Pusić uvjerena u rješenje pitanja LB-a

Bled, 3. rujna (STA) – Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) na margini Bledskog strateškog foruma izrazila uvjerenje da će Slovenija i Hrvatska naći rješenje glede LB-a. Iako stvari ne povezuje, vjeruje da će Slovenija također pravodobno ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s EU. Doduše, to će biti vrlo loše za obje države.

Kako ocjenjujete odnose između Slovenije i Hrvatske?
= Odnosi između državama su kao "vlakić u lunaparku", idu malo gore, malo dolje. Malo se poboljšaju, malo pogoršaju ovisi o problemima na koje naletimo. Prema mome mišljenju, u ovom trenutku idemo u pozitivnom smjeru jer smo našli barem način na koji bismo mogli riješiti problem koji je pred nama, to je pitanje Ljubljanske banke (LB-a) i tzv. prenesenih uloga onih štediša koji su se s obzirom na mogućnosti koje im je ponudila Hrvatska odlučili za prijenos svojih uloga iz LB-a na hrvatske banke. To da smo imenovali dvojicu stručnjaka, o čemu smo se kolega Karl Erjavec i ja dogovorili na početku ljeta u Dubrovniku, povećalo je naše mogućnosti pristupanju rješavanja problema po nekom meniju, a ne po načelu variva. Dakle, da rješavamo problem točku po točku, a ne da se samo ukopamo. Kako izgleda – barem je takav dojam nakon susreta dvojice stručnjaka prošli tjedan – njihova su gledišta relativno optimistična o tome da će naći rješenje.

Ali zasad su napravili tek inventuru. Rade li dovoljno brzo s obzirom na to da očekujete slovensku ratifikaciju hrvatskoga pristupnog ugovora do Božića. Je li moguće da dođemo do rješenja nakon tri, četiri sastanka dvojice stručnjaka?
= Smatram da je moguće naći prihvatljivo rješenje i nakon tri, četiri sastanka. Ali mi ne vidimo vezu između ratifikacije i rješavanja pitanja LB-a. Smatramo da ne treba iskorištavati pitanje LB-a za uvjetovanje našega europskog partnerstva.

Ali Erjavec to svejedno povezuje…
= Mi pak svejedno mislimo da je riječ o dvije odvojene stvari. Spremni smo i želimo sudjelovati u traženju rješenje. Također i sudjelujemo. Bilo bi idealno da se rješenje nađe brzo i da se ide u ratifikaciju. Ali kao što je rečeno, smatram da se uopće ne treba čekati. Ali, naravno, za tango je potrebno dvoje.

I ako do dogovora ne dođe do Nove godine?
= No to bi bilo idealno rješenje. Slovenija mora ratificirati ugovor do 1. srpnja 2013. godine da Hrvatska može postati članica EU. Za Hrvatsku ne bi bilo dobro ako bi na kraju sve članice EU ratificirale pristupni ugovor, a Slovenija ne. Ali vjerujte mi da to ne bi bilo dobro ni za Sloveniju.

Očekujete li možda kakve probleme vezane i za arbitražu? Najave su bile da će se čekati na odluku Suda.
= Ne, ne. Ako pratite dio Arbitražnog suda, onda znate da je vremenski plan postavljen i da je se odluka može očekivati tek nakon 2014. godine. Zato to uopće nije pod znakom pitanja. To bi značilo da Slovenija blokira cjelokupnu politiku proširenja EU i to na temelju nečega o čemu smo postigli dogovor i vi to također potvrdili na referendumu. Mislim da to uopće nije na dnevnom redu. I kod nas su bila protivljenja Sporazumu o arbitraži, ali kada jednom neka ozbiljna država nešto potpiše onda mora za tim stajati.

Ako se vratimo na pitanje LB-a. Kako je uopće sada moglo doći do novoga zapleta kod toga pitanja koje su, navodno, bivši premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor već riješili?
= Slovenska strana je ponovno otvorila tu temu. Kako je rečeno – zbog skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU jer bi, s obzirom na mišljenja slovenske strane, odluke hrvatskih sudova trebale biti izvršive i u Sloveniji. Cijela stvar izvire još iz devedesetih godina kada je započet sudski proces za prenesene uloge.

I sada je nova hrvatska Vlada obnovila ovlaštenje bankama za nastavak procesa…
= Nije obnovila ovlaštenja. Situacija je ostala identična samo je hrvatski Vrhovni sud dodatno donio presudu da nisu potrebna nikakva ovlaštenja jer je to po Zakonu o Vladi ovako ili onako u mjerodavnosti Ministarstva financija.

Znači, ministar financija će dati ovlaštenja?
= Ministar financija može takvu odluku donijeti bez ikakvog dodatnog ovlaštenja Vlade. I to su dvojica ministara financija učinili 1994. i 2000. godine.

Dakle, sadašnji ministar financija bi ta ovlaštenja morao povući?
= Ne znam zašto bi ih povukao. Ne vidim nikakav novi zahtjev da bi ih povukao. Ako nađemo rješenje, onda će to rješenje zamijeniti sudsko rješenje. Inače, ne znam kako bismo drukčije postupali. Dogovor Kosor-Pahor je bio 2010. godine i od tada nije nitko ništa povukao. Dakle, njihov dogovor očito nije imao nikakve veze s tim procesima, nego se dogodilo samo to da je bivši hrvatski ministar financija Ivan Šuker predložio Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS-u) da se pod njenim okriljem obave novi pregovori na tu temu. Iz Banke smo dobili negativan odgovor. Imam pismo. Ista je rekla da predmet nije u njenoj mjerodavnosti, ali da su njihovi prostori na raspolaganju u kojima bi se mogli na margini njihovih sastanaka sastajati ministri odnosno guverneri. Naravno da se mogu, to im nitko ne sprječava. Mogu se sastajati i na margini bilo kojeg drugog susreta, ali bez Baselske banke. Po drugi strani, ta pretpostavka da je riječ o pitanju sukcesije – Slovenija i Hrvatska ne mogu same razgovarati o sukcesijskim pitanjima. Bilo je šest republika. Ostali su već rekli da na to ne pristaju.

Ono što treba istaknuti je to da ako svatko bude ustrajao na svojoj strani, nećemo naći rješenje problema. Ako postoji spremnost da isti riješimo, onda nam isto tako pomaže da ljudi koji su to pratili od samoga početka, poput France Arhara i Zdravka Rogića, probaju oblikovati racionalni način koji nikoga ne ubija, ali nudi rješenje s kojim će obje strane živjeti.

Dakle, naći ćemo rješenje?
= Ja sam u to apsolutno uvjerena. Smatram da takvo rješenje postoji i da ako je netko sposoban to predložiti, onda su to Arhar i Rogić.

Imate li zamisli kako bi to rješenje moglo izgledati?
= Imam. Ali, naravno, ne bih sada o tome.