U NATO za dvije do tri godine

Za nedavnog posjeta glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Sheffcra mogle su se čuti same pohvale na račun Hrvatske, stoga smo pitali hrvatskog veleposlanika pri NATO-u Antona Tusa što bi to trebalo značiti.
Dolaskom u Hrvatsku glavni tajnik NATO-a Sheffer nas je htio ohrabriti i reći nam da smo u kratkom vremenu, u posljednje četiri godine, prešli više od pola puta i da je pred nama manji dio od dvije, tri godine u kojima ćem doći do poziva i članstva.
-Što Hrvatska može očekivati od skorog summita NA-TO-a u Istanbulu?
=U Istanbulu se predviđa posebna točka u kojoj se govori o novom partnerstvu jer je Par-tnerstvo za mir ustanovljeno 1994. godine, a sad se traži nešto više od toga. Nove se države uključuju u to Partnerstvo, a mnoge su već postale članice.
-To novo partnerstvo koje spominjete trebalo bi uključivati i Makedoniju i Albaniju?
=Točno, Hrvatska, Makedonija i Albanija ostale su tri članice koje imaju godišnji program za priključenje NATO-u.
-Nakon nedavne posjete jednog saborskog izaslanstva NATO-u rečeno je da će Hr-vatska gotovo sigurno u punopravno članstvo biti primljena u paketu s Albanijom i Makedonijom. Glavni tajnik NATO-a, međutim, u intervjuu za HTV kazao je da će spremnost svake zemlje ocjenjivati individualno. 0 čemu se radi, tko je u pravu?
=I jedni i drugi su u pravu. Ne može neka zemlja biti zaustavljena zbog neke druge koja iz bilo kojeg razloga nije spremna. Nove članice se u NATO primaju i grupno i pojedinačno. Sad je bilo više članica koje su aspirirale, pa je zato došlo do grupa, najprije tri, a onda sedam. Može se čak dogoditi da poziv dobiju svi istovremeno, a da ratifikacija sporazuma i učlanjenje budu pojedinačni. Sve je moguće. Više se ne čeka summit da bi se države pozvale u članstvo ili da bi se primile, nego ih se može primati između summita
-Mediji su objavili pismo predsjednika vanjskopolitičkog odbora američkog Kongresa hrvatskom ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, koje se tumači da se Hrvatskoj ulazak u NATO uvjetuje potpisivanjem sporazuma o neizručivanju američkih građana Međunarodnom sudu za ratne zločine?
=Taj dio sporazuma nije element uvjeta članstva u NATO-u ni drugih država, pa ni Hrvatske.
-Jeste li o tome razgovarali s glavnim tajnikom Shefferom sada prilikom njegove posjete Hrvatskoj?
=Nismo, sad se to ne poteže jer to nije uvjet. To je dobrodošlo da hi nas Amerika brže protežirala, ali ne i uvjet za članstvo. Na tom se pitanju sukobljava Europa sa SAD-om, pa mi to i ne možemo prihvaćati jednostavnim pitanjem. Udovoljit ćemo onim elementima koji su sukladni našem pravosuđu i europskim kriterijima.
-Može li nam nepotpisivanje takvog sporazuma zapriječiti ulazak u NATO?
=Amerika ne bi žrtvovala partnera poput Hrvatske samo zbog jednog takvog akta. Mnogo je važnije šire prijateljstvo SAD-a i Hrvatske i dugoročno partnerstvo na svim poljima nego to. Nepotpisivanje sporazuma ne može narušiti naše odnose. To ne bi bilo normalno.
-Što mislite o opadanju podrške hrvatske javnosti za ulazak u NATO?
=Mislim da hrvatska javnost nije dobro informirana. NATO je transformiran, on za Hrvatsku u ovom trenutku više nije vojna već sigurnosno politička organizacija. Ujedno je i obrambeni savez članica koje se s manjim sredstvima mogu zajednički obraniti ako budu napadnute. Tako im ostaje vise novca za gospodarski razvoj. Po-grešna je percepcija novog NATO-a kojeg se doživljava jednim od dva bloka. Više nemamo drugi blok i nema više neutralnosti. Prema novim prijetnjama ne možete biti neutralni. One su globalne, jednake su za svakoga i trebaju se rješavati na izvorima.
-Zašto mislite da ne možemo biti neutralni, što bismo time izgubili?
=Hrvatska u ovom trenutku ima još uvijek nesigurne istočne granice, a područje Balkana na određeni je način destabilizira. Stabilizacija Balkana će se završiti tek kada se potpuno završi situacija u BiH, odnos Srbije i Crne Gore i Kosova, pa i elemenata Makedonije. A osim toga mi nismo toliko bogati kao primjerice Švedska ili Švicarska da bismo mogli govoriti o takvom statusu, niti imamo tradiciju neutralnosti. Bili bismo više izolirani, imali bismo manju stabilnost i sigurnost, turizam bi nam bio slabiji, više bismo morali odvajati za naoružanje, nego da smo u NATO-u. Bezbroj je razloga zašto je integracija u EU i NATO najbolje rješenje njenog razvoja
Misiju u Afganistanu nećemo proširivati
-Ima li nekih planova za proširenje našeg sudjelovanja u misiji u Afganistanu?
=0 tome nema ni riječi ni potrebe. Trebat će jedino sudjelovati u obnovi institucija demokratske države i institucija društvenog života, pa će se i naši ljudi koji neće biti vojnici, već i stručnjaci poput tehničara, kontrolora leta i slično, vjerojatno uputiti tamo.