Tri ključne točke moje strategije

Vesna Pusić izgleda kao osoba koja se pola svog života pripremala za ovaj trenutak i sada, kad je trenutak napokon došao, spremno je prionula na posao. Hrvatska je napokon primljena u EU, a ona napokon dobila priliku da postane ministrica vanjskih poslova - u obje stvari Vesna Pusić iskreno je vjerovala i za njih se pripremala. I sad, kad su se gotovo simultano ostvarile, točno zna što želi i kako to želi ostvariti. Gledam je u dvorani u zgradi Vijeća EU u Bruxellesu uoči početka sastanaka svih ministara vanjskih poslova Europske unije. Natpis "Hrvatska" tek je nedavno dodan na taj stol, ali ministrica Pusić u tom politički nabijenom žamoru uoči početka sastanka pliva kao u prirodnom okruženju u kojem se nalazi oduvijek, a ne praktički od prekjučer. Naravno, ima puno stvari koje jednostavno ne zna ili koje prvi put čuje. Ali takve stvari uredno zapisuje u notes koji nosi sa sobom. Ostavlja dojam fokusirane, radišne osobe s onom osobinom koja se u engleskom jeziku naziva "cando" stavom. Potpuno je predana cilju da od prvog dana našeg punopravnog članstva učini Hrvatsku uspješnom članicom EU.
- Hrvatska možda nije neka velika sila, ali zaista mislim da može ne samo profitirati od EU nego i pridonijeti. Mislim da, s punom samosviješću, može biti odgovorna i ugledna članica Unije - govori ministrica Pusić dok, u utorak ujutro, razgovaramo za doručkom u hotelu u kojem odsjeda u Bruxellesu.
Slučaj Ferenčak
Ovaj doručak jedini je slobodan sat koji ministrica Pusić u Bruxellesu ima za intervju o hrvatskoj vanjskoj i europskoj politici. Kratko prolazimo i kroz neke "domaće" teme poput slučaja Ferenčak i proračuna. Pusić i dalje vjeruje da će Srećko Ferenčak u drugostupanjskom tijeku sudskog postupka dokazati da je nevin. Ali na pitanje je li pokušaj njegova imenovanja u NO Janafa bila greška, jasno odgovara da jest.
- Da, to je bio pogrešan potez. Trebalo je pustiti da njegov slučaj razriješi drugostupanjski sud. Dok se to ne dogodi, nije trebalo uopće otvarati tu temu.
O proračunu, upravo prihvaćenom u Saboru, Pusić kaže kako se pri njegovu sastavljanju "Vlada držala svega što je rekla da će se držati".
- Još ga samo treba preživjeti - dodaje.
Milanović je prvi premijer koji ima proračun manji nego što je bio u prethodnoj godini i "preživjeti" 2012. neće biti lako. A bez reforme javne uprave to će možda biti i potpuno nemoguće. U svom ministarstvu Pusić je osmislila kako organizirati posao: nadređeni će kroz interne javne natječaje selekcionirati one koje prepoznaju kao ljude koji "hoće i znaju raditi". Ali što s onima za koje njihovi vlastiti kolege procijene da ne žele ili ne znaju?
- To ne može riješiti nijedno ministarstvo samo za sebe, nego se to rješava isključivo promjenom zakona. Trenutačno u državnoj upravi uopće ne postoji mogućnost otpuštanja. Tako da imate situaciju u kojoj ljude koji ne žele ili ne znaju raditi morate pogurati negdje u stranu nadajući se da će što manje smetati - kaže Pusić. Stoga bi, smatra, Ministarstvo uprave trebalo pronaći nove zakonske mogućnosti za otpuštanje viška ljudi u javnoj upravi.
- Neki na ideju otpuštanja gledaju kao na grubo postupanje s ljudima. Ali nitko ne gleda na to kako se sada grubo postupa prema poreznim obveznicima...
Vesna Pusić je, uz Čačića, zaštitno lice HNS-a, druge najjače stranke Kukuriku koalicije, i zbog toga svaki razgovor nužno mora dotaknuti i unutarnju politiku. Ali za ovim doručkom u Bruxellesu većinu intervjua posvećujemo vanjskoj i europskoj politici Hrvatske. Iza ugla se nalazi Europski parlament, hotelski bar zove se Schengen, naš doručak bismo mogli nazvati kontinentalnim (ministrica: omlet, kapari i krastavci; novinar: croissant, maslac i pain au chocolat), a ministrica Pusić objašnjava svoju strategiju, ono što ona vidi kao "tri područja na kojima Hrvatska može uspješno djelovati kao članica EU". Jedno je regija, drugo je naše specifično iskustvo izgradnje društva u postkonfliktnom razdoblju, a treće su europske vrijednosti. Sažeto, ali vrlo jasno ministrica Pusić obrazlaže sve tri točke.
- Regija je za nas važna jer je to pitanje naše stabilnosti i prosperiteta. S vremenom smo naučili da bez stabilnog dvorišta nema ni sigurne kude. Ali ta regija nije važna samo za nas nego i za Europu. Naša regija povijesno je poznata po tome da je mogla biti mjesto početka destabiliziranja Europe. Kad radimo na poboljšanju situacije u regiji, istovremeno radimo
i jedan europski važan posao. To je "sretna okolnost" jer radimo na svom interesu koji se ujedno poklapa s interesom stabilnosti Europe.
Uzora za Libiju, Tunis...
Specifično iskustvo Hrvatske koje ministrica Pusić vidi kao našu drugu "dodanu vrijednost" zapravo je iskustvo oporavka postkonfliktnog društva i izgradnje države.
- To je, opet, upotrebljivo za zemlje u našoj regiji, ali ja bih rekla da je upotrebljivo, primjerice, i barem za dio zemalja južnog Mediterana. Libija ili Tunis, ili Maroko koji nije postkonfliktno društvo, ali također ide u smjeru reformi u kojima treba postaviti nove temelje i graditi nove institucije... Mi imamo iskustva koja tim zemljama mogu biti apsolutno upotrebljiva. A ako ih ugradimo u zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku, onda se ne pojavljujemo kao jedna mala zemlja koja može i ne mora imati nekog utjecaja, nego s jednim zaleđem i s puno većom težinom.
I treća tema oko koje će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova graditi što jaču poziciju Hrvatske unutar EU jesu, jednostavno, europske vrijednosti. Vrijednost mira u Europi je, prema Vesni Pusić, nešto što će diljem Europe svi naglasiti kao ključnu stvar, ali u starim članicama EU malo tko ima pravi osjećaj što je alternativa miru. Kod nas svatko zna što je alternativa i kako to izgleda, kaže Pusić. Sadašnja gospodarska kriza koja se lagano pretvara u političku krizu povjerenja prema EU nagrizla je i europske vrijednosti kao što je solidarnost.
- Mi tu možemo biti potpuno samosvjesni, ustrajati u svom stavu da želimo držati neke standarde građanskih sloboda i drugih vrijednosti koje uopće ne treba uzimati zdravo za gotovo, nego se i unutar EU za njih treba boriti. Moramo sebe staviti u poziciju da se borimo za njih kod kude, i da se borimo za njih kao univerzalne vrijednosti. Ne trebamo tu imati nikakav kompleks.
Više ekonomije, manje politike
To je strategija od tri točke koju nova ministrica provodi i iz koje je jasno kakva je hrvatska vanjska politika prema regiji i kakva je prema Bruxellesu. Manje-više je jasno i kakva je hrvatska vanjska politika prema Washingtonu. Ali, kakva je prema ostatku svijeta. Kakva prema Rusiji, Kini, Indiji? Postoji nekoliko iznimaka od ovog pravila koje slijedi, poput Rusije ("koja ima snažnu političku komponentu") i Turske ("koja nam je i politički zanimljiva jer se nalazi u našem širem susjedstvu, a sama je u susjedstvu koje je iznimno važno za Europu i svijet"). Ali to generalno pravilo koje iznosi ministrica Pusić je ovo: bilateralni odnosi s praktički svim preostalim zemljama mogli bi se pretvoriti u više ekonomske, a manje političke.
- To je nešto što ćemo raditi zajedno s Ministarstvom gospodarstva: postupno ćemo cijelu našu bilateralu, osim ovog prije spomenutog, pretvoriti u gospodarsko predstavljanje Hrvatske u svijetu. Preduvjet za to je da imamo uspješno gospodarstvo - kaže ministrica Pusić. Hrvatska, smatra, može "prodavati" povoljnu investicijsku klimu, odnosno privlačiti investitore dobrim uvjetima za ulaganja.
- Ali to ne možemo prodavati dok toga nema. Moramo prvo stvoriti pozitivnu investicijsku klimu – kaže Pusić.
Što nas opet vraća na osnovno pitanje iz proračuna: lijepo je zamišljen, još ga samo treba preživjeti...