Na hrvatskoj dijaspori leži dobar dio posla u promjeni imagea Hrvatske u svijetu

Gospodarska diplomacija u svijetu je jedan od pokretača gospodarskog rasta, pa ne iznenađuje podatak da zemlje za nju izdvajaju velika sredstva. No, za razliku od ostatka svijeta, Hrvatska je prednosti gospodarske diplomacije «otkrila» tek nedavno. Rad na njezinu ustroju pokrenula je Račanova vlada pred kraj svoga mandata, a Sanaderov ju je kabinet uvrstio među pet prioriteta svoje vanjske politike. Na čelu Uprave za gospodarsku diplomaciju pri Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) odnedavno se nalazi David Sopta, s kojim smo razgovarali o tome kako vidi svoju ulogu u kontekstu približavanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) i NATO-u. Ovaj je mladi pomoćnik ministra vanjskih poslova, rodom iz Rijeke, prije radio u Croatia Lineu, Euroherc osiguranju i HEP-u, te na Sveučilištu u Rijeci.

-U kojoj mjeri gospodarska diplomacija može potaknuti izvoz i ulaganja u Hrvatsku, a time i rast njezina gospodarstva?
=Gospodarska diplomacija se sastoji od zasebne uprave unutar MVP-a, kao i od mreže naših diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu. Cilj nam je pružiti kvalitetnu potporu i pomoć našim tvrtkama - izvođačima investicijskih radova i izvoznicima roba i usluga, pri nastupu na stranim tržištima. Drugi naš zadatak je stvaranje pozitivne slike o hrvatskom gospodarstvu, s obzirom da je ono sada svjetskoj javnosti prilično slabo predstavljeno. To je od posebne važnosti za hrvatski turistički sektor, kao i za privlačenje inozemnih ulaganja. Ne manje bitan segment našeg rada tiče se i sudjelovanja gospodarske diplomacije u kreiranju zakonodavnog okvira. Taj se aspekt, prije svega, odnosi na sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini, zatim, ugovora o poticanju ulaganja i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Naša je zadaća da se tijekom pregovora o njihovu sklapanju izborimo za što bolji status hrvatskog proizvoda i gospodarstva u cjelini na stranim tržištima. Isto tako, naš će se rad dijelom fokusirati na nastup hrvatskih tvrtki na gospodarskim sajmovima u inozemstvu, kao i na organizaciju investicijskih foruma i konferencija unutar i izvan Hrvatske. Te ćemo aktivnosti, prije svega, provoditi putem mreže naših diplomatsko-konzularnih predstavništava. Može se, dakle, reći da je gospodarska diplomacija nezaobilazna u poticanju hrvatskog izvoza, privlačenju stranih ulaganja i, u konačnici, ubrzanju gospodarskog rasta. Stoga ju je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i uvrstio među pet prioriteta nove hrvatske vanjske politike. O tome su, uostalom na dodjeli Zlatne kune ovih dana govorili i premijer Ivo Sanader, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević, istaknuvši da rješenje leži u povećanju izvoza i ubrzanju gospodarskog rasta. S izvozom je povezana i gospodarska diplomacija, jer bez nje nema kvalitetnog izvoznog projekta.

-Dijelom tih aktivnosti proteklih su se godina bavila, i još uvijek se bave, druga tijela vezana uz državu, poput HGK i Agencije za poticanje izvoza i ulaganja. Kako vidite daljnju suradnju s njima?
=MVP je predvodnik, ali ipak samo jedan dio u sustavu državnih i izvandržavnih institucija, kojem je zadatak otvaranje novih tržišta hrvatskom gospodarstvu. Bez tijesne suradnje MVP-a s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, te s ostalim ministarstvima, kao i s HGKom, Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) i Agencijom za poticanje izvoza i ulaganja, ne mogu se polučiti očekivani rezultati. Zato je naša namjera osnažiti rad određenih radnih skupina i koordinacija, koje bi okupljale sve institucije čiji je zadatak promocija hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu, a time i povećanje izvoza i privlačenje ulaganja.

-Koja tržišta definirate kao strateška za hrvatsko gospodarstvo?
=Na prvom su mjestu svakako članice EU-a i NATO-a, budući da i naša zemlja želi ući u euroatlantske integracije. No, ne zanemarujemo ni susjedne zemlje, u kojima hrvatsko gospodarstvo ima odlične izglede za ekspanziju. Važna su nam i tržišta Rusije, Kine, Japana, Indije i drugih izvaneuropskih zemalja. Na tim je tržištima hrvatsko gospodarstvo i prije 1990. godine bilo snažno prisutno, a sada ima priliku vratiti se na njih.

-Spomenuli ste branding zemlje, kao jedno od područja svoga rada. Koje aktivnosti namjeravate poduzeti na jačanju imagea Hrvatske u svijetu?
=I to je jedan od prioriteta naše vanjske politike, na čijoj će realizaciji trebati angažirati i stručnjake izvan MVP-a. Cilj nam je stvoriti ispravnu sliku Hrvatske. U tom kontekstu, valja stvoriti svojevrsni zaštitni znak zemlje, po kojem će se ona prepoznavati u svijetu. Jedan segment u cijeloj toj priči je i hrvatsko iseljeništvo, na što je nedavno upozorio i ministar Žužul. Na hrvatskoj dijaspori leži dobar dio posla pri promjeni imagea naše zemlje. Zainteresirani smo i za to da naša dijaspora bude jedan od strateških ulagača u hrvatsko gospodarstvo.

-Kakva će biti uloga gospodarske diplomacije u procesu približavanja Hrvatske EU-u i NATO-u?
=Kad je riječ o bilateralnim odnosima s članicama Unije i NATO-a, promicat ćemo gospodarstvo u cjelini. U multilateralnoj sferi, pak, sudjelovat ćemo u svim značajnim pregovorima Hrvatske s EU-om i NATO-om, u kojima se povezuju politika i gospodarstvo. U tu kategoriju spada i sudjelovanje Hrvatske u radu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugih međunarodnih institucija, gdje će gospodarska diplomacija tako- đer doći do izražaja.

-Koji će vam biti prvi potezi?
=Želja nam je oživjeti Diplomatski gospodarski klub, koji će okupiti sve akreditirane ekonomske savjetnike u veleposlanstvima u Zagrebu i u drugim metropolama iz kojih se pokriva Hrvatsku. Sastajat ćemo se redovito i na tim susretima dogovarati posjete članova diplomatskog zbora našim tvrtkama i državnim institucijama vezanima za gospodarstvo, a s ciljem što bolje promocije našega gospodarstva u inozemstvu. Nadalje, pokrećemo mjesečni Gospodarski bilten, koji će biti dostupan i na web stranicama MVP-a. Tim putem slat ćemo u svijet gospodarske podatke o Hrvatskoj. Uz opće makroekonomske pokazatelje, bilten bi u svakom broju trebao predstaviti i naša uspješna poduzeća, što je važno za ukupnu sliku o hrvatskom gospodarstvu. Razmišljamo izdati i brošuru o Hrvatskoj.

-Planirate li u Hrvatskoj organizirati investicijsku konferenciju, poput one koja je ovih dana održana u Mostaru, a na kojem biste potencijalne ulagače upoznali s mogućnostima ulaganja u nas?
=O tome razmišljamo, no takve je ideje potrebno uskladiti sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i Agencijom za poticanje izvoza i ulaganja, što znači da još nismo došli do faze realizacije. Ipak, ideja o održavanju investicijske konferencije u Hrvatskoj svakako postoji.

Trebaju nam mladi i kvalitetni stručnjaci iz gospodarstva

-Problem bi vam mogli predstavljati kvalitetni kadrovi, kojih u državnim institucijama ima razmjerno malo. Kako ćete doći do njih i koji profil stručnjaka trebate?
=Mislim da će se taj problem razmjerno brzo riješiti, što reorganizacijom unutar MVP-a, što zapošljavanjem sposobnih mladih ljudi izvan njega, kao i suradnjom s drugim institucijama. Trebaju nam mladi i kvalitetni stručnjaci, iz gospodarstva ili vezanih uz njega, koji će biti u stanju raditi danonoćno, bude li potrebno.