Što članstvo Republike Hrvatske u EU donosi osobama s invaliditetom

„Što članstvo Republike Hrvatske u EU donosi osobama s invaliditetom“

Poštovane dame i gospodo, velika mi je čast u ime Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, te u ministrovo ime pozdraviti sve nazočne na ovom važnom skupu čija je tema položaj osoba s invaliditetom u europskom društvu.

Postizanje punopravnog članstva u velikoj mjeri određuje tijek razvoja svih sfera hrvatskog društva te se u skladu s njime, kontinuirano provode reforme i usvajaju novi standardi. Proces pridruživanja, te u konačnici ulazak Hrvatske u EU, svakodnevno iziskuje određene promjene koje se različitim intenzitetom odražavaju na sve društvene i gospodarske grane, a time i na sve hrvatske građane.

Uvjeti pristupa EU su jasni i precizni, ispunjavanje visokih kriterija među kojima su i poštivanje temeljnih ljudskih prava i ostvarivanje efikasnog sustava njihove zaštite. Zaštita ljudskih prava predstavlja izazov i najvažniju pretpostavku u izgradnji modernoga i demokratskog društva u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj.

Politika ljudskih prava Europske unije odnosi se prvenstveno na zaštitu građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Među prioritetnim pitanjima je i aktivna društvena integracija osoba s invaliditetom.
Opća nastojanja Europske unije usmjerena su na uklanjanje negativnih posljedica društvenih razlika, uz istovremeno prihvaćanje razlika među ljudima, te suprotstavljanje i odbacivanje svake ideologije i aktivnosti koja zbog tih razlika diskriminira čovjeka kao ljudsko biće. Stoga je politika prema osobama s invaliditetom usmjerena prema otklanjanju teškoća koje sprečavaju osobe s invaliditetom da pridonose u njezinom planiranju, kreiranju i provedbi.

U praksi, prava osoba s invaliditetom određena su u nizom zakonskih i podzakonskih akata koji obuhvaćaju različita područja života od obitelji, odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, stanovanja, mobilnosti i pristupačnosti, profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada, pravne zaštite i zaštite od nasilja i zlostavljanja, komunikacije i dr.

Zaštita ljudskih prava ostvaruje se putem provedbe i primjene nacionalnog zakonodavstva koje se usklađuje s međunarodnim ugovorima kojih je RH stranka, te s relevantnim standardima Europske unije na području ljudskih prava. Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (2001. godina) Hrvatska kontinuirano nastavlja proces institucionalnih i zakonodavnih reformi sustava socijalne sigurnosti, između ostalog i profesionalne rehabilitacije invalidnih osoba s ciljem njihova uspješnog uključivanja u radnu sredinu a time posebno i poboljšanje njihovog socijalnog statusa.

Vezano uz područje od posebnog interesa za osobe s invaliditetom, Hrvatska je u svoj pravni sustav ugradila međunarodne standarde. Najznačajniji međunarodni dokument na području zaštite osoba s invaliditetom je UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Hrvatska je kao i sve države članice Europske unije potpisala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2007. godina).

U svrhu provođenja Konvencije te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Republika Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN 63/07) s ciljem djelovanja u smjeru unaprjeđivanja neovisnosti, slobode izbora i kvalitete života osoba s invaliditetom poštujući temeljna načela i strateške ciljeve međunarodnih dokumenata. Temelji za donošenje navedene Nacionalne strategije su Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006. – 2015. (usvojen 5. travnja 2006.) i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (NN MU br. 6/07, 3/08 i 5/08).

Jedno od važnih poglavlja pregovora je poglavlje 19. Socijalne politike i zapošljavanja u okviru kojeg je velika važnost posvećena osobama s invaliditetom u dijelu socijalne sigurnosti te u dijelu antidiskriminacije.

Hrvatska je, u ovom poglavlju, uložila velike napore kako bi se postigla visoka razina usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s EU što je i potvrđeno njegovim privremenim zatvaranjem 21. prosinca 2009. godine.

U okviru navedenog poglavlja donesen je i novi Zakona o suzbijanju diskriminacije kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti te se uređuje zaštita od višestruke diskriminacije kakvoj su, primjerice, izložene žene invalidi pri zapošljavanju ili u obitelji.

Za što učinkovitije ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, Hrvatski sabor je 2007. donio Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine. Temeljem
ovoga Zakona Hrvatski sabor je iste godine imenovao pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom.

U cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u ovom području s pravnom stečevinom EU, Hrvatska se je uskladila s nizom rezolucija i preporuka Vijeća Europske unije kao što su promicanje zapošljavanja i socijalne integracije osoba s invaliditetom, jednakim mogućnostima zapošljavanja za osobe s invaliditetom, mogućnostima pristupa kojom se poboljšava uključivanje osoba s invaliditetom u društvo temeljeno na znanju, jednakim mogućnostima obrazovanja i izobrazbe za učenike i studente s invaliditetom, o dostupnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom te parkirnoj kartici za sobe s invaliditetom.

Ono čemu se teži je unapređivanja jednakosti građana, stvaranjem jednakih mogućnosti na tržištu rada, uvođenjem rod¬no osjetljivog odgoja i obrazovanja, uravnoteženjem sudjelovanja u procesima odlučivanja, unapređivanja sustava zdravstvene zaštite te daljnjeg osnaživanje institucionalnih mehanizama.

Potrebno je stvoriti uvjete da se propisana prava primjenjuju i ostvaruju u praksi, što znači - ostvariti razinu svijesti koja će biti jamcem djelotvorne zaštite ljudskih prava, uključujući i osobe s invaliditetom.

Tome u prilog ide i organizacija okruglih stolova, konferencija i simpozija poput ovog danas, pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske nad brojnim humanitarnim akcijama i koncertima te sudjelovanje u brojnim kampanjama.

Dozvolite mi da iskoristim ovu prigodu i ukratko predstavim hrvatska dostignuća u sklopu procesa pregovora, kao i predstojeće aktivnosti na hrvatskom putu u Europsku uniju.

Kada govorimo o trenutnoj situaciji u pristupnim pregovorima, otvorena su sva 33 poglavlja od kojih su 22 i privremeno zatvorena.

U lipnju o.g. otvorena su posljednja tri poglavlja pregovora, a daljnji napredak ostvaren je na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju u srpnju. Slijedom navedenog, imamo razloga vjerovati kako su pristupni pregovori konačno dospjeli u svoju završnu etapu.

Dodatni pokazatelj ulaska u sam kraj procesa je i nedavni početak rasprave o poglavlju 34. Institucije (nacrt Zajedničkog stajališta EU predstavljen u Vijeću 20. srpnja 2010.).

Osobitu pozornost u završnici procesa svakako će dobiti dva najzahtjevnija poglavlja - poglavlje 8. Pravo tržišnog natjecanja i poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava.

Stoga će u nadolazećem razdoblju glavni naglasak biti stavljen na provedbu reforme pravosuđa i javne uprave, borbu protiv korupcije na svim razinama te restrukturiranje sektora brodogradnje.

Upravo zbog napora koji su uloženi, ali i postignuća koja su ostvarena Republika Hrvatska s nestrpljenjem očekuje ovogodišnje Izvješće o napretku Europske komisije za koje se nadamo da će sadržavati i konkretan vremenski okvir za završetak samih pristupnih pregovora.

Pri tome ostajemo svjesni opsega i složenosti posla koji u toj završnoj fazi predstoji, no jednako tako odlučni i predani uložiti sve neophodne napore i resurse te proces pregovora dovršiti u prvoj polovici 2011. godine, kako bi tijekom mađarskog predsjedanja EU potpisali Ugovor o pristupanju RH EU.

Hvala na pažnji!