NATO jamči stabilnost i smanjuje troškove

Treba li Hrvatskoj NATO i zašto, pitali smo šefa hrvatske misije pri NATO-u u Bruxellesu Davora Božinovića.
-Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća potpora hrvatskom ulasku u NATO vjerojatno bi bila jednaka onoj kojom su građani RH glasali za neovisnost. Kako tumačite da je nakon onakvih loših iskustava upravo devedesetih godina prošlog stoljeća danas potpora NATO-u manja od 50 posto?
= Više je razloga. Jedan je svakako taj što oko NATO-a postoje razni mitovi. Od toga da je NATO u Iraku, da je u službi američkih interesa ili da će NATO savez u Hrvatskoj graditi baze, što naravno odbija javnost. Sve su te pretpostavke potpuno netočne i jedini je način da se građani preko medija i svih ostalih institucija pravilno informiraju. NATO je savez koji je aktivan već 60 godina. Sve te godine on se transformirao. On više nije onaj hladnoratovski vojni savez, već je postao institucija koja sprema svoje članice za sve izazove 21. stoljeća. Dakle, NATO nije samo SAD, jer članice danas čine ravnopravno zemlje Europe i Amerike.
- Kako bi Vi kao hrvatski veleposlanik pri NATO-u u najkraćem objasnili građanima zašto Hrvatska treba ući u NATO?
= Prvo, ulaskom u NATO Hrvatska dugoročno rješava pitanje nacionalne sigurnosti. Činjenica da danas ne postoje neke izravne prijetnje suverenitetu Hrvatske ne znači da ne treba razmišljati o obrani i nacionalnoj sigurnosti. Mir je nešto na čemu se treba stalno raditi, a najbolje bi na njemu mogli raditi u suradnji s drugim zemljama. Kada kažem da dugoročno rješavamo pitanje nacionalne sigurnosti, to ujedno znači da Hrvatsku više nikada nitko ne bi mogao napasti jer se do sada nije dogodilo da je neka članica NATO-a bila napadnuta. Smisao tog saveza je ne da napada nego da štiti svoje članice snagom koja odvraća potencijalne agresore. A drugo, članstvo u kolektivnom sustavu sigurnosti višestruko je jeftinije nego da moramo sami razvijati svoje obrambene snage. To dakako uključuje i broj vojnika. U NATO savezu taj bi broj bio oko 16 tisuća, a da nismo u njemu, Hrvatska bi morala imati 70 tisuća pa i više profesionalnih vojnika. Financijski članstvo u NATO-u je neusporedivo jeftiniji nego da sami izgrađujemo svoje oružane snage. Ukratko rečeno - dugoročno sigurniji uz manje troškove.
- A koje su loše strane ulaska u NATO?
= Bilo bi idealno kada bi svijet funkcionirao na način da nam nisu potrebni obrambeno-sigurnosni savezi kao što je NATO, ali na žalost u današnjem svijetu to nije realno.
- Ima li onda Hrvatska uopće alternativu?
= I ova i prošla vlada, i predsjednik Republike jasno su rekli kako je NATO naš interes, odnosno kako je to najbolje rješenje za RH. Alternative bi trebali izraditi oni koji se protive članstvu u NATO-u. Osobno vidim samo dvije mogućnosti. Jedna je razoružanje Hrvatske, što je nonsens, a druga je razvijanje individualne obrane, što je neusporedivo skuplje, a sigurnosna jamstva su manja nego kada ste član takvog jednog sigurnosnog saveza koji okuplja najjače i najbogatije zemlje svijeta.
- Koliko uopće država članica može samostalno odlučivati o pitanjima kao što su sudjelovanje vojnika u vojnim misijama, izgradnja vojnih baza, zajedničke vojne vježbe i slično?
= Važno je kazati kako danas NATO više ne brani teritorij svojih članica gradnjom novih baza, posebice u Europi. Danas je NATO angažiran primjerice u Afganistanu, i baze, taj hladnoratovski koncept više nemaju nikakvog smisla. S obzirom na to da ni jedna nova država članica nije na svom teritoriju uspostavila ni jednu novu vojnu bazu, to sasvim sigurno neće učiniti ni Hrvatska. NATO je organizacija u kojoj sve države članice zadržavaju svoju suverenost. Osim toga, svaka odluka NATO saveza donosi se konsenzusom svih država članica. O tome hoće li se vojnici angažirati u nekoj misiji, koliko će ih poslati ili kakve će zadaće ispunjavati samostalno odlučuju sve zemlje članice. NATO je organizacija koja okuplja suverene države. To je njezina definicija, ali i njezina praksa.
- Je li za ulazak u NATO potreban referendum ili nije?
= NATO je međunarodni vojni sporazum. Međunarodne sporazume - vojne i političke - prema članku 139. hrvatskog Ustava ratificira Hrvatski sabor. Naravno da se može raspisati referendum o svakom pitanju pa tako i o pristupanju u NATO. Ali ono što je činjenica jest da referendum nije potreban, a hoće li biti raspisan o tome će odlučiti politika.
- Kako su to riješile druge zemlje, primjerice tranzicijske?
= Referendum su provele samo Slovenija i Mađarska. S tim da je Slovenija pitanje ulaska u NATO vezala uz pitanje ulaska u EU. Mađari su, pak, imali savjetodavni referendum, s tim da su nekoliko mjeseci prije njegova provođenja promijenili zakon i spustili cenzus izlaska na referendum na 25 posto popisanih birača.
- Na kraju kažite koliko je izvjesno da Hrvatska već nagodinu postane punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza?
= Hrvatska će 2008. biti pozvana u članstvo. Nakon toga slijedi ratifikacija sporazuma u parlamentima svih zemalja članica, da bi najvjerojatnije na summitu 2009. kada NATO bude obilježavao 60. obljetnicu  postojanja Hrvatska mogla postati punopravnom članicom NATO-a. Ali čim Hrvatska bude pozvana u članstvo, a nadamo se da će to biti u proljeće sljedeće  godine,  Hrvatska  automatski ulazi u sve segmente NATO-ovog rada, osim što nemamo pravo glasa.
- Jesmo li ispunili sve kriterije za ulazak?
= Reforme će se uvijek provoditi. Transformacija vojnih snaga je kontinuirani proces. Hrvatska je svojim postignućima postala vjerodostojan kandidat za članstvo u NATO savezu. I to nije samo naša ocjena.