Samo jake tvrtke mogu uspjeti u Rumunjskoj

O rumunjsko-hrvatskim odnosima u Bukureštu smo razgovarali s novim hrvatskim veleposlanikom Ivicom Maštrukom. Odnose dviju zemalja ocjenjuje »izvrsnim«, no diplomatskim žargonom rečeno, »gospodarski odnosi ne prate razvoj odnosa koji postoje na razini vlada i država «. najbolje se to vidi u odnosima uvoza i izvoza: Hrvatska u Rumunjsku izvozi tri puta manje nego što uvozi iako je rumunjsko tržište pet puta veće od hrvatskog.
-Što se može učiniti da bi se poboljšala gospodarska suradnja?
=Problem je prvenstveno na hrvatskoj strani. Hrvatski kapaciteti nisu primjereni zahtjevima velikog rumunjskog tržišta. Rumunjska ima 23 milijuna stanovnika i Hrvatska zapravo nema onih proizvoda koji se na tako velikom tržištu traže.Odnosno, nema proizvoda koji bi mogli pokrivati cjelokupno rumunjsko tržište. Zato nije čudno da su zadnjih godina ovdje prisutni Nijemci, Talijani, Britanci, Nizozemci, u zadnje vrijeme i Grci. Rumunjska kao donedavno nerazvijena zemlja je područje u koje se investira, a nema velikih sistema u Hrvatskoj koji bi mogli iskoristiti pogodnosti investiranja u Rumunjskoj jer rumunjsko tržište radne snage je još uvijek jeftinije nego u Hrvatskoj.
-Koji vid gospodarske suradnje Hrvatska može onda pojačati u Rumunjskoj?
=Nekad je na rumunjskom tržištu bila prisutna Pliva, u zadnje vrijeme za to tržište ponovno iskazuje interes Belupo, prodaju lijekova su već započeli i imaju šansu da se agresivnijom politikom probiju na to tržište. Samo jače, značajnije firme u Hrvatskoj imaju mogućnosti plasmana na rumunjsko tržište. A što mogu manje tvrtke? Manji gospodarski subjekti također imaju mogućnost izvoza iz Hrvatske. Primjer za to je manja hrvatska tvornica Katran Chromos koja na rumunjsko tržište plasira izolacijske proizvode od katrana. Budući da se u Rumunjskoj jako puno gradi, velika je potreba za takvom vrstom materijala. Ima još primjera, poput Nexe grupe ovdje će otvoriti tvornicu. Dakle, mogućnost izvoza postoji, no bitno je i da se investira u rumunjsko tržište da bi se ostvarila dobit i povećao izvoz. Na malim izvoznim poslovima manja firma može zaraditi ali to ne može povećati robnu razmjenu. Ovdje radi naše hrvatsko poduzeće Euroas koje radi sve plastične dijelove koji se ugrađuju u sve tipove Dacia vozila.
-Kako stojimo s uvozom iz Rumunjske? Uvozimo rumunjska vozila?
=U prvih šest mjeseci ove godine Rumunji su izvezli u Hrvatsku oko 600 rumunjskih Dacia vozila koja su sada u sklopu francuskog Renaulta.
-I cijena im je prihvatljiva, samo 8 tisuća eura?
=Da, to je prihvatljiva cijena za hrvatsko tržište. Oni značajno izvoze upravo u Ukrajinu, Poljsku, zemlje u razvoju. Počeli su izvoziti i na zapadnoeuropsko tržište gdje se kao drugi obiteljski auto kupuje Dacia za čiju kvalitetu sada jamči Renault.
-Rumunjska je upravo dobila zeleno svjetlo za članstvo u EU početkom iduće godine. Postoje još neki uvjeti koje treba ispuniti?
=Iako je donijet prethodni stav komisije EU da Rumunjska i Bugarska uđu u EU, za to je potrebno još nekoliko formalnih odluka institucija EU. Postavljeni su još neki dodatni uvjeti Rumunjskoj koje mora u hodu ispravljati. Na prvom mjestu je borba protiv korupcije, zatim sređivanje stanja u sudstvu, jača sanitarna kontrola poljoprivrednih i drugih proizvoda. Ukoliko ti zahtjevi EU ne budu ispunjeni do kraja ožujka iduće godine, Rumunjskoj se može uskratiti pomoć iz fondova EU u iznosu od 400 milijuna eura ili može biti donijeta odluka da se rješenja pravosudnih tijela Rumunjske ne priznaju u drugim zemljama EU. Još uvijek stoji i prijetnja da se u slučaju nepoduzimanju sanitarnih mjera zabrani izvoz pojedinih artikala u druge članice EU. Postoji još i jedan detalj tehničke naravi.
-Kakva je gospodarska situacija danas u Rumunjskoj?
=Prosječna plaća je ovdje 230 eura, s ciljem da do 2009. godine bude nešto viša od 300 eura. Rumunjski rast je već nekoliko godina iznad 6 posto. Ove godine rast BDP-a u Rumunjskoj će doseći 6,7 posto. Procjene su meritornih institucija u svijetu da će rast u Rumunjskoj sljedećih godina doseći 7 posto što je, dakako, rezultat stranih ulaganja koja su ovdje golema.
-Čime privlače strana ulaganja?
=Ovdje je jeftina radna snaga, a veliki je interes dalekoistočnih zemalja za Rumunjsku kao polazno tržište u koje treba investirati da bi se ušlo na tržište EU. Primjer za to su velike investicije kineskih giganata, velikih privatnih poduzeća koje uz potporu države uzimaju Rumunjsku kao jedan od centra iz kojeg bi se krenulo prema ostalim zemljama EU. Rumunjska ima ambicije biti jedan od lidera u jugoistočnoj Europi. To bazira na činjenici da je najveća zemlja, sedma po veličini unutar EU i angažirana je u svim regionalnim inicijativama u jugoistočnoj Europi. Sad će izaći iz CEFTA-e jer ulazi u EU.
-Predsjednik Mesić je predstavljao nedavno Hrvatsku na summitu frankofonskih zemalja. Kakvo je značenje hrvatske nazočnosti na takvim skupovima?
=Hrvatska mora biti prisutna na svim skupovima multilateralnog karaktera, međunarodnih asocijacija. Na takvim skupovima sjedi za stolom gdje se koji put ne donose odluke, ali se stvaraju pretpostavke i iznose ideje koje prethode kasnijim bitnim političkim i gospodarskim odlukama. Gdje god postoji bilo kakav oblik okupljanja, ne samo na političkoj razini nego i na razini drugih ljudskih djelatnosti, bilo da je riječ o gospodarskim multilateralnim skupovima ili skupovima u oblasti kulture kao što je UNESCO, glazbenim ili nekim drugim okupljanjima, prisustvo Hrvatske je više nego potrebno i nužno. Trebamo dati svoj doprinos jer imamo za to i ljudi i kapaciteta.