Gordan Jandroković: Amerika posebno cijeni našu borbu protiv korupcije

Nakon američke turneje u sklopu koje je razgovarao s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija, je u razgovoru za Vjesnik objasnio zbog čega smatra da je sada hrvatski vanjskopolitički položaj bolji nego ikad.
-Vratili ste se s američke turneje. Zbog čega se ona dogodila upravo sada?
=Prošli tjedan bio je jedan od najuspješnijih tjedana od kada sam preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova. Takvu ocjenu mogu dati nakon razgovora s brojnim kanadskim i američkim dužnosnicima nakon službenog posjeta tim zemljama. Sa zadovoljstvom mogu reći da Republika Hrvatska ima izvrsne odnose sa SAD-om i Kanadom te da se brojni reformski koraci koje poduzimamo cijene i poštuju. To su pokazali i visokom razinom našeg prijema i u Kanadi i Americi. Primjerice, u Kanadi sam se susreo s pet ministara te predsjednicima oba doma parlamenta, a naše je izaslanstvo imalo i posebnu čast da bude posebno predstavljeno u oba doma parlamenta. Naravno, središnji događaj sjevernoameričke turneje bio je moj sastanak i razgovor s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Potvrdio je visoku razinu naših bilateralnih odnosa koji su u gotovo svim područjima saveznički, partnerski i prijateljski. Razgovarali smo o jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi, kao i o zajedničkim naporima koje dvije zemlje poduzimaju u stabilizaciji stanja na nekim kriznim područjima svijeta. Razgovarali smo i o mogućnostima unaprjeđenja bilateralnih odnosa u gospodarstvu, o daljnjem ispunjavanju uvjeta kako bi se u potpunosti liberalizirao vizni režim prema SAD-u. S obzirom na tijek razgovora i poruke koje je državna tajnica Clinton uputila u javnom obraćanju nakon sastanka, sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je taj susret bio jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u 2009. godini.
-Možete li nam otkriti što je konkretno zanimalo državnu tajnicu Clinton, na čemu je posebno inzistirala?
=Posebno je pozdravila napredak koji je Hrvatska učinila od kada je članica NATO-a i napredak koji se tiče našeg budućega članstva u EU. Posebno pohvalno govorila je o predsjednici Vlade Jadranki Kosor i naglasila da osobito cijeni njene napore koje poduzima u provedbi reformi nužnih za ostvarivanje našeg punopravnoga članstva u EU. Naglasila je njenu ulogu u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala. Osvrnula se i na ulogu Hrvatske u regiji, pohvalivši dogovor koji smo postigli sa Slovenijom. Državnu tajnicu zanimalo je i naše viđenje situacije u BiH, budući da našu ulogu u toj zemlji smatra iznimno važnom.
-Što je kazala?
=Zahvalivši na onome što smo do sada učinili kako bismo pomogli u stabilizaciji stanja u BiH, izrazila je nadu da ćemo zajedničkim naporima i u budućnosti djelovati i pomagati da BiH bude demokratska zemlja funkcionirajućih institucija koja je čvrsto orijentirana prema EU i NATO-u. Državna tajnica izrazila je zadovoljstvo našom odlukom da pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu iznesemo svoje razloge priznanja Kosova i pojasnimo zašto smatramo da je neovisnost te zemlje u skladu s međunarodnim pravom. Dio razgovora posvetili smo i mirovnim misijama u kojima sudjeluje Hrvatska. Posebno je izraženo zadovoljstvo našim dosadašnjim djelovanjem u Afganistanu i odluci da u idućem razdoblju osnažimo naše djelovanje kroz obuku i trening afganistanskih snaga sigurnosti i afganistanske policije.
-U Hrvatskoj se u proteklo vrijeme dosta raspravljalo o Afganistanu. Možete li nam reći zbog čega je Hrvatska podržala strategiju predsjednika Obame prema Afganistanu?
=Hrvatska je podržala strategiju predsjednika Obame zato što smatra da ta strategija vodi k uspjehu koalicijskih snaga koje djeluju u Afganistanu. Želimo pomoći u održavanju stabilnosti i sigurnosti u toj zemlji te u prenošenju odgovornosti na institucije afganistanske države, što je prioritet Sjevernoatlantskog saveza.
-Je li američka državna tajnica tražila od vas da Hrvatska s još više vojnika sudjeluje u misiji?
=U više navrata to pitanje postavljali su hrvatski novinari. Niti na sastanku ministara NATO-a, koji je bio tjedan dana ranije, a niti tijekom mog razgovora s državnom tajnicom Clinton to nije traženo od Hrvatske. Trenutačno imamo 300 vojnika u Afganistanu i za povećanje tog broja potrebna je dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru. Ono što sam posebno naglasio tijekom boravka i razgovora s američkim dužnosnicima je naš angažman na treningu i obuci afganistanskih snaga sigurnosti i policije kao najvažnijeg elementa budućeg funkcioniranja afganistanske države. Dakle, nismo razgovarali o povećanju broja vojnika. Istodobno, moramo biti svjesni da je velik broj zemalja NATO-a i onih zemalja koje blisko surađuju s NATO-om, a nisu članice odlučilo povećati broj vojnika u Afganistanu. Želim naglasiti da su zemlje regije - Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina najavile povećanje svoga kontingenta. Time pokazuju želju da se solidariziraju s odlukom predsjednika Obame.
-Podržava li Hrvatska ulazak BiH u MAP iako se to dosad nije dogodilo? Mislite li da je to put prema stabilizaciji BiH?
=Hrvatska vjeruje da je euroatlantska perspektiva zemalja jugoistočne Europe, osobito Bosne i Hercegovine, jedini način osiguranja trajnog mira i stabilnosti tog prostora. Stoga smatramo da je Akcijski plan za članstvo (MAP) dobar okvir za uvođenje i provedbu reformi u cilju pripreme zemlje za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Sustavno i uspješno provedene reforme od ključne su važnosti u Akcijskom planu za članstvo, jer jačaju kapacitete zemlje kandidatkinje u procesu prilagodbe standardima i procedurama NATO-a. Iz tog razloga smatrali smo i smatramo da je važno da BiH što prije dobije MAP. Tijekom bruxelleskog sastanka, gdje su se sastali ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, o tome se raspravljalo, što je rezultiralo zaključkom da Crna Gora dobije poziv za MAP, a da se poziv Bosni i Hercegovini, uz ohrabrujuću poruku, još za neko vrijeme odgodi. Ako se reforme ubrzaju i kriteriji ispune po ubrzanom postupku, poziv za MAP dobit će i BIH. U raspravi o BiH naglasili smo da je ta zemlja, za koju je međunarodna zajednica preuzela odgovornost 1995., u posebnom položaju te da zbog toga u odluci o pozivu u MAP trebamo biti osjetljiviji. Sasvim je jasno da trenutačno u toj zemlji, zbog složene strukture države i različitih stavova predstavnika konstitutivnih naroda, nema dovoljno unutarnje snage da se neke reforme provedu te da bi približavanje NATO-u pospješilo reformske procese.
Situacija u regiji još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti.
-Možemo li dakle ustvrditi da je Hrvatska potvrdila snažne partnerske odnose sa SAD-om i računa li SAD na Hrvatsku kao zemlju koja će predvoditi promjene koje su potrebne u regiji?
=Apsolutno. To je potvrđeno u svim razgovorima s dužnosnicima SAD-a. Jedan od naših glavnih vanjskopolitičkih ciljeva, uz već ostvareno članstvo u NATO-u i skorašnji ulazak u EU, jest aktivna uloga u jugoistočnoj Europi. Kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu euroatlantskih integracija svjesni smo ne samo da je naš interes stabilnost i sigurnost regije, nego da je to i naša odgovornost. Kao članica NATO-a i buduća članica EU-a moramo pomoći zemljama regije na njihovom euroatlantskom putu. Dakle, riječ je o identičnim interesima Republike Hrvatske s jedne i EU-a i NATO-a s druge strane da se prostor jugoistočne Europe stabilizira i postane područje trajnog mira i stabilnosti. Poznavanje stanja regije naša je prednost zbog koje ne samo da možemo kvalitetno razgovarati o prijedlozima rješenja, nego prije svega možemo kvalitetno i učinkovito djelovati.
-Po povratku iz SAD-a razgovarali ste u Zagrebu i s turskim ministrom vanjskih poslova koji je izrazio posebno zanimanje za stanje u BiH. Može li se s tom dosta važnom zemljom također proizvesti dinamika koja može pomoći BiH?
=Kada je riječ o djelovanju Turske prema BiH, imamo vrlo dobra iskustva iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Tada je zajedničko djelovanje Hrvatske i Turske pomoglo u završetku ratnog sukoba i otvaranju puta za potpis Daytonskog sporazuma. Tijekom razgovora s turskim ministrom vanjskih poslova Davutogluom razgovarali smo i o tome kako i na koji način možemo pomoći BiH. Dogovorili smo se da vrlo skoro, već počekom sljedeće godine, organiziramo trilateralni sastanak između ministara vanjskih poslova Turske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Također, i da razgovaramo s Hrvatima i Bošnjacima kako bi i oni pojačali međusobni dijalog i potražili ona rješenja koja će jamčiti jednakopravnost konstitutivnih naroda BiH, ali i da omoguće nesmetano i kvalitetno funkcioniranje institucija u Federaciji, ali i na državnoj razini u BiH.
-Mislite li da je na pragu rješenje vezano uz problem odnosa s Haaškim sudom i otvaranjem poglavlja 23?
=Vjerujem da ćemo uskoro otvoriti i poglavlje 23, jer je Hrvatska sa svoje strane ispunila sve potrebne kriterije. Svoj optimizam temeljim na činjenici da su mnogi pozitivno ocijenili i prepoznali posljednje aktivnosti hrvatske vlade koje su potvrda naše pune suradnje s Haaškim sudom. U skladu s hrvatskim zakonima i propisima taj ćemo proces nastaviti do kraja pregovora. Zaostajanja neće biti ni s ostalim kriterijima koje moramo ispuniti u poglavlju 23. U reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala Vlada pokazuje iznimne rezultate. Budite uvjereni da ćemo do zadnjeg trenutka pregovaračkog procesa demonstrirati našu spremnost na ispunjavanju potrebnih kriterija i prilagodbe normama koje vladaju u EU.
-Hrvatska vlada i premijerka Kosor dobivaju u posljednje vrijeme u inozemstvu velike pohvale upravo zbog pokrenute borbe protiv korupcije. U kojoj mjeri Vam to kao ministru vanjskih poslova olakšava posao?
=Zadnja dva i pol tjedna boravio sam izvan Hrvatske na službenim putovanjima te bio u stalnom kontaktu s velikim brojem kolega ministara. Točnije, bio sam u Ateni na ministarskom sastanku OESS-a, nakon toga u Bruxellesu na ministarskom sastanku NATO-a, zatim u službenom posjetu Kanadi i SAD-u te početkom ovog tjedna u BiH. Sreo sam se s četrdesetak ministara vanjskih poslova. S punim pravom mogu reći da je hrvatski vanjskopolitički položaj bolji nego ikad te da predstavnici međunarodne zajednice i te kako prate i iznimno cijene rezultate koje u posljednje vrijeme postiže hrvatska vlada i predsjednica Kosor, kojoj većina upućuje čestitke za aktivnosti vezane uz hrvatsko približavanje EU te borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala.

Završetak pregovora
Imamo otvorenih 28 od 33 poglavlja te još tri poglavlja spremna za otvaranje. U ponedjeljak, 21. prosinca, uz 15 zatvorenih, zatvorit ćemo još dva: poglavlje 3. Sloboda pružanja usluga i poslovni nastan te poglavlje 19. Socijalna politika i zapošljavanje. Sa svoje strane učinit ćemo sve da pregovore završimo u prvoj polovini 2010. godine. Pritom se valja koncentrirati na unutarnje reforme, na ispunjavanje svih potrebnih kriterija za punopravno članstvo. Važno je i diplomatski djelovati, međutim, moramo biti svjesni da postoje određene okolnosti koje nisu onoliko povoljne kao što bismo mi to htjeli. Baš zbog toga moramo pojačati rad na unutarnjim reformama te još odlučnije pripremati hrvatsku državu i društvo za punopravno članstvo u EU.

Prvi put
Prvi put od kada sam ministar vanjskih poslova sudjelovao sam kao punopravni član na ministarskom sastanku NATO-a. U tom trenutku kroz misli vam prođu sve one slike koje su tome prethodile - prije svega onih koji su životom platili slobodu koju danas imamo, sve one aktivnosti i strepnje koje su prethodile međunarodnom priznanju Hrvatske, Domovinski rat i razoreni hrvatski gradovi, izbjeglice, prognani... U tom trenutku članstvo u NATO-u izgledalo je kao nedostižan san. Danas imam tu čast i zbog toga sam vrlo ponosan i sretan da kao hrvatski ministar sjedim ravnopravno za istim stolom i o različitim temama raspravljam i iznosim naše stavove ministrima vanjskih poslova SAD-a, Njemačke, Kanade, Španjolske, Italije i svih drugih članica NATO-a. To je velika privilegija koje mnogi još uvijek nisu svjesni. Vjerujem da će mjeseci i godine koje su pred nama pokazati zašto je bilo važno uložiti toliko energije da bismo sjedili za istim stolom i ravnopravno s drugim članicama odlučivali o svim aspektima koje pokriva najjači svjetski vojno-politički savez.

Kanada
Tri dana boravio sam u Kanadi i susreo se s pet ministara iz tamošnje vlade te predsjednicima Senata i zastupničkog doma kanadskog parlamenta. S ministrom za iseljeništvo, multikulturalnost i državljanstvo Kenneyjem nazočio sam i skupu hrvatske zajednice u Kanadi. To je prvi put da su dva visoka dužnosnika naših zemalja nazočila okupljanju Hrvata. Nisu skrivali zadovoljstvo što su naši odnosi konačno dosegli tako visoku razinu koja i njihov položaj u kanadskom društvu čini kvalitetnijim. Nakon što je kanadska vlada ukinula vize i nakon što je Hrvatska ušla u NATO, naši su bilateralni odnosi krenuli uzlaznom linijom. Danas oni nisu samo partnerski i saveznički zbog članstva u NATO-u, nego prije svega prijateljski. Tražimo načine kako konkretnim projektima i aktivnostima u gospodarstvu, kulturi i znanosti te odnose učiniti još kvalitetnijima i sadržajnijima.