Grabar-Kitarović: Pregovore s Europskom Unijom završit ćemo do kraja 2008. godine

Hrvatski premijer Ivo Sanader ovoga je tjedna posjetio Veliku Britaniju gdje je od svog kolege Tonyja Blaira dobio potvrdu da Hrvatska u Uniju neće ići u paketu s ostalim zemljama regije. Potpora Velike Britanije osobito je važna kada se uzme u obzir da je riječ o zemlji koja se ponekad u domaćoj javnosti percipirala kao ne osobito sklona hrvatskim nastojanjima da postane punopravnom članicom EU-a. O tome te o hrvatskom putu prema Uniji razgovorali smo s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović.

-Što britanska podrška konkretno znači Hrvatskoj?
=Rekla bih da je ovo iznimno bitan posjet, međutim, ne bih rekla da je došlo do nagle promjene, ovo je zapravo puna potvrda potpore britanske vlade i premijera Blaira na putu Hrvatske u EU, ali i pokazatelj vrlo dobrih bilateralnih odnosa dviju zemalja. Podsjetila bih na prošlu godinu kada je došlo do odgode pregovora, Velika Britanija bila je jedna od država koje su principijelno inzistirale na punoj suradnji s Haaškim sudom. Jedan od problema bila je verifikacija te suradnje. No kada je gospođa Del Ponte potvrdila tu suradnju, istoga dana u Luxembourgu, pod britanskim predsjedanjem, otvorena je međuvladina konferencija kojom su počeli pregovori. Tadašnji ministar vanjskih poslova Jack Straw pozdravio je punu suradnju i dao punu potporu Hrvatskoj. Nekoliko dana nakon početka pregovora zamjenik britanskog premijera John Prescott posjetio je Zagreb kojom prigodom je predstavljen i Plan za partnerstvo Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine za 2005. - 2006. godinu na temelju kojeg će London pomagati Zagrebu tijekom pregovora o punopravnom članstvu u pojedinim područjima poput pravosuđa i unutarnjih poslova, reforme državne uprave, reforme obrambenih snaga, područja međusobne trgovine i ulaganja, obrazovanja i kulture. Time se Ujedinjena Kraljevina potvrđuje kao jedan od glavnih partnera Hrvatske u cjelokupnom procesu približavanja EU.
-Hrvatskoj je stalo da se njezini pregovori odvoje od onih s Turskom. Kada to možemo očekivati?
=Do odvajanja pregovora će svakako doći. U ovoj fazi je nekako još bilo prirodno da smo zajedno zbog prirode screeninga odnosno analitičkog pregleda zakonodavstva koji se sastoji od dvije faze. Za svako od 33 poglavlja za koja se on provodi prva faza je eksplanatorna, odnosno Europska komisija objašnjava Hrvatskoj i Turskoj koja pravna stečevina u tom poglavlju postoji i što je ono što obvezno moramo inkorporirati u svoj pravni sustav, a što je neobvezatno, odnosno samo preporuka. Onda slijedi druga faza po istom poglavlju koja je bilateralna i tu više nismo zajedno nego svaka zemlja zasebno predstavlja svoj sustav i očekivanja u procesu usklađivanja i provedbe zakonodavstva. U prvoj fazi smo bili zajedno s Turskom, jednostavno, iz logističkih razloga što je to Europskoj komisiji brže, racionalnije i jednostavnije, a i pokazalo se da i nije tako loše jer tursko izaslanstvo postavlja neka pitanja kojih se naši možda ne bi sjetili i obratno. Već sada se uočava očekivano postupno odvajanje Hrvatske od Turske u smislu izrade i usvajanja izvješća o screeningu. Isto se odnosi i na dinamiku otvaranja i privremenog zatvaranja pojedinih poglavlja pregovora. Naime, Europska komisija je u proceduru Vijeća ministara uputila nacrt Zajedničkog stajališta EU za poglavlje 26. samo za Hrvatsku. Također, samo je Hrvatska pozvana da dostavi svoje pregovaračko stajalište za poglavlje 29, "Carinska unija". Do kraja ove godine sve više ćemo se odvajati od Turske jer procesi su, jednostavno, individualni.
-Kako biste ocijenili dosadašnji tok pregovora i za koliko poglavlja mislite da ćemo dobiti dodatna mjerila, tzv. benchmarks?
=Za sada bih mogla reći da sam zadovoljna iako mislim da bismo mogli ići i brže. Spremni smo i sposobni ići i brže. Imamo oko 2000 ljudi koji su svakodnevno uključeni u proces pregovora. Očekivali smo da ćemo u prvom dijelu godine otvoriti možda koje poglavlje više nego što smo otvorili do sada. Međutim, sama Europska unija želi izbjeći neke propuste koji su učinjeni prije, u prijašnjim proširenjima, i postrožiti verifikacijske mehanizme, odnosno određivanje i ocjenu ispunjavanja mjerila, što mi ne smijemo smatrati kao nešto što je usmjereno protiv nas. Štoviše, mjerilo treba promatrati kao koristan instrument koji će nama samima pomoći u provedbi, a omogućuje i objektivno vrednovanje naših postignuća. Što se tiče mjerila, do sada smo ih dobili za četiri poglavlja: Javne nabave, Tržišno natjecanje, Pravda, slobodna i sigurnost te Socijalna politika i zapošljavanje. Riječ je o izradi strategija, akcijskih planova i sličnom. Primjerice, u poglavlju "Pravda, sloboda i sigurnost" moramo usvojiti akcijski plan integriranog upravljanja granicama, što je nesumnjivo iznimno važno za sigurnost svih naših građana. No ne očekujemo da ćemo dobiti mjerila za otvaranje i provizorno zatvaranje svih poglavlja europske pravne stečevine. Kod tih mjerila bitno je reći da više-manje znamo koja mjerila možemo očekivati s obzirom na višegodišnji stručni dijalog s Europskom komisijom. Znamo koje su nam obveze iz SSP-a, što smo izvršili na vrijeme, a što još nismo. Isto se odnosi i na "Pristupno partnerstvo".
Ono što stalno poručujemo Komisiji jest da očekujemo da mjerila budu realistična, izvediva, individualno postavljena i da budu diferencirana, to jest različite težine i složenosti za otvaranje i provizorno zatvaranje poglavlja, odnosno da budu lakša za otvaranje poglavlja.
-Treba li se Hrvatska bojati tzv. umora od proširenja i pooštravanja kriterija?
=Već sada osjećamo da kriteriji možda i jesu pooštreni zato što je sada riječ o mnogo manjem broju zemalja koje se mogu bolje pratiti. Sama EU je nešto naučila iz zadnjeg proširenja i normalno je da će tražiti izvrsnost u ispunjavanju reformi, što i treba biti glavni kriterij.
-Nedavno istraživanje koje je provela agencija Puls za Eurostat pokazalo je da 51 posto Hrvata nema povjerenje u EU, a još jedno istraživanje utvrdilo je kako je podrška za ulazak samo 43 posto. Kako to komentirate?
=U svakom slučaju bila bih zadovoljnija kada bi postoci bili veći. Ali isto tako, to je normalno s obzirom na složenost našeg procesa i njegovu različitost u odnosu na druge zemlje koje su pristupale u članstvo EU budući da smo mi prolazili kroz dvostruku tranziciju, iz socijalističke ekonomije u tržišnu te iz poratnog u mirnodopsko razdoblje. Normalno je da što se više približavate cilju, to se građani počinju više pitati koje su prednosti a koji su nedostaci pristupanja te se javlja i prirođeni strah od promjena, gubitka kontrole. Prednosti članstva u svakom slučaju mnogostruko su veće nego nedostaci. Na provedbi Komunikacijske strategije definitivno moramo dodatno poraditi kako bismo cijeli proces pristupanja i pregovora približili građanima, ali na primjerima iz svakodnevnog života. Mediji ovdje također moraju preuzeti svoju odgovornost u kreiranju javnog mnijenja budući da se državnoj upravi i vladi uvijek vjeruje s određenom dozom skepticizma.

Završetak pregovora do kraja 2008.
-Kada možemo očekivati referendum na kojem će se odlučivati o ulasku u EU?
=Uobičajeno je da se nakon završetka pregovora i sklapanja pristupnog sporazuma organizira referendum.
-Koje bi to moglo biti godine?
=Teško je spekulirati, te se nije dobro usredotočiti samo na datume, da oni postanu cilj sami po sebi. Međutim, mi zbog internih potreba pregovaračkog procesa računamo da bismo pregovore mogli završiti tijekom 2008.
-Je li moguće da Hrvatska uspješno završi pregovore, a onda organizira referendum na kojem će se građani izjasniti protiv ulaska?
=Sve je moguće, ali čvrsto vjerujem da se to neće dogoditi. Ad hoc istraživanja su jedno, a drukčije je kada čovjek sjedne i razmisli o odluci koja određuje budućnost svih nas, napose nakon predreferendumske kampanje koja će se usredotočiti na sve prednosti i nedostatke punopravnog članstva Hrvatske u EU.

Bruxelles spor u prihvaćanju izvješća
=Do sada je održano 29 eksplanatornih i 25 bilateralnih screeninga. Za jesen nam ostaju 4 eksplanatorna i 8 bilateralnih analitičkih pregleda, a cijeli proces screeninga završit će sredinom listopada. Međutim, nismo zadovoljni brzinom usvajanja izvješća, koja su podloga za sljedeću, sadržajnu fazu pregovora i izradu pregovaračkih stajališta. No u posljednje vrijeme i taj segment procesa dobiva na dinamici, te očekujemo da bismo do kraja godine mogli zaprimiti gotovo sva izvješća.