U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija održan je drugi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU i RH je održan 18. prosinca 2006. u Zagrebu, po drugi puta nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 1. veljače 2005. Ovaj drugi sastanak održava se u vrijeme kad je RH dobro odmakla u pristupnim pregovorima, odnosno nakon završetka prve faze pristupnog procesa, okončanim analitičkim pregledom pravne stečevine Europske unije (screening), kada su dva poglavlja otvorena i privremeno zatvorena. Od prvog sastanka Odbora u Bruxellesu 14. srpnja 2005. Hrvatska je ostvarila značajna postignuća što ju je dodatno približilo EU.

Sastankom je predsjedala gđa Marija Pejčinović Burić, državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH. Izaslanstvo Europske komisije predvodio je g. Pierre Mirel, direktor Glavne uprave za proširenje Europske komisije.

Sastanak je održan u vrlo pozitivnoj i produktivnoj atmosferi. Razmijenjena su stajališta o posljednjim postignućima, s obzirom na političke i ekonomske kriterije, kao i o napretku u usklađivanju s pravnom stečevinom Zajednice. Napomenuti su također relevantni prioriteti iz Pristupnog partnerstva. Europska komisija se osvrnula na svoje nedavno Izvješće o napretku iz studenog 2006.

Odbor je istaknuo važnost ispunjavanja političkih kriterija. Pozdravljen je napredak u reformi pravosuđa i državne uprave kao i mjere Vladinog programa za suzbijanje korupcije no naglašeno je da još uvijek postoji značajan prostor za dalji napredak i u tim područjima. Odbor je pozdravio punu suradnju s Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu. Istaknuta je potreba za daljnjim poboljšanjem u procesuiranju ratnih zločina u Republici Hrvatskoj. Razmotren je napredak u svezi s povratkom izbjeglica, pravima manjina i regionalne suradnje.

Vezano uz ispunjavanje ekonomskih kriterija, raspravljano je o recentnim ekonomskim kretanjima i strukturnim reformama (reforma javnih financija, daljnja fiskalna konsolidacija, reforma mirovinskog sustava, zdravstva i sustava socijalne skrbi, upravljanje dugovima, restrukturiranje velikih poduzeća i privatizacija, poslovno okruženje).

Odbor je ocijenio napredak u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usklađivanje s pravnom stečevinom u poglavljima pregovora. S tim u vezi posebice je naglašena potreba daljnjeg napretka u svezi s tržišnim natjecanjem (državne potpore) i javnim nabavama. Istaknuto je da je proces analitičkog pregleda pravne stečevine Europske unije, koji se odvijao tijekom protekle godine, dao vrlo jasnu sliku potrebnog usklađivanja s pravnom stečevinom po pojedinim poglavljima, kao i potrebu istovremenog jačanja administrativne sposobnosti.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje zaključio je da Hrvatska treba nastaviti na svom putu prema članstvu u EU i s provedbom sveobuhvatnih reformi, posebice vezanih uz ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i prioriteta iz Pristupnog partnerstva.

Opća informacija o radu Odbora SSP-a: Odbor za stabilizaciju i pridruživanje je zajedničko tijelo koje s jedne strane čine predstavnici Europske komisije i država članica EU, a s druge predstavnici Vlade Republike Hrvatske.

Osnovna je zadaća Odbora ocijeniti provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. i koji predstavlja sveobuhvatan sporazum koji predstavlja ugovorni okvir odnosa EU i RH tijekom pretpristupnog razdoblja. Njime se uspostavlja politički dijalog, pridonosi stvaranju zone slobodnog tržišta za industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda do 2007. g., predviđa usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice, te širok spektar suradnje u svim područjima politika EU, uključujući i područje pravosuđa i unutarnjih poslova.

Hrvatska kao zemlja kandidatkinja koristi sve pretpristupne instrumente pomoći EU koji će počevši od 2007. g. biti zamijenjeni jedinstvenim Instrumentom za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-Accession Assistance, IPA). Program IPA će zamijeniti program CARDS, kao i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD, a bit će otvoren za Hrvatsku od 2007., pa sve do ulaska u EU. Ovi pretpristupni instrumenti pomažu Hrvatskoj u njenim pripremama za ulazak u EU i pružaju dodatnu financijsku pomoć. Hrvatskoj će tijekom 2007. u okviru IPA programa biti odobren iznos od 138,5 milijuna kuna.