Članstvo Hrvatske u EU doprinijeti će stabilnosti Balkana

S hrvatskom ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović, ragovarao je Jaroslav Rozsival.

-Prema zamisli premijera Ive Sanadera trebali biste stajati na čelu ministarstva koje će se ujediniti s ministarstvom europskih integracija?
Nije riječ o ujedinjavanju, oni će raditi paralelno i nadalje. Samo ću ja imati više posla. Međutim, ova je godina naglašenog usmjerenja prema EU i signal za Bruxelles da ćemo pitanje europske integracije puno više naglašavati.

-Kakav je vaš odgovor Europskoj komisiji glede potražnje za izručivanjem generala Ante Gotovine haškom sudu kao i glede uvjeta - potpune suradnja s Haagom – koji je za europskog povjerenika za proširivanje Olli Rehna ključan za početak pregovora o ulasku Hrvatske u Uniju.
Činimo sve za rješavanje ovog pitanja. To je jedini problem koji opterećuje našu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić dali su zajedničku izjavu - u biti nalog - u kojem pozivaju hrvatske sigurnosne službe neka generala Gotovinu uhite i izruče u Haag. Dakle tu je jasna politička odluka. Nadamo se da ćemo uspjeti potvrditi našu vjerodostojnost - ne samo kao vlada, ali kao cijela zemlja.

-Spremate li se i za mogućnost da pregovori s EU ne počnu 17. ožujka ?
Spremamo se za pregovore.

-Što misle vaši birači, građani o izručivanju generala Gotovine u Haag? Gotovina je od haškog suda optužen zbog sudjelovanja u ubojstvima i proganjanju srpskog stanovništva tijekom rata na Balkanu.
Unatoč nekim individualnim reakcijama, hrvatska je javnost akceptirala našu odluku da surađujemo s Haagom kao mudru.

-Unatoč tome je tijekom predsjedničkih izbora pitanje suradnje s Haagom postalo jedna od glavnih tema predizborne kampanje predsjedničkih kandidata - i to s različitim stavovima. Neki kandidati su odbacivali suradnju s Haagom, a vladina kandidatkinja Kosor je predložila suđenje ratnim zločincima pred hrvatskim sudovima.
Ono, što je vezano uz ovo pitanje nije uvijek bilo rečeno na idealan način. Neke izjave sigurno nisu pomogle Hrvatskoj u okviru europskog integracijskog procesa, ali to je potrebno procjenjivati samo s gledišta izborne kampanje. Naša vlada je odlučna surađivati s haškim sudom. Osim toga zbog ovog problema se već dvaput sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost, koje se bavilo pitanjima istrage.

-Smatrate li da su odnosi vaše zemlje s SAD-om danas bolji nego s Europskom unijom ili obrnuto?
Naše članstvo u EU glavni je cilj naše vanjske politike, ali, naravno, želimo razvijati bilateralne odnose i sa SAD-om. Kvaliteta odnosa je drugačija, jer želimo postati član EU. Nastojimo koordinirati našu vanjsku i sigurnosnu politiku s Unijom i prilagođavamo naš sustav europskim standardima.

-Na Zapadu ste proveli nekoliko godina, studirali ste u SAD-u i na Starome kontinentu. Na području vanjske politike se krećete već od 1992. godine. Što po vama može Hrvatska ponuditi Europi i obrnuto?
Hrvatska želi postati član Unije u prvome redu zbog stabilnosti. Uglavnom sa stajališta zemlje koja još uvijek dolazi k sebi od rata. Ne želimo da se ovakva situacija još jednom ponovi - ne samo kod nas, nego ni u cijeloj Europi. Perspektiva europske integracije je najbolja šansa za trajan mir i održiv razvoj u jugoistočnoj Europi. I onda su tu i povlastice zajedničkog tržišta, uglavnom s gledišta globalizacije. Slobodno kretanje osoba, priljev kapitala, više mogućnosti za naše ljude, studente, trgovce, za otvaranje turističkog prometa. Uvjerena sam da su pogodnosti članstva u EU veće nego nepogodnosti – odricanje od djela suvereniteta i slično. Hrvatska nudi Europi stabilizaciju jugoistoka kontinenta, ali i - makar znam da to ne treba precjenjivati - ljepotu naše obale i otoka.