Projekti prijenosa znanja
Tijekom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatske institucije i njeni stručnjaci stekli su bogato iskustvo u području usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, provedbi reformskih i strukturnih mjera s ciljem dostizanja EU standarda te jačanja ljudskih kapaciteta za što učinkovitije sudjelovanje u obavljanju EU poslova. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH pridaje posebnu pažnju očuvanju stečenog znanja i iskustva iz procesa pregovora o pristupanju RH EU te potiče i promiče aktivnosti prijenosa znanja i iskustva zainteresiranim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU te ostalim partnerskim državama. Prijenos znanja vrši se putem tehničke pomoći i Twinning instrumenta.
Tehnička pomoć
Koordinacijom aktivnosti, usmjeravanjem i provedbom projekata prijenosa znanja, ostvaruje se bliska suradnja s partnerskim državama na njihovom putu približavanja EU. U tom kontekstu, ostvarena je suradnja s 11 zemalja korisnica pomoći (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldova, Srbija, Ukrajina, Tunis, Turska), te je održano više od 1400 obrazovnih aktivnosti za više od 13.000 sudionika. U sklopu aktivnost, angažirano je više od 300 hrvatskih stručnjaka iz državne i javne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnog društva na provedbi seminara, radionica, predavanja, okruglih stolova, studijskih posjeta, savjetovanja, konferencija i foruma s ciljem prenošenja znanja i iskustva iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Obrazovne aktivnosti prilagođene su svakoj zemlji korisnici pomoći, ovisno o njenim potrebama i stupnju integracije u EU, a ciljnu skupinu čine službenici na nacionalnoj i lokalnoj razini, civilno društvo, mediji i građani.
U provedbi aktivnosti, ostvareno je partnerstvo s više od 30 međunarodnih institucija (državna uprava, javni sektor, međunarodne organizacije i zaklade, akademski sektor i civilno društvo), što omogućava djelovanje u svojstvu poveznice između potencijalnih partnera iz država članica i država korisnica pomoći u implementaciji projekata iz područja procesa europskih integracija, razvoja nacionalnih kapaciteta za EU poslove ili vođenja Twinning projekata.
Twinning
Prijenos znanja vrši se i sudjelovanjem hrvatskih institucija u okviru projekata Twinning instrumenta EU. Riječ je o instrumentu Europske unije za institucionalnu suradnju između javnih uprava država članica EU (eng. Member State) i država korisnica (eng. Partner Country). Države korisnice ovoga instrumenta su države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU te države u okviru Europske politike susjedstva. Osnovni cilj Twinninga, koji je pokrenut 1998. godine, jest izgradnja kapaciteta ovih zemalja kako bi u cijelosti usvojile, primijenile i provele pravnu stečevinu Europske unije (fra. Acquis communautaire) prije samog pristupanja. Twinning predstavlja ključni instrument jačanja i gradnje institucija unutar šireg konteksta inicijativa za proširenje, te blisku, specifičnu suradnju između države korisnice (PC) i države članice (MS) kako bi se državama korisnicama pomoglo u razvoju moderne i učinkovite uprave, sposobne primijeniti pravnu stečevinu EU.
Twinning funkcionira na temelju specifičnih, jasno definiranih projekata s konkretnim operativnim rezultatima, a zamišljen je kao zajednički pothvat države članice i države korisnice, s vjerodostojnim obvezama i odgovornostima koje preuzimaju Twinning partneri.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predstavlja Nacionalnu kontakt točku za Twinning, s jasno definiranom ulogom koja uključuje informiranje, koordinaciju i usmjeravanje projektnih prijedloga, sukladno vanjskopolitičkim cijevima RH, tijela državne i javne uprave koji sudjeluju u Twinning instrumentu.
Hrvatske institucije u provedbi Twinning projekata u državama jugoistočne Europe i europskog susjedstva
Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatske institucije i stručnjaci ravnopravno s ostalim državama članicama EU prenose svoja znanja i iskustva iz primjene i provedbe pravne stečevine EU putem Twinning instrumenta Europske komisije.
Od 2014., hrvatske su institucije sudjelovale ili trenutno sudjeluju u ukupno 51 Twinning projekta u 11 država korisnica, što predstavlja izniman uspjeh za „najmlađu“ državu članicu EU. Ovaj rezultat nije samo pokazatelj stručnih i institucionalnih kapaciteta Republike Hrvatske, već i potvrda njenog političkog legitimiteta i kredibiliteta u pružanju podrške partnerskim državama na njihovom europskom i reformskom putu. Uspješnost u provedbi Twinning projekata potvrđuje i statistika Europske komisije, koja Hrvatsku svrstava među najaktivnije države članice EU s vodećom ulogom u projektima u zemljama Jugoistočne Europe. To jasno pokazuje da Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, aktivno doprinosi širenju europskih vrijednosti, jačanju stabilnosti i ubrzanju procesa europskih integracija u regiji i šire.
Trenutno Hrvatska sudjeluje u sedam TW projekata, u tri kao vodeći i u četiri kao mlađi partner u konzorciju s drugim državama članicama EU. Područja u kojima hrvatski stručnjaci prenose svoju ekspertizu pokrivaju sve važne sektore - od financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, gospodarstva, zdravstva i obrazovanja do prometa, EU fondova, poljoprivrede, statistike i reforme državne uprave.
Područja u kojima RH sudjeluje kroz Twinning instrument

Geografska rasprostranjenost
Do sada je uspješno završena provedba 44 Twinning projekta (17 u Sjevernoj Makedoniji, 8 u Crnoj Gori, 4 u Srbiji, 6 u BiH, 2 u Gruziji, 1 u Albaniji, 2 na Kosovu, 2 u Moldovi, 1 u Zambiji i 1 u Turskoj) u kojima su hrvatske institucije sudjelovale u svojstvu vodećeg ili mlađeg partnera u konzorciju s drugim državama članicama EU.

Od 2014. Hrvatska je izabrana za provedbu 51 twinning projekata u sljedećim zemljama:

Hrvatske institucije trenutno provode sedam Twinning projekata (dva u Sjevernoj Makedoniji, dva u Jordanu, tri u Crnoj Gori) u suradnji s drugim državama članicama EU ili samostalno.
Područja koja obuhvaćaju trenutni projekti su:
Uspješnost nominacije Twinning projekata od strane hrvatskih institucija očituje se u broju odabranih projekata. Od 2018. godine odabrani smo za provedbu 32 projekata, a samo u deset natječaja nismo bili izabrani. Također, sve smo uspješniji u ulozi vodećih partnera, što potkrepljuje statistika Europske komisije koja ističe Hrvatsku kao najaktivniju zemlju članicu EU koja u vodećoj ulozi provodi projekte u zemljama JIE.
Hrvatska u twinning instrumentu


Uloga vodećeg partnera podrazumijeva cjelokupno upravljanje složenim i administrativno zahtjevnim projektima, pretpostavlja spremnost koordiniranja aktivnosti i stručnjaka, kako svoje tako i partnerskih institucija drugih država članica EU, pripremu narativnih i proračunskih izvještaja, vođenje troškova proračuna. Područja u kojima su hrvatske institucije u ulozi vodećeg partnera pokrivaju sve važne sektore EU pravne stečevine - usklađenost prostornih podataka s EU zakonodavstvom, vanjska revizija, nadzor nad javnim sredstvima i revizija EU fondova, državni proračun i javne financije, poljoprivredna politika, sustav carinske zaštite, sigurnost zračnog prometa.
Osim postizanja vanjskopolitičkih ciljeva RH, praksa je pokazala kako uključenost državnih i javnih službenika u provedbi Twinning projekata pozitivno utječe na organizacijsku kulturu državnih institucija. Zaposlenicima se pruža prilika rada i usavršavanja u drugačijem, netradicionalnom radnom okruženju koje podrazumijeva promjene u organizaciji rada, proširenje definicije radnih zadataka, veću odgovornost i aktivno sudjelovanje u poslovima upravljanja projektom te promicanje veće suradnje i timskog rada, što u konačnici pozitivno utječe na sveukupnu modernizaciju državne uprave RH.
Tehnička pomoć
Koordinacijom aktivnosti, usmjeravanjem i provedbom projekata prijenosa znanja, ostvaruje se bliska suradnja s partnerskim državama na njihovom putu približavanja EU. U tom kontekstu, ostvarena je suradnja s 11 zemalja korisnica pomoći (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldova, Srbija, Ukrajina, Tunis, Turska), te je održano više od 1400 obrazovnih aktivnosti za više od 13.000 sudionika. U sklopu aktivnost, angažirano je više od 300 hrvatskih stručnjaka iz državne i javne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnog društva na provedbi seminara, radionica, predavanja, okruglih stolova, studijskih posjeta, savjetovanja, konferencija i foruma s ciljem prenošenja znanja i iskustva iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Obrazovne aktivnosti prilagođene su svakoj zemlji korisnici pomoći, ovisno o njenim potrebama i stupnju integracije u EU, a ciljnu skupinu čine službenici na nacionalnoj i lokalnoj razini, civilno društvo, mediji i građani.
U provedbi aktivnosti, ostvareno je partnerstvo s više od 30 međunarodnih institucija (državna uprava, javni sektor, međunarodne organizacije i zaklade, akademski sektor i civilno društvo), što omogućava djelovanje u svojstvu poveznice između potencijalnih partnera iz država članica i država korisnica pomoći u implementaciji projekata iz područja procesa europskih integracija, razvoja nacionalnih kapaciteta za EU poslove ili vođenja Twinning projekata.
Twinning
Prijenos znanja vrši se i sudjelovanjem hrvatskih institucija u okviru projekata Twinning instrumenta EU. Riječ je o instrumentu Europske unije za institucionalnu suradnju između javnih uprava država članica EU (eng. Member State) i država korisnica (eng. Partner Country). Države korisnice ovoga instrumenta su države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU te države u okviru Europske politike susjedstva. Osnovni cilj Twinninga, koji je pokrenut 1998. godine, jest izgradnja kapaciteta ovih zemalja kako bi u cijelosti usvojile, primijenile i provele pravnu stečevinu Europske unije (fra. Acquis communautaire) prije samog pristupanja. Twinning predstavlja ključni instrument jačanja i gradnje institucija unutar šireg konteksta inicijativa za proširenje, te blisku, specifičnu suradnju između države korisnice (PC) i države članice (MS) kako bi se državama korisnicama pomoglo u razvoju moderne i učinkovite uprave, sposobne primijeniti pravnu stečevinu EU.
Twinning funkcionira na temelju specifičnih, jasno definiranih projekata s konkretnim operativnim rezultatima, a zamišljen je kao zajednički pothvat države članice i države korisnice, s vjerodostojnim obvezama i odgovornostima koje preuzimaju Twinning partneri.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predstavlja Nacionalnu kontakt točku za Twinning, s jasno definiranom ulogom koja uključuje informiranje, koordinaciju i usmjeravanje projektnih prijedloga, sukladno vanjskopolitičkim cijevima RH, tijela državne i javne uprave koji sudjeluju u Twinning instrumentu.
Hrvatske institucije u provedbi Twinning projekata u državama jugoistočne Europe i europskog susjedstva
Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatske institucije i stručnjaci ravnopravno s ostalim državama članicama EU prenose svoja znanja i iskustva iz primjene i provedbe pravne stečevine EU putem Twinning instrumenta Europske komisije.
Od 2014., hrvatske su institucije sudjelovale ili trenutno sudjeluju u ukupno 51 Twinning projekta u 11 država korisnica, što predstavlja izniman uspjeh za „najmlađu“ državu članicu EU. Ovaj rezultat nije samo pokazatelj stručnih i institucionalnih kapaciteta Republike Hrvatske, već i potvrda njenog političkog legitimiteta i kredibiliteta u pružanju podrške partnerskim državama na njihovom europskom i reformskom putu. Uspješnost u provedbi Twinning projekata potvrđuje i statistika Europske komisije, koja Hrvatsku svrstava među najaktivnije države članice EU s vodećom ulogom u projektima u zemljama Jugoistočne Europe. To jasno pokazuje da Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, aktivno doprinosi širenju europskih vrijednosti, jačanju stabilnosti i ubrzanju procesa europskih integracija u regiji i šire.
Trenutno Hrvatska sudjeluje u sedam TW projekata, u tri kao vodeći i u četiri kao mlađi partner u konzorciju s drugim državama članicama EU. Područja u kojima hrvatski stručnjaci prenose svoju ekspertizu pokrivaju sve važne sektore - od financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, gospodarstva, zdravstva i obrazovanja do prometa, EU fondova, poljoprivrede, statistike i reforme državne uprave.
Područja u kojima RH sudjeluje kroz Twinning instrument

Geografska rasprostranjenost
Do sada je uspješno završena provedba 44 Twinning projekta (17 u Sjevernoj Makedoniji, 8 u Crnoj Gori, 4 u Srbiji, 6 u BiH, 2 u Gruziji, 1 u Albaniji, 2 na Kosovu, 2 u Moldovi, 1 u Zambiji i 1 u Turskoj) u kojima su hrvatske institucije sudjelovale u svojstvu vodećeg ili mlađeg partnera u konzorciju s drugim državama članicama EU.

Od 2014. Hrvatska je izabrana za provedbu 51 twinning projekata u sljedećim zemljama:

Hrvatske institucije trenutno provode sedam Twinning projekata (dva u Sjevernoj Makedoniji, dva u Jordanu, tri u Crnoj Gori) u suradnji s drugim državama članicama EU ili samostalno.
Područja koja obuhvaćaju trenutni projekti su:
- Jačanje proračunskog planiranja, izvršenja i unutarnjih kontrola, te Podrška inspekcijskim službama za prijevoz putnika i robe (Sjeverna Makedonija),
- Daljnje unapređenje funkcioniranja crnogorskog AFCOS sustava u cilju učinkovite zaštite financijskih interesa EU; Jačanje odredbi o korporativnom upravljanju i administrativnih kapaciteta Uprave za tržište kapitala Crne Gore; Podrška regulaciji financijskih usluga u Crnoj Gori (Crna Gora)
- Jačanje fitosanitarnog sustava (Sjeverna Makedonija)
- Jačanje kapaciteta institucija javne uprave (Jordan)
- Jačanje administrativnog okvira sustava zemljišnih knjiga i katastra (Jordan)
Uspješnost nominacije Twinning projekata od strane hrvatskih institucija očituje se u broju odabranih projekata. Od 2018. godine odabrani smo za provedbu 32 projekata, a samo u deset natječaja nismo bili izabrani. Također, sve smo uspješniji u ulozi vodećih partnera, što potkrepljuje statistika Europske komisije koja ističe Hrvatsku kao najaktivniju zemlju članicu EU koja u vodećoj ulozi provodi projekte u zemljama JIE.
Hrvatska u twinning instrumentu


Uloga vodećeg partnera podrazumijeva cjelokupno upravljanje složenim i administrativno zahtjevnim projektima, pretpostavlja spremnost koordiniranja aktivnosti i stručnjaka, kako svoje tako i partnerskih institucija drugih država članica EU, pripremu narativnih i proračunskih izvještaja, vođenje troškova proračuna. Područja u kojima su hrvatske institucije u ulozi vodećeg partnera pokrivaju sve važne sektore EU pravne stečevine - usklađenost prostornih podataka s EU zakonodavstvom, vanjska revizija, nadzor nad javnim sredstvima i revizija EU fondova, državni proračun i javne financije, poljoprivredna politika, sustav carinske zaštite, sigurnost zračnog prometa.
Osim postizanja vanjskopolitičkih ciljeva RH, praksa je pokazala kako uključenost državnih i javnih službenika u provedbi Twinning projekata pozitivno utječe na organizacijsku kulturu državnih institucija. Zaposlenicima se pruža prilika rada i usavršavanja u drugačijem, netradicionalnom radnom okruženju koje podrazumijeva promjene u organizaciji rada, proširenje definicije radnih zadataka, veću odgovornost i aktivno sudjelovanje u poslovima upravljanja projektom te promicanje veće suradnje i timskog rada, što u konačnici pozitivno utječe na sveukupnu modernizaciju državne uprave RH.
