Odnosi sa Srbijom mogli bi zahladiti

- Kosovo je proglasilo neovisnost. Kako će se Hrvatska postaviti prema toj činjenici?
= Više puta i predsjednik države i premijer, pa i Ministarstvo vanjskih poslova, isticali su da će se stavovi Hrvatske o tom pitanju usklađivati s politikom Europske Unije. Mi smo zemlja kandidat koja je u pristupnim pregovorima, i stoga usklađujemo svoje vanjskopolitičke stavove i aktivnosti s vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom Unije. I u slučaju Kosova postupit ćemo tako.
- Neke zemlje EU, poput Njemačke, Francuske i Italije, najavile su priznanje kosovske neovisnosti. Kad će Hrvatska priznati Kosovo, među prvima, nakon prvoga kruga država ili tek kad bude posve jasno kako će se prema tom pitanju postaviti sve članice Unije?
= Naša diplomatska mreža do bila je zadatak pratiti kako se pojedine zemlje članice Unije postavljaju prema pitanju Kosova i postupit ćemo onako kako bude postupila većina članica EU.
- Jesu li točne najave da bi hrvatska Vlada mogla priznati neovisnost Kosova već u četvrtak?
= Hrvatska pozorno prati sva zbivanja u vezi s odlukom o neovisnosti Kosova te će sukladno procjenama i vlastitom interesu donijeti odgovarajuće odluke.
Teška odluka
- Hrvatska još nije članica EU. Zašto onda prema proglašenju neovisnosti Kosova nema vlastito stajalište i vlastitu politiku?
= Imamo vlastitu, autonomnu politiku, koja je kompatibilna politici EU.
- No, Hrvatska je država koja graniči sa Srbijom, i u odnosu na nju u bitno je drukčijoj poziciji nego Njemačka, Francuska, Italija... Dakle, zašto Hrvatska nema vlastiti stav o proglašenju neovisnosti Kosova? Zašto se skriva iza politike Unije?
= Ne bih rekao da se skrivamo iza politike Europske Unije, nego da je naš interes kompatibilan njezinu interesu. Ako stavimo na vagu, ako uzmemo sve ono što je pozitivno i negativno za Hrvatsku, a što se odnosi na proglašenje neovisnosti Kosova, onda je naš interes usklađivati svoje djelovanje s djelovanjem zemalja Unije.
- Što je to politika EU kad je riječ o neovisnosti Kosova? Koliko vidimo, među njezinim članicama nema posve jedinstvene politike o tom pitanju.
= Velika će većina članica EU, prema našim informacijama, donijeti odluku o priznaju neovisnosti Kosova. Njihov je interes, a i naš kao zemlje koja je susjedna Srbiji, da cijela priča vezana uz proglašenje neovisnosti i ono što će nakon toga doći završi učvršćivanjem stabilnosti i mira u regiji. To je veliki izazov i za EU i za Hrvatsku. U ovoj situaciji nitko nema pravo na avanturizam, na neke ishitrene odluke, pa ni na svoje partikularne
interese koji bi ugrozili stabilnost regije.
- Jeste li posve sigurni da će proglašenje neovisnosti Kosova, koje Srbija ne priznaje, pridonijeti stabilizaciji regije?
= Najgore što bi se s Kosovom moglo dogoditi, po našem mišljenju, jest status quo. Odgađanje konačnog rješenja ne odgovara nikome. Koliko god ta odluka bila teška, ona se u jednom trenutku morala dogoditi. Svjesni smo važnosti naših odnosa sa Srbijom i smatramo ih vrlo bitnim za stabilnost u regiji. Želimo razvijati dobrosusjedske odnose koji će biti sadržajni i voditi ka rješenju svih otvorenih pitanja te dalje jačati gospodarsku suradnju. Naša je želja da pitanje rješavanja statusa Kosova ne utječe na kvalitetu odnosa između Srbije i Hrvatske.
Investicije u Srbiju
- Nije li vaša želja optimistična s obzirom na najavu predsjednika Tadića da će Srbija poduzeti mjere prema zemljama koje priznaju Kosovo? Hrvatska je u Srbiju dosad investirala 391 milijun eura i, kad se gledaju hrvatska ulaganja u inozemstvu, Srbija je uvjerljivo na prvome mjestu. Ne bojite li se da je hrvatsko priznanje neovisnosti Kosova kockanje s hrvatskim gospodarskim interesima u Srbiji?
= Ne možemo govoriti na taj način jer postoje situacije u kojima odluke nisu lake. Proces stvaranja neovisnosti Kosova traje već dulje vrijeme. Mi tražimo način kako da se u vezi s tim što bolje pozicioniramo. Potpuno smo svjesni interesa našega gospodarstva i poduzet ćemo sve potrebne korake da ga zaštitimo. Tražit ćemo način da im olakšamo daljnje poslovanje u Srbiji, Dakle, svjestan sam težine situacije, ne podcjenjujem najave o mogućem zahlađenju odnosa, ali učinit ćemo sve da zaštitimo svoje nacionalne interese.
- Imaju li Vlada i ministarstvo koje vodite odgovor na moguće zahlađenje odnosa Srbije prema Hrvatskoj?
= Hrvatska će politika imati odgovor na sve izazove, ali ja se nadam da do toga neće doći.
- Jeste li predstavnike hrvatskih tvrtki koje su investirale u Srbiju i koje ondje posluju pozvali na razgovor i upoznali ih s činjenicom da će Hrvatska priznati neovisnost Kosova?
- S obzirom na visinu hrvatskih investicija u Srbiju, očito je da hrvatska država pruža dobru potporu našim gospodarstvenicima ne samo u Srbiji nego i u drugim zemljama regije. Znat ćemo se postaviti i u ovoj situaciji.
- Kako će na Vladinu odluku da prizna neovisnost Kosova reagirati vaši koalicijski partneri, predstavnici srpske nacionalne manjine?
= Razumijem specifičan, pa i zahtjevan, položaj naših koalicijskih partnera. S njima surađujemo i očekujem da ćemo i o tom pitanju usuglasiti stavove.
Otvorena pitanja
- Hrvatska i Srbija imaju niz otvorenih pitanja u međusobnim odnosima: granica na Dunavu, imovina srpskih poduzeća u Hrvatskoj i hrvatskih u Srbiji, itd. U prethodne četiri godine nije baš mnogo učinjeno u njihovu rješavanju. Hoće li tako ostati i u iduće četiri godine?
= Ne bih se složio s ocjenom da nije napravljeno puno.
- Možete li rezimirati što je napravljeno?
= Usporedite li te odnose prije desetak godina s današnjima, vidite da su oni vrlo dinamični. Došli smo do određenog broja pitanja koja su veoma osjetljiva za obje države i za njihove građane. Ona se moraju rješavati oprezno i strpljivo kako ne bismo pokvarili naše odnose. Bolje je potrošiti više vremena pa naći dobra rješenja nego brzo naći loša rješenja koja će učiniti da se jedni osjećaju kao pobjednici, a drugi kao gubitnici. Volio bih u
iduće četiri godine vidjeti daljnji napredak. Teško je reći koliki će on biti, ali neporecivo je da je trend u odnosima između Hrvatske i Srbije u proteklih deset godina pozitivan.
- Ne mislite li da su ključni koraci i pretpostavke za poboljšanje odnosa između dviju država i hrvatski gospodarski prodor u Srbiju učinjene između 2000. i kraja 2003.?
= Ne, uopće nemam taj dojam. Ako su u mandatu Račanove Vlade napravljeni pomaci za rješavanje niza pitanja, a za prošle Vlade ti pomaci, kako kažete, nisu toliko vidljivi, onda to nipošto nema veze s hrvatskom stranom, s voljom premijera Sanadera da rješava otvorena pitanja. On je osobno napravio vrlo mnogo da se stvari pokrenu i da se rješavaju sva otvorena pitanja koja je moguće riješiti. No budimo otvoreni i upozorimo na unutarnju političku situaciju u Srbiji, koja je jedan od razloga što nije došlo do dodatne dinamike u našim odnosima. Hrvatska nema nikakav skriveni scenarij kad je Srbija u pitanju. Naša je želja razvijati dobre i sadržajne odnose, ali moramo uvažavati i realnost.
ZERP ide dalje
_ Iz Bruxellesa Hrvatskoj stižu poruke da povuče Zakon o primjeni ZERP-a na članice EU, ili od nastavka pregovora neće biti ništa. Kako će se rasplesti situacija oko ZERP-a i nastavka pregovora s Unijom?
= Uvijek treba polaziti od toga da je Hrvatska proglasila ZERP sukladno Konvenciji o pravu mora, dakle učinili smo to u skladu s međunarodnim pravom. Pošto je Sabor donio tu odluku, odmah smo pozvali zainteresirane strane, Sloveniju, Italiju i Europsku komisiju da razgovorom otklonimo probleme zbog kojih je njima ZERP sporan. Hrvatska i dalje ustraje na tome stavu. Sa slovenskim ministrom Dimitrijem Rupelom razgovarali smo o tome, traju stalne konzultacije i razgovori i s ostalim zemljama članicama EU u kojima iznosimo svoje argumente. Moje je uvjerenje da ne postoji ultimatum ili ZERP ili pregovori s EU. Postoji prostor da realiziramo i jedno i drugo i da sve tri strane pronađu rješenje koje će biti zadovoljavajuće za sve.
- Međutim, Europska komisija jasno kaže: Povucite Zakon o ZERP-u, ili nema nastavka pregovora. Gdje vidite prostor za kompromis?
= Samo su Italija i Slovenija, od članica EU, vitalno zainteresirane za primjenu ZERP-a. Ostale članice, pa i EK, ističu, ako Hrvatska u pregovorima s Italijom i Slovenijom uspije naći rješenje, one će ga prihvatiti. U ovom trenutku ne mogu govoriti o detaljima. Mogu samo kazati da pozdravljamo Rupelove riječi izrečene nakon našeg
susreta u Münchenu da treba nastaviti dogovore iz Bleda, gdje su se premijeri Janša i Sanader dogovorili o načinu rješavanja graničnog spora. Ovog tjedna upućujemo poziv za početak rada dvaju povjerenstava koja su dogovorena na Bledu, a koja trebaju pripremiti okvir za rješavanje graničnih pitanja za Sud pravde u Haagu.
Korisno je što premijer dobro poznaje vanjsku politiku
- Smeta li vam rašireni dojam da je stvarni ministar vanjskih poslova Hrvatske, zapravo Ivo Sanader?
= Ivo Sanader predsjednik je Vlade i za Hrvatsku je vrlo korisno da imamo premijera koji tako dobro poznaje vanjsku politiku i koji je uvažavan u međunarodnim krugovima. Mislim da je to velika prednost Hrvatske, a to su pokazale i prethodne četiri godine. Ustav vrlo jasno propisuje tko su kreatori vanjske politike a tko je provodi.
Neven Jurica unaprijedio je naše odnose s Amerikom
- Iz UN-a je Sanader povukao iskusnu diplomatkinju Marijanu Mladineo i na njezino mjesto imenovao politički podobnog Nevena Juricu. Ako se po jutru dan poznaje, hoće li imenovanje novih veleposlanika umjesto onih kojima je mandat istekao također ići po političkoj podobnosti?
= Apsolutno se ne slažem s vašom ocjenom. Napadi koje doživljava Neven Jurica nezasluženi su jer je on u svom mandatu u Washingtonu vrlo uspješno radio na razvijanju bilateralnih odnosa između SAD-a i Hrvatske i činio vrlo značajne korake da oni postanu odlični pa u nekim segmentima, kao što sam rekao, i partnerski. Odluku o njegovu imenovanju zajednički su donijeli predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Veleposlanica Mladineo ostaje na visokoj poziciji u sustavu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Izvrstan je karijerni diplomat i ne mislim da taj posao ne bi mogla obavljati, ali veleposlanik Jurica, osim što je iskusan diplomat, ima veliko političko iskustvo, što je dodatna vrijednost za poslove vezane uz članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a.
Imam dojam da Rupel želi naći rješenje u interesu obiju strana
- Zbog izjava danih u novije vrijeme slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel nije osobito omiljen među članovima hrvatske Vlade. Kakav je vaš dojam nakon prvog sastanka s njim, hoće li biti "kočničar" nastavka hrvatskih pristupnih pregovora s EU?
= Naš prvi susret i razgovor bio je korektan, prijateljski i stekao sam dojam da ministar Rupel doista želi naći rješenje koje će biti u interesu obiju strana. On je iskusan diplomat, političar s dugogodišnjim iskustvom. Uvažavam njegovu borbu za slovenske interese iako su njegovi istupi katkad neprihvatljivi za Hrvatsku No, i naša je zadaća briga o nacionalnim interesima Republike Hrvatske i budite sigurni da ćemo učiniti sve kako bismo ih zaštitili.