Pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić: uskočili smo u jureći vlak

HNS-ov Opatijac Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova za Europu, osoba je koja konkretno koordinira rad svih ministarstava prema EU i najbolje zna na kojim projektima Hrvatska može profitirati ulaskom u članstvo EU. Zato smo ga pitali i za ocjenu koristi koje Hrvatska dosad već ima od članstva, u povodu skore prve godišnjice i euroizbora 25. svibnja.

-Kako ocjenjujete prvu godinu članstva Hrvatske u EU - jesmo li mogli iskoristiti bolje svoje članstvo?

=Prva godina, točnije prvih 10 mjeseci članstva u EU potvrdilo je dvije osnovne stvari. Prvo da su dugotrajni pregovori, ma koliko su bili teški i ponekad frustrirajući, bili zaista nužna i vrlo korisna priprema za članstvo. Naročito korisno je bilo razdoblje između dovršetka pregovora i ulaska, kada smo u svojstvu promatrača bili u prilici aktivno, iako bez formalnog prava glasa, sudjelovati u radu institucija EU. Druga činjenica koja je potvrđena s danom ulaska jest koliko je članstvo u Uniji zahtjevno, naročito ukoliko je ambicija biti aktivan, prepoznatljiv i utjecajan član kluba, a Hrvatska to naravno i želi i može.

-Kakav je politički rejting Hrvatske pred EK i EU općenito?

=Hrvatska je od prvoga dana, pa i prije toga, prihvaćena kao ravnopravna članica Unije. Naše mišljenje se traži i uvažava, što je vidljivo iz činjenice da u hrvatska stajališta ugrađena u brojne pravne akte i političke odluke koje su raspravljane i usvojene na razini EU. Naročito se to odnosi na pitanja koja se tiču politike proširenja, zbog specifičnih hrvatskih iskustava i znanja koja predstavljaju istinsku dodanu vrijednost. Međutim, s iskrenim zadovoljstvom možemo reći da smo već sada uhvatili ritam i u okviru ostalih zajedničkih politika, te hrvatski predstavnici na svim razinama sasvim ravnopravno sudjeluju u raspravama i doprinose stvaranju kvalitetnih politika i mjera, ugrađujući u svaku od njih hrvatske nacionalne interese.

-A ekonomska korist?

=Nešto drugačija je situacija u pogledu očekivanih, a izostalih ekonomskih koristi od članstva. Ne tražeći alibi za ono što je moglo biti učinjeno brže i bolje, a nije, moramo biti svjesni da smo u EU ušli s naslijeđenim teretom visoke zaduženosti i proračunskog deficita, te u uvjetima duboke ekonomske krize na razini EU. To su objektivni otežavajući faktori, u kojima je ova Vlada uspjela provesti uspješnu fiskalnu konsolidaciju, te postaviti funkcionalan pravni okvir koji počinje davati rezultate na gospodarskom planu - izvoz u države EU bilježi značajan rast, kao i industrijska proizvodnja. Pored toga, Hrvatska je među prvima pripremila program provedbe mjera usmjerenih za zapošljavanje mladih.

Također, prema ocjenama jedne od najutjecajnijih organizacija energetskog sektora među tri smo najuspješnije države članice u sferi planiranja mjera energetske učinkovitosti. Posebno je važno istaknuti snažno pozicioniranje Hrvatske kao vrlo značajnog europskog energetskog čvorišta, čime se stvaraju pretpostavke za sigurnu, diverzificiranu opskrbu jeftinijim energentima za hrvatska domaćinstva i poduzeća, ali isto tako i za snaženje vanjskopolitičkog utjecaja Hrvatske.

-Zadovoljni ste, dakle?

=To su objektivni uspjesi prvih 10 mjeseci članstva i šteta je da se pored problema s kojima se susrećemo, i ovi uspjesi jače ne prezentiraju javnosti. Slikovito rečeno, uskočili smo u jureći vlak, ali smo brzo uhvatili ravnotežu. Bez lažne skromnosti, ali i bez lažne samohvale, prve mjesece članstva, barem s aspekta političkog pozicioniranja Hrvatske i rada državnih institucija možemo ocijeniti solidnim startom.

-Ipak, molim sasvim konkretno: koliko je novca Hrvatska iz fondova svih vrsta dosad povukla u proteklih godinu dana? A koliko je mogla, da je učinak bio 100-tan?

=Što se EU fondova tiče, u prva četiri mjeseca ove godine proračun je u dobitku 895 milijuna kuna. Do 1. srpnja 2013. iz svih pretpristupnih programa Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 1,13 milijardi eura, ugovoreno je projekata u vrijednosti 850 milijuna eura, i ugovoreni iznos predstavlja 75 posto dodijeljenih EU sredstava. Dosad, za provedbu projekata plaćeno je 624 milijuna eura. Plaćeni iznos predstavlja 73 posto od ugovorenog i 55 posto dodijeljenih EU sredstava. Što se tiče IPA programa 2007.- 2013., od ukupno dodijeljenih 835 milijuna eura, 599 milijuna eura je ugovoreno što iznosi 72 posto. Isplaćeno je 394 milijuna eura što predstavlja 66 posto od ugovorenih EU sredstava, odnosno 47 posto od ukupno raspoloživih. Krajnji rok za plaćanje projekata 31.12.2016. I još ovo: iz strukturnih fondova na raspolaganju je 450 milijuna eura – cijela alokacija je pokrivena, projekti su u provedbi. Dakle, vrijednost novougovorenih projekata u mandatu ove Vlade do danas iznosi oko 350 milijuna eura, dok je u četiri godine prije toga ugovoreno ukupno 247 milijuna eura. Od početka 2012. do 25. travnja 2014. isplaćeno je 266 milijuna iz EU fondova, dok je u četiri godine prije toga isplaćeno 127 milijuna eura. Može li konkretnije od toga?

-A što je s hrvatskim uplatama u EU proračun?

=U 2014. se po prvi puta ne planira povrat sredstava u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima. U prva četiri mjeseca 2014. državni je proračun u dobitku 895 milijuna kuna ili 119 milijuna eura u odnosu na priljeve i odljeve iz EU proračuna. U proračun Europske unije uplaćeno je 222 milijuna eura, a povučeno 341 milijun eura. Procjena za 2014. godinu: plus oko milijardu kuna za državni proračun. Eto, EU se ipak isplati. Uz to, za Schengen Facility Instrument u sljedeće dvije godine na raspolaganju nam je 120 milijuna eura, od čega nam je 40 milijuna uplaćeno prošle godine u srpnju, a 80 milijuna ove godine u siječnju.

-Ali, broj pripremljenih projekata nije dovoljan, to se svi slažu.

=Moj komentar, kao osobe koja se niz godina bavila upravo ovom problematikom, jest da Hrvatska ni na kojoj razini, u proteklim godinama nije učinila dovoljno da kvalitetno pripremi za korištenje EU fondova.

-U čemu je problem - da li su Vlada i lokalne samouprave bile dovoljno pripremljene za taj posao?

=Razloga za to ima nekoliko, ali osnovni je problem bio taj da je, dok su nacionalna sredstva lakše dostupna od europskih, a znamo kako lako se država zaduživala i kako su se ti skupi novci dodjeljivali, naprosto prirodno da se nitko nije trudio doći do EU sredstava. Odavno smo trebali shvatiti da ne smije biti dualiteta u razvojnom planiranju i da treba prestati podjela na »nacionalne« i »europske« projekte - praktično svi projekti su potencijalni kandidati za EU sredstva i svi bi se projekti morali pripremati na jednako kvalitetan i odgovoran način, tj. da budu društveno korisni i ekonomski održivi. Dugoročno gledano, najveća korist EU fondova možda i nije ona financijska, već ona metodološka, jer smo koristeći EU fondove naučili projekte pripremati na kvalitetan, tj. društveno i ekonomski odgovoran način. U tom pogledu i ova kriza je korisna, jer ćemo zbog pomanjkanja vlastitih sredstava biti jednostavno prisiljeni naučiti koristiti EU fondove i već smo svjedoci da stvari idu u tom smjeru.

-Čini se da postoje i unutarnje prepreke za bolju suradnju sa EU i EK, primjerice čak i sam potpredsjednik za regionalni razvoj i EU fondove Grčić tvrdi »Hrvatska bi ove godine vjerojatno ostvarila gospodarski rast da nije bilo ’rezanja’ proračunskog deficita na zahtjev Europske komisije«. Smeta li vašim sugovornicima u EU takav diskurs iz Vlade?

=Ne shvaćam one koji istovremeno Vladu prozivaju i zbog toga što se upušta u rasprave s EK i zbog toga što se, navodno, povinuje svakoj »naredbi« iz Bruxellesa. Moramo shvatiti da smo postali država članica i da kao takva imamo ne samo pravo, nego i dužnost jasno i čvrsto braniti ono što smatramo nacionalnim interesima, bez obzira na to hoće li se to nekome svidjeti ili ne. Sasvim je normalno i uobičajeno da se države članice upuste u rasprave s EK tada kada se stavovi razilaze. To nipošto ne znači da stavove EK treba ignorirati, ali jednako tako ne treba niti bespogovorno prihvaćati svaki njihov prijedlog. Kroz konstruktivnu raspravu, na kraju će se doći do rješenja kojim će hrvatski interesi biti zaštićeni u zadanom okviru.

-To je sada pitanje prekomjernog deficita...

=U pogledu konkretnih učinaka mjera konsolidacije koje se provode u okviru procedure prekomjernog deficita, točno je da će one imati neposredan negativan utjecaj na rast BDP-a. Međutim, iste te mjere dugoročno će osigurati stabilnu makroekonomsku situaciju i čvrste pretpostavke za dugoročno održiv rast. Razmimoilaženje s EK je prouzročeno nastojanjem Vlade RH da pronađe idealnu ravnotežu između ušteda i ulaganja u gospodarski rast. Smatrali smo i dalje smatramo da smo dosegli granicu poreznih opterećenja i rezova, te da se moramo okrenuti ulaganju u gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Prihvatili smo preporuke, a sada s EK raspravljamo o mjerama kojima ćemo ispuniti preporuke, ali a način da to ne bude nauštrb gospodarskog rasta i radnih mjesta. Potrebno je istaknuti da sve veći broj država članica prepoznaje potrebu da se oporavak Europe ne može temeljiti samo na rezovima i uštedama, te da se potrebno u većoj mjeri okrenuti ulaganjima.

-Molim nabrojite na kojim konkretnim programima radite trenutno sa EU - koje su sve novosti za građane?

=Pa, evo konkretni primjeri solidarnosti: sve države i institucije EU stale su uz Hrvatsku pri rješavanju pitanja sa švicarskim referendumom o slobodi kretanja osoba. Hrvatska se tu vrlo čvrsto postavila prema Švicarskoj i uspješno osigurala ravnopravan status za hrvatske građane, ali svakako je i podrška ostalih EU zemalja doprinijela rješenju. Evo i primjera Gorskog kotara: štete nastale katastrofalnim ledenim kišama početkom godine vjerojatno će se u jednom dijelu nadoknaditi iz EU fonda solidarnosti, koji se financira doprinosima svih država članica. To je velika stvar. Tu su i neki posebni projekti, pored redovnog posla, MVEP je pokrenuo i niz posebnih projekata, recimo Jadranska Provansa - projekt razvoja dalmatinskog zaleđa, koji će imati funkciju ne samo revitalizirati ruralna područja u dalmatinskom zaleđu, već će imati i prekogranični karakter s ciljem da se razvojem suradnje s prekograničnim BiH područjem omoguće uvjeti za njihov gospodarski razvoj te slijedom toga i političku stabilizaciju. Ovaj projekt je izvanredan primjer kombiniranja razvoja hrvatske i pozitivnih vanjskopolitičkih učinaka. Potom projekt Centar izvrsnosti kao platforma kojom se hrvatska iskustva izgradnje moderne države stečena tijekom osamostaljenja, rata, poraća, te pristupanja EU, prenose zemljama koje imaju europske ambicije - naše neposredno susjedstvo, ili koje prolaze tranzicijska razdoblja, primjerice Sjeverna Afrika, Južni Mediteran itd.

-Što je s gospodarskom diplomacijom?

=To je projekt koji ima svrhu diplomatsku mrežu RH staviti u funkciju hrvatskog gospodarstva - privlačenja ulaganja, izvoza i internacionalizacije hrvatskih poduzeća. Imamo i projekt Hrvatska kuća, kojim će se hrvatska kultura prezentirati u inozemstvu, po uzoru na uspješne projekte drugih zemalja. Ono što je vrlo važno reći, to je da MVEP koordinira europske poslove, sto znači da koordinira proces definiranja hrvatskih stajališta te njihove ugradnje u pravne akte i političke odluke koje se donose na razini EU. Iako se u javnosti najčešće priča u EU fondovima, jer su oni najvidljivija potencijalna korist članstva, vrlo veliki interesi, ali i rizici koji su dugoročno gledano financijski značajniji od EU fondova jer utječu na naše gospodarstvo, poljoprivredu, energetski sustav itd., zapravo se prava, iako javnosti nevidljiva, bitka za nacionalne interese odvija svakodnevno u uredima MVEP i ostalih ministarstava, te našem Stalnom predstavništvu u Bruxellesu, jer se u paragrafima i zarezima direktiva i uredbi kriju milijarde eura. Ulaganje u stručne i motivirane državne službenike, ali i dužnosnike, koji će te paragrafe i zareze znati prvo protumačiti, a zatim i prilagoditi hrvatskim interesima, višestruko se vraća na dugi rok.

-U kojoj mjeri događanja u Ukrajini mogu biti problem za Hrvatsku?

=Koliko je važno biti unutar EU, podsjeća nas baš situacija u Ukrajini. To je tragičan, ali istovremeno dobrodošao podsjetnik i na našu recentnu prošlost. Prebrzo smo, čini mi se, zaboravili razloge zbog kojih smo plebiscitarno podržali kandidaturu Hrvatske za članstvo. Sada je vrijeme da ih se sjetimo. Da se sjetimo da, nažalost, postoji jedna vrlo ružna alternativa miru i demokraciji, a koju smo vrlo nedavno proživjeli.

-Pred nama su izbori za Europarlament. Po čemu su oni važni?

=Hrvatska drugi puta bira svoje zastupnike u EP, a odabir najkvalitetnijih ljudi, što nam omogućava sustav preferencijalnih glasova, daje dodatne garancije da će hrvatski interesi biti zastupljeni. Naime, Lisabonskim ugovorom EP je dobio puno veće nadležnosti i danas, uz Vijeće, ima vrlo snažan utjecaj na donošenje odluka u Bruxellesu. Pri odabiru kandidata, treba imati na umu da su znanja i vještine koje su potrebne za uspješan rad u EP, drugačije od onih u Saboru. Primjerice, potrebno je vrlo dobro poznavanje stranih jezika i EU materije, kako bi se moglo kvalitetno komunicirati i surađivati s kolegama iz drugih zemalja. Važno je ljude uvjeriti da vlastitim angažmanom mogu utjecati na vlastite živote, a minimum angažmana je izlazak na te izbore i glasanje za kvalitetne ljude, što preferencijalni sustav omogućava.

-Vlada je u velikoj krizi nakon smjene ministra Linića - kako u HNS-u komentirate odnose u vladi, hoće li utjecaj HNS-a ovime porasti s obzirom na to da su sukobi HNS-SDP uglavnom bili vezani upravo uz odnos HNS-ovih ministara s Linićem?

=Smjena bilo kojeg ministra, posebno ministra financija, ne može ne ostaviti traga u bilo kojoj vladi, pa tako ni u hrvatskoj. Sreća u nesreći je da su dosadašnji rad i iskustvo g. Lalovca garancija da neće biti problema u pogledu kontinuiteta i funkcioniranja resora financija. Ne slažem se da postoje sukobi unutar Vlade, posebno ne mislim da se oni mogu definirati kroz prizmu odnosa HNS-SDP. Smatram da je ova koalicijska vlada pokazala da se može konstruktivno i odgovorno upravljati državom, bez obzira na to što postoji neslaganje o pojedinim pitanjima. Apsolutna suglasnost o svim pitanjima ukazivala bi da je u pitanju monopol jednog koalicijskog »partnera«, tj. da pravog partnerstva ni nema. Činjenica da se naša mišljenja ponekad razlikuju, a da bez obzira na to uspijemo doći do zajedničkog rješenja je dokaz da je ovo kvalitetna, funkcionalna odgovorna koalicija.

-Vi ste HNS-ovac, a HNS je i sam u problemu - uskoro iz zatvora izlazi Čačić, a cijele organizacije HNS-a prelaze u Reformiste, dok rejting HNS-a pada i trenutno iznosi jedva 1,5 posto? Kako procjenjujete razvoj događaja u svojoj stranci?

=Svaka kriza je i prilika, pa čak i poticaj na konsolidaciju, a to je upravo ono što se događa HNS-u. Odlazak pojedinih članova, a to je sve što se događa, možda će i donijeti određeno brojčano smanjenje, ali ne i slabljenje HNS-a. HNS je liberalna, građanska stranka vrlo čvrstih organizacijskih i programskih korijena i, što je jednako važno, vrlo jasnih stavova, koji se ne mijenjaju kada naiđu prve poteškoće. Osobno čvrsto vjerujem da se politika ne može ili barem ne bi trebala voditi isključivo pragmatizmom dolaska i obnašanja vlasti, već da je nužno zadržati određenu ideološku komponentu. Stoga sam ponosan da je HNS ostao dosljedan liberalnim - ali ne neoliberalnim, kako nam imputiraju - principima. Odlaskom onih koji se s tim stavovima više ne slažu, stranka će se lakše konsolidirati i u organizacijskom i u programskom smislu. Pored toga, izuzetno mi je drago da HNS nije podlegao porivu kojem su podlegle mnoge stranke u Hrvatskoj, a to je da se odrekne jasnih principa i utone u maglu neodgovornog populizma. Nažalost, u kriznim vremenima poput sadašnjeg, populizam nailazi na vrlo plodno tlo, ali na tu igru HNS ne smije pristati, pa i po cijenu nižeg rejtinga. Točno je da je rejting niži nego što bismo željeli, na što je vjerojatno utjecala i čitava situacija s g. Čačićem. Možemo samo žaliti da se sve dogodilo onako kako se dogodilo, ali sada će svatko svojim putem i to ne treba gledati tragično.

Izvorni članak