- Objavljeno: 22.02.2006.
I Hrvatska upravlja pretpristupnim programima
Statusom kandidatkinje za pristup u članstvo
Europske unije, Hrvatskoj su se otvorili i programi pomoći EU, točnije
tri pretpristupna fonda ISPA, Phare i Sapard. O načinu i mogućnostima
njihova korištenja razgovarali smo s mr. se. Marijom Pejćinović Burić,
državnom tajnicom za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova
i europskih integracija i nacionalnom koordinatoricom programa pomoći
suradnje s EU.
- Za nedavnog posjeta Jose Manuela Barrosa Hrvatskoj, predsjednika Europske
komisije, potpisan je sporazum kojim je Hrvatska dobila upravljanje
projektima pretpristupnih programa Pharea i ISPA-e te CARDS-om. Koliko
je doista značenje tog sporazuma?
= Sporazumom se odgovornost za upravljanje pretpristupnim sredstvima
EU prenosi s Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj na tije la državne
uprave Republike Hrvatske. Značenje sporazuma u kontekstu upravljanja
fondovima EU usporedivo je s važnošću otvaranja pregovora o pristupanju
EU u širem kontekstu europskih integracija. Hrvatska je time ostvarila
bitan napredak u usvajanju prakse potpuno samostalnog upravljanja sredstvima
EU kakva postoji u zemljama članicama. Štoviše, Europska komisija bila
je iznimno zadovoljna brzinom kojom je sustav uspostavljen te njegovom
kvalitetom. Nakon godinu dana intenzivnog radar Hrvatska je postala
prva zemlja kandidat za koju je preporučena akreditacija sustava već
nakon prve revizije. Kao sudionik u tim pripremama, mogu reći da je
iskazano povjerenje Unije svakako zasluženo. Također želim naglasiti
da je ovo izvrsna priprema za buduće fondove te je u tom smislu iznimno
važno zadržati dobre rezultate i tijekom provedbe predstojećeg IPA-e
programa.
- Što u praksi znači decentralizirano upravljanje projektima?
= Decentralizacijom se postupci provođenja natječajne procedure,
ugovaranja projekata te isplate sredstava povjeravaju hrvatskim institucijama.
Konkretno, radi se o Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, Nacionalnom
fondu i Središnjoj jedinici za ugovaranje i financiranje, što djeluju
u sastavu Ministarstva financija. Decentralizacijom se uloga delegacije
Europske komisije u Hrvatskoj ograničava na pravo prethodne provjere
ovih poslova, dok naše institucije preuzimaju potpunu odgovornost za
upravljanje projektima.
- Nakon ISPA-e, Pharea i Saparda; fondovi za zemlje pristupnice bit
će objedinjeni u IPA-u? Znači li to nove administrativne prilagodbe
i prilagodbe sustava?
= Od 2007., pomoć zemljama kandidatima pružat će se jedinstvenim
programom pretpristupne pomoći IPA-e program. Taj će program objediniti
tematska područja što sada pokrivaju programi CARDS, ISPA, Phare i Sapard:
Jačanje institucija, Prekogranična i regionalna suradnja, Regionalni
razvoj, Razvoj ljudskih potencijala, te Ruralni razvoj. Program IPA-e
uvodi određena zajednička pravila, što je nova praksa i za Europsku
komisiju, i to bi trebalo donekle olakšati posao, ali i približava način
korištenja pretpristupne pomoći praksi korištenja strukturnih fondova
EU. U stvarnosti to za većinu naših institucija znači da dosad izgrađeni
sustav trebamo prilagoditi pravilima za provedbu IPA-e.
- Hoće li fond IPA-e olakšati i smanjiti birokraciju na obje strane.
Odnosno hoće li prelazak na ponovno novi sustav otežati i usporiti proceduru
i ostvarivanje pomoći?
= Prelazak na još jedan novi sustav svakako usložnjava posao.
Hrvatska će biti vjerojatno jedina država kandidat u povijesti EU koja
će istodobno upravljati sa pet različitih programa (CARDS, Phare, ISPA,
SAPARD i IPA), od kojih svaki ima svoj sustav provedbe. Međutim, kao
i do sada, mi taj posao shvaćamo iznimno profesionalno, s druge strane
stola Imamo predstavnike Europske komisije s kojima dobro surađujemo
i uvjerena sam da ćemo kvalitetno odgovoriti na postavljene izazove.
Gledano u perspektivi članstva, uspostavljanje IPA-e sustava omogućit
će jednostavan prelazak na korištenje bitno bogatijih strukturnih fondova,
što je osobito važno. Upravljanje IPA-e programom će na izravniji način
nego do sada uključiti resorna tijela kao korisnike sredstava. Na taj
će se način znanja o upravljanju pretpristupnim programima prenijeti
na druga tijela državne uprave, usvojit će se praksa strateškog promišljanja
razvoja pojedinih sektora, potaknuti međuresorna suradnja i partnerstvo
s dionicima razvoja izvan sustava državne uprave.
- Koje će tijelo u Hrvatskoj upravljati programom IPA-e?
= Sredstvima pojedinih komponenata programa IPA-e upravljat
će relevantna resorna tijela državne uprave RH, dok je za koordinaciju
upravljanja IPA sredstvima Vlada RH zadužila Središnji državni ured
za razvojnu strategiju. Glavna uloga Središnjeg državnog ureda je osigurati
koherentno i strateško upravljanje ukupnim programom.
- S obzirom na iskustva zemalja EU petog vala proširenja, koliko će
Hrvatska uspjeti iskoristiti novac pretpristupne pomoći?
= Činjenica je da se korištenje pretpristupne pomoći EU pokazalo
zahtjevnim za njezine korisnike. Programi ISPA, Phare i SAPARD, osmišljeni
za deset zemalja kandidatkinja petog vala proširenja, bili su svojevrstan
izazov, odnosno novost i samoj EU. Šest godina poslije, Hrvatska je
dosta naučila. Stoga, kako stvari stoje danas, možemo biti prilično
zadovoljni. Prema za sada dostupnim i mjerljivim podacima za program
CARDS, iskorištenost je iznimno visoka. Za 2001. i 2002. mjereno po
ugovorenim sredstvima, iskorištenost je 97 posto. U pretpristupne programe
stoga ulazimo dobro pripremljeni, o tome svjedoče i navedeni podaci
o dodatnom novcu odobrenom u Phareu.
- Koliko odobrenje novca za pretpristupnu pomoć ovisi o financijskoj
perspektivi EU te ima li mjesta za Hrvatsku u trenutačnim svađama o
raspodjele novca u EU?
= Sredstva koja Hrvatska ima na raspolaganju putem pretpristupnih
fondova ISPA, Phare i SAPARD osigurana su unutar postojeće financijske
perspektive EU što se odnosi na razdoblje 2000-2006. Od 2007., EU će
Hrvatskoj pružati pomoć iz proračunske stavke 4. nove financijske perspektive
EU. O iznosu proračuna EU za razdoblje 2007-2013. glavne institucije
(EK, Europski parlament i Europsko vijeće) tek trebaju postići suglasnost.
Stoga o konkretnim iznosima pretpristupne pomoći u sljedećem razdoblju
iz IPA-e još nije moguće govoriti sa sigurnošću. Prema proračunu dogovorenom
u prosincu, za razdoblje 2007-2013. Hrvatska bi od 2007. od zemalja
članica EU, sve do članstva u EU mogla računati na godišnje iznose pomoći
slične onima iz sada otvorenih pretpristupnih programa. Očekuje se da
bi tijekom austrijskog predsjedanja EU (odnosno najkasnije do ovoga
srpnja) tzv. Međuinstitucionalni sporazum o financijskoj perspektivi
2007-2013. trebao biti i formalno prihvaćen, a time i poznati iznosi
na koje ubuduće u IPA-i možemo računati.
Više novaca za PHARE.
- Nedavno su potpisani prvi memorandumi financijske pomoći za dva projekta
koja će se financirati iz ISPA-e, pretristupnog fonda EU. Riječ je o
projektila Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci Tovarnik
državna granica i Program vodoopskrbe i odvodnje Karlovca, vrijednima
ukupno 51 milijuna eura. Koji projekti nas još očekuju ove podine?
= Uz ove projekte očekuje se odluka EU o još nekoliko projekata
vezanih uz ISPA-u, što ulaganja u infrastrukturu primjerice, Regionalno
odlagalište otpada Bikarac, što tehničke pomoći. Tim će projektima Hrvatska
posve iskoristiti ISPA-in fond od 60 milijuna eura. U sličnom smo položaju
i kad je riječ o programu Phare. Već smo u prvoj godini programiranja
pokazali iznimnu spremnost, tako da je vrijednost predloženih projekata
u sklopu programa Phare premašila 80 milijuna eura, koliko je Europska
komisija osigurala u proračunu za 2005. godinu. Prepoznavši kvalitetu
predloženih projekata, EU je odobrio alociranje dodatnih sredstava,
čime je ukupna alokacija za RH u 2005. godini povećana na 87 milijuna
eura. Uskoro se očekuje potpisivanje financijskih sporazuma za 25 projekata,
kojima bi spomenuti novac bio i formalno pravno dostupan.