Pusić: Ne postoji scenarij koji može ugroziti ratifikaciju

-Je li Hrvatska dobila čvrsta jamstva da će slovenski parlament na vrijeme ratificirati Ugovor o pristupanju Hrvatske EU?

=Načelno, dogovoreno je da bi se to moglo dogoditi već do konca ovog mjeseca.

-Ipak, odnosi sa Slovenijom pokazali su se kao komplicirani i nepredvidljivi. Je li još uvijek moguće da se ratifikacija u slovenskom parlamentu zakomplicira?

=Ne vidim mogućnost da se stvari zakompliciraju jer ovo nije dogovor koji je bilo kome nametnut. Dogovor je za obje strane pozitivan i s njime nitko nije na gubitku.

-Slovenska strana je od početka tvrdo inzistirala da se pitanje duga Ljubljanske banke rješava kroz sukcesiju, a ne bilateralno. Ni je li Hrvatska pritisnuta rokovima za ratifikaciju pristupnog ugovora i nestabilnim političkim prilikama u Sloveniji popustila i priklonila se slovenskom stavu?

=Sukcesija kao model rješavanja toga problema nije nova stvar, niti je nešto što je Hrvatska odbijala. Uostalom, hrvatska je Vlada 2010. već jednom pristala na taj model rješenja spora. Tadašnji ministar financija Ivan Šuker se u ime hrvatske Vlade obratio Banci za poravnanja u Baselu sa zahtjevom da se problem riješi u okviru sukcesije, ali tada to nije prihvaćeno.

-Međutim, kakvoga smisla ima spor oko duga Ljubljanske banke ponovo vraćati pred Banku za poravnanja, ako je ona dvaput konstatirala da nije nadležna za rješenje spora jer druge države sukcesori nisu zainteresirane da se dug prema njihovim štedišama rješava kroz sukcesiju?

=Tema o kojoj razgovaramo sa slovenskom stranom i na koju se odnosi rješenje iz Memoranduma jest pitanje prenesene štednje. Prenesena štednja je fenomen koji ne postoji ni u jednoj državi sljednici bivše Jugoslavije,osim u Hrvatskoj. Dakle, naš pristanak na rješavanje prenesene štednje kroz sukcesiju ni na koji način neće ugroziti interes ostalih država sljednica bivše Jugoslavije.

-Trebaju li BiH, Srbija i Makedonija Banci za poravnanja u Baselu dati suglasnost za to da Hrvatska i Slovenija prenesenu štednju riješe kroz sukcesiju, odnosno da se hrvatska potraživanja namire iz sukcesijske mase?

=Dogovorili smo se da ćemo razgovarati s drugim državama sljednicama, a vidjet ćemo kakav će model biti.

-Hrvatska, međutim, ipak nije pristala povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke podignute pred hrvatskim sudovima, već ih samo zamrznuti. Znači li to da hrvatska Vlada ipak gaji rezerve prema rješenju duga kroz sukcesiju?

=Ne postoji rezerva oko sporazuma. Obje strane su dobrovoljno pristale da se spor riješi u okviru sukcesije.

-Trenutna politička situacija u Sloveniji vrlo je fragilna. Što u slučaju ako vlada nove mandatarke ne dobije potrebnu potporu u parlamentu pa dođe do raspisivanja prijevremenih izbora? Može li taj scenarij ugroziti ratifikaciju hrvatskog ugovora?

=Mislim da će nova slovenska mandatarka dobiti potrebnu većinu u parlamentu i da ni jedan scenarij više ne može ugroziti ratifikaciju hrvatskog ugovora u slovenskom parlamentu.