno je za cijelu zemlju.

Premijer nije nezainteresiran

-Iz HDZ-a neprestano slušamo da se nekorištenje svih mogućih EU sredstava koja smo imali dosad na raspolaganju, a naročito tijekom same 2014., može nazvati – veleizdajom. Iako su EU fondovi pod Ministarstvom regionalnog razvoja, a ne Ministarstvom vanjskih poslova, idemo javnosti objasniti: koliko smo točno imali na raspolaganju, koliko smo iskoristili ove godine, i kako u EK gledaju na napore Hrvatske u tom smjeru? Jesu li doista moguće i sankcije u vidu zatvaranja pristupa strukturnim fondovima za Hrvatsku zbog prekomjernog deficita i ostalog?

=Znate kako se kaže – papir svašta trpi, pa i neargumentirane tvrdnje. Naime, pretpristupni fondovi, odnosno fondovi koji su nam bili na raspolaganju prije ulaska u članstvo u EU, a za koje su bile zadužene upravo HDZ-ove vlade, nisu bili u potpunosti iskorišteni te smo se izborili za produljenje razdoblja njihovog korištenja. Drugim riječima, da su ih znali iskoristiti, ne bi nam trebalo produljenje. A za financijsko razdoblje 2014.-2020. (jer Europska unija planira sedmogodišnja financijska razdoblja s financijskim omotnicama) za koje je odgovorna ova Vlada kao što sam već rekla, Hrvatska je u prvoj grupi zemalja kojima su odobrena financijska sredstva. Osim toga, predložili smo i projekte za tzv. Junckerov plan od 300 milijardi eura, a među njima su i LNG terminal na Krku, razvoj širokopojasnog interneta i Jadransko-jonski plinovod. Sve su to projekti u kojima ćemo koristiti EU fondove.

-Zašto Hrvatska jednostavno nije bolja u privlačenju stranih investicija? Zašto politika cijele Vlade nije posvećena tome kao prvom i osnovnom cilju, zašto ne promijenimo uvjete za ulaganja – Srbija je recimo našla odlična rješenja, država je izravno ulagala novac u infrastrukturu za investicije i to joj se višestruko vraća.

=Što se Srbije tiče, plaćanje stranim ulagačima za radna mjesta se nije pokazalo naročito dobrom idejom. Ali tu baš nema prostora za usporedbu. Srbija još ima mnogo posla na institucionalnim reformama i razvoju. No, to nisu okolnosti s kojima se mi trebamo mjeriti. Mi se trebamo mjeriti s drugim članicama EU. Popravili smo ulagačku klimu i ima mnogo više interesa nego ikada ranije. Ali može i mora mnogo bolje. Glavne prepreke koje investitori navode sam već spomenula: birokracija, sporo pravosuđe, nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Neke od tih stvari zahtijevaju dugotrajnije reforme i ne mogu se promijeniti od danas do sutra. Ali neke mogu. Kada je riječ o uvjetima ulaganja, potrebno je pojednostaviti proceduru i ukinuti sve ono što nije potrebno i to je moguće napraviti u kratkom roku.

-Što u Vladi zapravo planirate novo napraviti u zadnjoj godini?

=Potrebno je i moguće smanjiti broj dozvola, potvrda i uvjerenja koje se traže za svaku investiciju. To ima efekta – odmah. Sve investicije bi trebale ići po modelu po kojem danas funkcioniraju strateška ulaganja. Šutnja administracije duža od dva mjeseca treba automatski značiti pozitivan odgovor. Uvjeti pod kojima netko započne investiciju moraju biti garantirani na određeni minimalni vremenski rok, osiguravajući investitoru veću predvidljivost. Takvi i slični potezi velik su plus za investitore, a ne zahtijevaju dugo vrijeme za provedbu. Što se privlačenja investicija tiče, to je nužno i moguće napraviti u zadnjoj godini mandata. Općenito, nastavit ćemo raditi na svim projektima koji su već započeti, od kojih je apsolutno strateški vanjskopolitički, gospodarski i sigurnosni projekt – energetski razvoj Hrvatske.

-Pa jeste li se dogovorili o novim antibirokratskim pravilima? Izvolite, čekamo.

=U načelu jesmo, a u to ću uložiti svoj maksimalni napor u 2015.
-Često sam pričala sa SDP-ovim članovima Vlade, oni misle – hajde još ćemo nekako izgurati ovu godinu, ali reformi novih na vidiku, objektivno, nema.

=Reforme koje zahtijevaju dugi rok neodgovorno je započinjati ako taj dugi rok nemate pred sobom jer inače možete samo napraviti kaos. Ali, smanjivati birokratske prepreke, procedure, broj dozvola, broj šaltera, to se može bilo kad, pa i pet minuta prije izbora. To ima efekta odmah.

-Koliko je to problem nezainteresiranosti našeg premijera, odnosno činjenice da ga ljudi tako percipiraju?

=Potpuno sam sigurna da premijer nije nezainteresiran, ali znam da imamo problem s percepcijom i s tim ćemo se morati bolje nositi.

Politika na ulici

-Hoće li Kukuriku koalicija nužno morati surađivati s ORaH-om nakon izbora?

=Kako sada stvari stoje i što se istraživanja javnog mnijenja tiče, mislim da će suradnja nakon izbora biti potrebna i bilo bi logično da surađujemo, ali i druga strana mora biti za to spremna. Dakle, suradnja ovisi i o ORaH-u. Politika nije natječaj za pjesmu Eurovizije ili anketa o popularnosti. Politika je vrlo odgovorna stvar i kada dobiješ glasove građana, onda imaš odgovornost i zadaću da nešto s tim glasovima napraviš. Koliko god dobio, glasove treba poštovati i ne bacati u smeće.

-Alternativa se većini ne sviđa, priče o jugofilima nikoga baš ne fasciniraju.

=Problem s HDZ-om je da je svojom retorikom, načinom i sadržajem izgubio desni centar i pomaknuo se prema ekstremnoj desnici, što je veliki problem. Desni centar je respektabilna opcija, ali HDZ se s tog prostora maknuo i otišao na ekstremne pozicije, što čini puno težim izbore i cijelu političku situaciju.

-Smatrate li da će takav ekstremno desni HDZ pokušati u izbornoj godini do kraja izmanipulirati branitelje, da će ulica odigrati svoju ulogu?

=Koliko smo do sada vidjeli, očito će se pokušati voditi politika na ulici. Ali, čini mi se da je to u međuvremenu postalo kontraproduktivno i da to ljude puno više odbija nego privlači. Građani ne žele kaos, nego radna mjesta i normalan život. Svi smo već umorni od negativne energije. Što se branitelja tiče, oni su puno šira kategorija od onoga što se okuplja u Savskoj. Ne znam što je HDZ namjeravao s tom cijelom situacijom, ali u međuvremenu ona im za izbore više odnosi nego donosi.

-Ljude na Savskoj pušta se da oblače prijeteće majice s križevima i zaustavljaju promet kad god hoće.

=Moram reći da je to s majicama izgledalo prilično strašno, mada to nitko ne može i ne treba zabraniti.

Incident sa Šešeljom ne može nas vratiti unatrag

-Bili ste u Beogradu na sastanku premijera Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe, a bilateralno ste se sastali s kineskim premijerom Li Keqijangom?

=Bila je to prilika da najavimo projekte koji bi potencijalno mogli biti interesantni Kini, ali najviše prilika za stvaranje dobrog političkog ozračja, jer na takvim se skupovima ne dogovaraju konkretni projekti, to su razgovori za operativnu razinu. Ali svakako je važno biti prisutan na jednom takvom forumu čije su članice i zemlje EU i one koje to još nisu, a koji je zapravo komplementaran strateškom partnerstvu EU - Kina. Na bilateralnom sastanku s premijerom Li Keqijangom razgovarala sam o infrastrukturnim projektima kao što su Zračna luka Rijeka na Krku, Zagrebačka obala u Rijeci, zatim Zračna luka Osijek i Termoelektrana Osijek. Također, jedna grupa voditelja kineskih gospodarskih komora bila je nedavno u Međimurju i iskazala interes za mogućnost proizvodnje za njemačko tržište, a to znači da bi kineske tvrtke kod nas mogle otvarati svoje pogone ili prenijeti dio proizvodnje za europsko tržište s obzirom da smo dovoljno konkurentni. Naime, cijena rada jest viša, ali troškovi transporta su neusporedivo manji. Kineskoj sam strani najavila da sljedeće godine krećemo u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, dakle nafte i plina na kopnu, što je također jedna od mogućnosti suradnje. Jedan od važnih aspekata suradnje je i turizam. Kinesko tržište je ogromno i za nas predstavlja golemi potencijal, posebno zato što su u Kini i standard i mogućnosti putovanja u stalnom snažnom porastu. Osim toga, ponovili smo prijedlog ministra Lorencina da se dogodine u Rovinju, uz konferenciju u povodu 100. obljetnice Svjetske turističke organizacije, organizira i sastanak ministara turizma Kine i 16 srednje i istočnoeuropskih zemalja.

-Kako ocjenjujete ponašanje Srbije u slučaju Šešelj, sada nakon posjeta? U kakvom tonu je protekao vaš posjet nakon ove krize u oko Šešelja?

=Moj posjet Beogradu nije bio bilateralni, već sam sudjelovala na summitu premijera Kine i šesnaest država srednje i istočne Europe. A, što se tiče bilateralnih hrvatsko-srpskih odnosa, oni se nakon incidenta popravljaju. Hrvatska je očekivala da se vlasti u Srbiji distanciraju od ratno-huškačke retorike, one koja je početkom 90-ih rezultirala ogromnim tragedijama. Nitko ne smatra da su vlasti u Srbiji odgovorne za puštanje Šešelja, ali smatrali smo da bi, kao poruka društvu, bilo dobro da se vlasti u Srbiji jasno distanciraju od te vrste govora. Uostalom, zadaća nas političara u regiji je smanjivati tenzije i kad one iz bilo kojeg razloga porastu, da ih smirimo i učinimo ljudima život lakšim, a ne težim. Ne smatram da nas ovaj incident može na dugi rok vratiti unatrag, ali kad su se neki incidenti dogodili u Hrvatskoj, Vlada je uvijek jasno rekla koji joj je stav dajući poruku društvu. Naš posao je ljudima osigurati bolje plaće, škole, poslove, a ovakve stvari nas u tome ometaju, a na ekonomskom planu Hrvatska i Srbija imaju mnogo zajedničkih interesa za suradnju.

-Puno se kao ministrica bavite regijom, a ipak uvijek najviše problema RH ima upravo sa zemljama regije, kao što je ovaj zadnji sa Srbijom?

=Sa zemljama regije nemamo najviše problema, već najviše interakcije. To je logično, s obzirom da graničimo i uz to smo svi nove države. U proteklom razdoblju smo riješili ili smo daleko odmakli u rješavanju nekih pitanja koja su bila otvorena dugi niz godina. Sa Slovenijom smo na primjer potpisali Memorandum o razumijevanju između Hrvatske i Slovenije koji se odnosi na način rješavanja prenesene devizne štednje Ljubljanske banke u Hrvatskoj, kojim smo omogućili ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu, i time otvorili naš put u punopravno članstvo u EU. Uspostavili smo i Arbitražni sud za rješavanje granice sa Slovenijom, postupak pred sudom je završio te se čeka presuda. S Bosnom i Hercegovinom smo potpisali dva sporazuma, o pograničnom prometu i o graničnim prijelazima. Zatim, u tijeku su konzultacije s Crnom Gorom, za postizanje posebnog sporazuma, na temelju kojeg bi se, jednom kada se tekst usuglasi, pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore povjerilo na rješavanje Međunarodnom sudu u Haagu. Od Srbije smo dobili aerofoto snimke na temelju čega smo mogli započeti legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.
Dakle, puno toga je napravljeno i riješeno, ali kako sam rekla, radi se o susjednim zemljama i uvijek će postojati neko pitanje koje će trebati bilateralno rješavati. Međutim, Hrvatskoj je u interesu da ova regija bude stabilna, a najbolji put je proces europskih integracija i zato se snažno zalažemo da sve zemlje ustraju na tom putu. Inače, kao ministrica deleko najviše se bavim EU, ali sada i trećim zemljama.

ISIL je opasnost i za građane hrvatske
 
-Može li za Hrvatsku rusko-ukrajinski sukob na kraju biti koristan – koliko to može ubrzati europske ili američke energetske ili infrastrukturne projekte u RH? Konkretno: kad možemo očekivati LNG terminal, nove energetske tokove, i uz čije financiranje? Koliki bi udio financiranja Hrvatske u tim projektima trebao biti – odnosno, hoće li nas nova, snažnija partnerstva više i koštati?

=Niti jedan sukob ne može biti koristan ni za koga i u današnjem međuovisnom svijetu reflektira se na sva područja, od gospodarstva do međunarodnih odnosa. Kada je riječ o hrvatskim energetskim projektima, oni su započeli i prije ove krize u Ukrajini, ali je i činjenica da su upravo zbog njene eskalacije, a zahvaljujući našem geostrateškom položaju, dobili na važnosti, pa je tako LNG na Krku, prije ukrajinske krize, uvršten u europske prioritetne projekte te se studije izvedivosti financiraju iz europskih fondova. Realizacijom energetskih projekata jamči se energetska neovisnost ne samo Hrvatskoj i regiji, nego i širem području srednje Europe na dugi rok.

-Kako ocjenjujete ulogu Rusije, u političkom smislu, danas?

=Rusija je velika i važna država u međunarodnim odnosima i njena je uloga ključna u rješavanju brojnih dugotrajnih kriza, mislim pritom na Siriju i Irak, i zato je vrlo važno što prije pronaći rješenje krize u Ukrajini.

-Hrvatska je dio antiterorističke, zapadnjačke koalicije protiv ISIL-a – no, posebnu odluku o tome Vlada ni Sabor nisu donosili. Na koji način u tome mi dosad sudjelujemo i kako ćemo ubuduće sudjelovati, odnosno – ako koalicija zatraži vojno sudjelovanje RH, hoćemo li sudjelovati, gdje i u kojem obliku?

=Na sastanku zemalja koalicije na kojem je sudjelovalo više od 60 država, održanom početkom prosinca u Bruxellesu, rekli smo da u borbi možemo pridonijeti u streljivu i humanitarnoj pomoći što već i radimo u suradnji s Bagdadom i Erbilom. Također, na sastanku se razgovaralo i o regrutiranju ekstremista iz drugih zemalja u (ISIL, odnosno DAESH) u čemu Hrvatska ima vrlo pozitivno iskustvo suradnje s islamskom zajednicom te u promoviranju europskog islama.

-S obzirom na naš geopolitički položaj, koliko sudjelovanje u takvoj koaliciji može biti opasno za građane RH, kolika je opasnost od terorističkih napada na RH zbog naše podrške anti-ISIL-u?

=Pitanje sudjelovanja u ovoj koaliciji je pitanje obrane današnje civilizacije, ne mislim pritom samo na zapadnu ili europsku, nego civilizacije uopće, s obzirom da se radi o borbi protiv ekstremnog nasilja i divljaštva. Terorizam je globalna opasnost. ISIL je samim svojim postojanjem opasnost za građane Hrvatske kao i za sve druge građane na svijetu. Toj opasnosti se zajednički suprotstavljamo.

-Treba li Hrvatska priznati Palestinu, i kada, kakav je vaš stav?

=O priznanju Palestine raspravljalo se i raspravljat će se unutar institucija EU, a države članice imaju različite stavove. Na Hrvatsku nitko ne vrši pritisak u bilo kojem smjeru, i mi ćemo odluku donijeti autonomno. Osobno smatram da je rješenje dviju država put ka rješenju ove dugotrajne krize.

-Na kraju, slovite za izglednu kandidatkinju za glavnu tajnicu UN-a – kako procjenjujete svoje šanse, i je li to razlog i za povlačenje s čela HNS-a krajem iduće godine?

=Još uvijek nije donesena odluka iz koje grupe država će se birati budući glavni tajnik UN-a. Što se HNS-a tiče, tu ću biti prisutna trajno i na dugi rok.