Mvep Pusić o Ukrajini i o prijedlogu za BiH

Unatoč cijelom nizu najavljenih tema, fokus rasprave bio je na dvije teme: Ukrajini i energetici, rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove danas u Bruxellesu

Unatoč cijelom nizu najavljenih tema, fokus rasprave bio je na dvije teme: Ukrajini i energetici, rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove danas u Bruxellesu. „Odlučeno je da se s Ukrajinom potpiše jedan dio, odnosno samo neka poglavlja Sporazuma o pridruživanju, što ne znači da će se Sporazum dijeliti na više dokumenata. On će ostati jedinstven dokument, ali će se njegovi dijelovi potpisivati ovisno o tome kad se postignu uvjeti za to. U ovom trenu potpisivat će se njegov politički dio“, kazala je ministrica. Vezano uz sankcije, postignut je dogovor oko osoba prema kojima će s primjenjivati sankcije: zabrana ulaska u države članice EU i zamrzavanje imovine. Radi se o osam osoba iz lokalne samouprave sa Krima i 13 osoba iz Ruske Federacije.

Ministrica je istaknula i sljedeće: „Razgovarali smo i o paketu financijske pomoći Ukrajini i mogućem razvoju situacije i naročito vrlo agresivnoj negativnoj medijskoj kampanji protiv vlade i vlasti u  Ukrajini koja je u javnosti stvorila snažan dojam koji nema de facto veze s demonstracijama na Maidanu u Kijevu, koji su počeli studenti, mlada generacija, ljudi koji su htjeli da predsjednik Janukovič potpiše Sporazum o pridruživanju s EU. Kad je to odbijeno, tako su reagirali ukrajinski građani. U međuvremenu je medijska kampanja pokušala stvoriti dojam da se radi o ekstremnoj desnici, što je i na sastanku zaključeno da to apsolutno nije slučaj. Mnogi su i bili u Ukrajini, uključujući mene u 12. mjesecu prošle god. Naravno da postoje desničarske organizacije i njihovi predstavnici, ali takvi postoje i u Ruskoj Federaciji i u svim zemljama EU. Zaključeno je da opći ton i profil ukrajinske vlasti treba omogućiti da dođe jače do izražaja, da postane međunarodno vidljiv i da se na neki način suprotstavi takvoj vrsti medijske kampanje“.

Ministrica je komentirala i dogovorene sankcije: “Jesu li sankcije blage ili ne, mislim da ćemo vidjeti kad počnu djelovati naročito zato što su neke od njih, da tako kažem, automatske, dolaze prirodno u ovakvim situacijama, a to je pad tečaja rublje, pad moskovske burze. Ne smatra se da su to lake sankcije. To za Europu nije dobrodošao korak natrag, ali za RF naročito. Nitko ne želi ići u tom pravcu, svi bi željeli da je moguće postići dogovor i kompromis na ovu temu“.

„Poziciju koju je RH od početka zastupala je Ukrajina umjesto da bude prostor sukoba treba biti prostor potencijal jačanja suradnje između EU i RH, i prije nego što su pale ljudske žrtve, naš stav je bio da Ukrajina bude područje preklapanja zona slobodne trg EU i EU, da je to dobro i za EU i za Rusiju, a također naročito i za Ukrajinu. U ovom trenutku situacija se zaoštrila i te se mogućnosti ne vide, ali mislim da ih treba imati na umu i treba vidjeti način kako bi se došlo do točke ada bi se to moglo ostvariti. RH je poslala promatrače na poziv Ukrajine, a u okviru OESS-a koji su bili na Krimu, ali nisu uspjeli doći do objekata ni osoba od kojih bi dobili informacije. Po povratku su bili u istočnoj Ukrajini gdje su bili u stanju ustanoviti situaciju i razgovarati s ljudima“, kazala je ministrica novinarima.

Nije bilo vremena za ostale točke dnevnog reda, pa tako ni za pitanje Bosne i Hercegovine, ali, kako je rekla ministrica Pusić, hrvatska inicijativa je trajni projekt o kojem će se razgovarati i u okviri Vijeća i Europskog vijeća, unutar regije i s predstavnicima pojedinih država članica. „Postoji potreba da se definira proaktivniji pristup prema BiH. Na nama je osmislimo najefikasniji i najracionalniji pristup i tu je hrvatski prijedlog jedna doprinos tome. Nadam se da ćemo na kraju izaći s jednom efikasnom, jasno definiranom strategijom za Bosnu i Hercegovinu“, rekla je ministrica.

Na pitanje kada se očekuju konkretni prijedlozi o unutarnjem uređenju BiH, ministrica je rekla da se strategija o pristupu Bosni i Hercegovini može očekivati tijekom saziva postojeće Europske komisije. „Sljedeći mjesec bi trebali biti zaključci o BiH, nakon toga nastavljamo posao u kojem treba definirati broj poglavlja, točno definirati dodatna poglavlja i dodatna mjerila. To je posao gdje države članice mogu sugerirati rješenja i mjere, a Komisija definira okvir.“

Kad je riječ o prijevremenim izborima u Srbiji, ministrica je čestitala onima koji su ostvarili dobar rezultat te dodala  da sa "Srbijom imamo normalne susjedske odnose. Postoje otvorena pitanja iz prošlosti, ali nećemo dozvoliti da postanemo njihovi taoci“, zaključila je ministrica.

 

O Ukrajini:

O BiH i Srbiji:

 

Priopćenja