Iseljenike treba tješnje povezati s domovinom

Dr. Slavko Leban novi je pomoćnik ministra vanjskih poslova RH i vodi Upravu za iseljeništvo, useljeništvo i hrvatske nacionalne manjine u svijetu u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Dr. Leban rođen je u Sarajevu, gdje je završio klasičnu gimnaziju, srednju glazbenu školu i medicinski fakultet. Dugo je godina kao specijalist za opću medicinu radio u Njemačkoj, gdje je bio i član njemačke Akademije za akupunkturu i tradicionalnu kinesku medicinu. Dugogodišnji je predsjednik Koordinacije HDZ-a Srednja Njemačka.
Prilikom njegova posljednjega radnog posjeta Frankfurtu, s novim pomoćnikom ministra vanjskih poslova porazgovarali smo o hrvatskom iseljeništvu te planovima koji se namjeravaju poduzeti u boljem informiranju te povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske. Dr. Leban naveo nam je razloge uspostavljanja Uprave za iseljeništvo kaže:
- Uprava za iseljeništvo, useljeništvo i hrvatsku nacionalnu manjinu u svijetu, koja se nalazi u sklopu Ministarstva vanjskih poslova RH, izraz je političke volje HDZ-a i posebno njezina predsjednika dr. Ive Sanadera da se postignu što tješnji i efikasniji odnosi između domovinske i iseljene Hrvatske, jer je premijer pravilno uvidio da postoje brojne neiskorištene mogućnosti izvan domovine.

Vi ste čovjek tzv. iseljene Hrvatske. Što Vaš dolazak na to mjesto u Ministarstvu vanjskih poslova znači za iseljenu Hrvatsku?
- Ta odluka predsjednika Vlade prije svega znači i vrednovanje iseljene Hrvatske, tj. onoga dijela hrvatskog naroda koji premijer vrlo dobro poznaje - jer je i sam bio dio njega - a prije svega osjeća i zna kolike su mogućnosti i sposobnosti Hrvata izvan domovine.

Hoće li se nakon uvođenja Uprave, informiranost u iseljenoj Hrvatskoj poboljšati?
- Skromni rezultati dosadašnje politike prema iseljeništvu prije svega su rezultat slabe informiranosti, iako su za to odgovorni dijelom i drugi čimbenici, kao primjerice nekorektni postupci nekih nekadašnjih dužnosnika, spora i nesolidna administracija, nejasno definirane kompetencije itd. Osim poboljšanja informiranosti, koja će biti opsežnija, transparentnija i ofenzivnija nego do sada, rad Uprave u odnosu na iseljeništvo naglasit će suradnju s mladim hrvatskim naraštajem u inozemstvu, od kojega Hrvatska može mnogo očekivati i dobiti.

Kako gledate na dio Vašeg rada koji se odnosi na useljeništvo?
- Mislim da je na to najbolji odgovor dao premijer Sanader u svojoj predizbornoj kampanji: što bolja i atraktivnija domovina Hrvatska tim veći broj hrvatskih useljenika, i obratno. Ja samo dodajem: i na ovom segmentu mojega rada odlučni čimbenik će uz motiviranje iseljeništva na povratak u domovinu biti solidno i točno informiranje.

Kako Vi sada iz Zagreba, kao što se ovdje u iseljeništvu uobičava reći "novopečeni domovinac", danas gledate na iseljeništvo?
- Jednako kao i prije. Vidim važnu zadaću u čuvanju nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u iseljeništvu - integracija da, asimilacija ne, zatim stimuliranju na povratak u domovinu i razvoju gospodarske suradnje na ravnopravnoj osnovi i obostranoj koristi. Dakako da ćemo voditi računa i o razlikama između tzv. europskog i prekomorskog hrvatskog iseljeništva, jer uvjeti rada nisu svugdje isti.

Kako se u domovini, po Vašem mišljenju, danas gleda na iseljeništvo?
- Iznenađujuće dobro. Treba samo znati uskladiti obostrane osjećaje i mogućnosti, pa rezultat neće izostajati.