Pred nama je razdoblje dobre suradnje s Meksikom

Veleposlanik Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku dr. Ivan Grdešić početkom tjedna boravio je u Čileu na konferenciji Organizacije američkih država koja pokriva zapadnu hemisferu od Kanade na sjeveru do Čilea na jugu.
-Jedna od tema konferencije bila je i dobro upravljanje i tranzicijska iskustva južnoameričkih država koje su u taj proces krenule početkom 80-ih. Može li Hrvatska primijeniti što od njihovih iskustava na tranzicijskom putu koji je pred nama?
=Mi malo poznajemo taj svijet i premda je geografski daleko, on nam je relativno blizak. Blizak nam je po demokratsko-tranzicijskim problemima. Sve te države nalaze se u procesu jačanja svojih demokratskih institucija, jačanja civilnoga društva i tržišnoga gospodarstva. Znači, teme koje dominiraju ne samo Hrvatskom, nego i svim novim demokracijama Europe. Udarci globalizacije, unutarnji problemi, problemi nejednakosti rasporeda nacionalnog dohotka, nizak rast. Sve je to utjecalo u tom dijelu svijeta na gubljenje legitimiteta demokratskih institucija. Gubljenje povjerenja naroda u demokratske institucije da mogu riješiti njihove dnevne, ali i dugoročne probleme. To je bila glavna tema rasprave pod naslovom »Demokratska vladavina ili dobro upravljanje«.
-Kakav zaključak je postignut?
=Zaključak je da je potrebno ojačati institucije i države i društva i globalnog kapitalizma i unutarnjih socijalnih nejednakosti. Ministri vanjskih poslova upozorili su da je potrebno učiniti sve da se na probleme odgovori s još više demokracije, da se na pitanje ljudskih i građanskih sloboda odgovori s još većom zaštitom tih sloboda. Nadalje, da se na probleme kapitalizma odgovori jačanjem institucija kapitalizma. Ono što su razlike, naravno, jest da SAD, osim demokratskih sloboda, više nego ostale članice zagovara gospodarske slobode poput stvaranja jedne zone slobodnog tržišta čemu nerazvijenije države nisu pretjerano sklone budući da bi to pridonijelo dodatnim opterećenjima njihovih gospodarstava.
-Nedavno ste predali vjerodajnice u Meksiku. Kakva je suradnja Hrvatske i Meksika?
=Mi smo prečesto zaokupljeni našom sredinom, susjedstvom, pa i Europom. Naravno da su nam to glavni strateški prioriteti, ali Hrvatska se treba upoznati i doći u dodir i s drugim svijetom jer u današnje vrijeme udaljenosti nisu zapreka ni za političku, gospodarsku niti ikakvu drugu suradnju. Radi se o državi od preko 120 milijuna stanovnika s velikim potencijalima u gospodarstvu, državi koja može biti most prema Srednjoj i prema karipskoj Americi. Mislim da je pred nama razdoblje dobre suradnje jer očekujemo dogovor i završetak pregovora oko četiri međudržavna sporazuma, od toga dva u gospodarstvu.
Premda su te zemlje daleko, one su, po mnogim svojim problemima koji su tamo ekstremniji, slične nama tako da je dragocjeno s njima surađivati i upoznati ih. Svijet je malen i Hrvatska od njega ne smije biti izolirana. Radi se o svijetu budućnosti i SAD se nakon kraja hladnog rata sve više okreće svojim susjedima smatrajući to svojim prirodnim okruženjem, ali s jednom benevolentnom politikom, barem kada je riječ o političkim i demokratskim inicijativama.
Najstarija regionalna organizacija u svijetu
Organizacija američkih država najstarija je regionalna organizacija na svijetu, osnovana 1890. Na konferenciji, što se od 8. do 10. lipnja održala u Čileu, države su bile zastupljene uglavnom na razini ministara vanjskih poslova. Organizacija broji 35 članica, a na konferenciji je bilo i 36 država promatrača. Hrvatska pak ima status stalnog promatrača. Kuba je također članica, ali je 1962. godine suspendirana te joj je do daljnjeg zabranjen rad u organizaciji. Kuba je i jedina zemlja u zapadnoj hemisferi koja nije demokratska dok su sve ostale vlade izabrane demokratskim putem.