Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović, sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova Regionalnog partnerstva i zapadnog Balkan

Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović, sudjelovala je danas, 11. listopada 2005. godine u Budimpešti, na sastanku ministara vanjskih poslova Regionalnog partnerstva i zapadnog Balkana

Na ministarskom sastanku raspravljalo se o perspektivama suradnje između Središnje i Jugoistočne Europe, na koji su, uz hrvatsku ministricu, bili pozvani i ministri vanjskih poslova Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Makedonije te Državne zajednice Srbije i Crne Gore.

U prilogu zajednička izjava - neslužbeni prijevod:

ZAJEDNIČKA IZJAVA

donesena na sastanku ministara vanjskih poslova Regionalnog partnerstva i zapadnoga Balkana o "Perspektivi suradnje između Središnje Europe i zapadnoga Balkana"
Budimpešta, 11. listopada 2005.

Ministri vanjskih poslova Regionalnog partnerstva (Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije) i zemalja zapadnoga Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore) sastali su se 11. listopada 2005. godine u Budimpešti, kako bi raspravili mogućnosti daljnjeg produbljivanja odnosa među zemljama sudionicama.

Zemlje Regionalnog partnerstva izrazile su svoje uvjerenje da je stabilnost i razvoj regije zapadnoga Balkana od zajedničkog interesa cijele Europe i ponovile svoju opredijeljenost europskoj integraciji regije zapadnoga Balkana.

Ministri vanjskih poslova naglasili su da je Solunska agenda Europske unije kojom se potvrđuje europska perspektiva zemalja zapadnoga Balkana inicijativa od ključne važnosti za nastavak reformi u regiji. U tom duhu zemlje Regionalnog partnerstva su i dalje spremne pružati pomoć zemljama zapadnoga Balkana u pripremama za integraciju. S obzirom na važne odluke koje će se donijeti u prvoj polovici 2006. godine, ministri su pozdravili spremnost Austrije da zapadni Balkan postavi jednim od prioriteta svog nastupajućeg predsjedanja Europskom unijom.

Svjesne specifičnih problema u regiji koji se tek trebaju riješiti, zemlje Regionalnog partnerstva žele doprinijeti oblikovanju politike Europske unije koja se odnosi na ovu regiju. Sudionici sastanka su naglasili da se kriteriji za integraciju na isti način primjenjuju na sve zemlje u regiji, na temelju pojedinačnih rezultata. U tom su kontekstu, priznajući do sad postignuti napredak, također istaknuli da je puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije (ICTY) i dalje od velike važnosti.

Sudionici su naglasili da je, kako bi se dovršile reforme koje pomažu napretku integracije, od najveće važnosti uspostaviti i održati puni socijalni konsenzus, te dalje razvijati regionalnu suradnju. U tom svjetlu naglasili su značaj različitih bilateralnih i multilateralnih inicijativa (među ostalim Szeged-procesa, Bratislava-procesa, Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu i Centra za potporu EU integraciji) koje su usmjerene najranijem mogućem ispunjenju navedenih ciljeva.

Ministri su pozdravili dosadašnja postignuća zemalja regije. Pozdravili su povijesne odluke Vijeća Europske unije od 3. listopada koje se odnose na Republiku Hrvatsku te Srbiju i Crnu Goru. Otvaranjem pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom šalje se ohrabrujuća poruka cijeloj regiji. U isto vrijeme, otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom posebno je pozitivan razvoj događaja.

Napose su spomenuli nedavni napredak Makedonije i izrazili očekivanje da će se otvoriti rasprava o davanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji Makedoniji u slučaju da ocjena Europske komisije i njene preporuke budu pozitivne.

Ministri se raduju očekivanom završetku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Albanijom. Izrazili su nadu da će Bosna i Hercegovina ispuniti kriterije navedene u izvedbenoj studiji za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i posebice su pozdravili nedavni napredak u području reforme policije.

Zemlje Regionalnog partnerstva mogu pomoći zemljama zapadnoga Balkana uglavnom prenošenjem iskustava prikupljenih u procesu gospodarske i socijalne transformacije i europske integracije. Prisutni ministri vanjskih poslova identificirali su šest posebnih područja suradnje, s odgovarajućim zajedničkim inicijativama koje će koordinirati jedna od zemalja Regionalnog partnerstva uz sudjelovanje svih zainteresiranih zemalja partnera, kako slijedi:

a) Priprema za regulatorni sustav unutarnjeg tržišta (s naglaskom na normizaciju, zaštitu potrošača i zdravlja, sustav certifikacije kvalitete, uzajamno priznavanje diploma, usklađivanje obrazovanja i strukovne izobrazbe). - Češka
b) Zaštita okoliša (s naglaskom na gospodarenje otpadom, čišćenje kanalizacije i sanitaciju, kvalitetu pitke vode, zagađenje zraka). - Austrija
c) Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova (s naglaskom na zaštitu granice i politike viza, migracije, borbu protiv organiziranog kriminala i suradnju s policijom, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim pitanjima). - Mađarska
d) Pomoć i prenošenje iskustava s ciljem učinkovitog korištenja pomoći Europske unije. - Poljska
e) Veterinarska i fitosanitarna pitanja, zakonska regulacija sigurnosti hrane. - Slovenija
f) Promicanje odnosa zajednice (s naglaskom na jačanju europske orijentacije, jačanju civilnog društva). - Slovačka

Te inicijative uključuju i:
- Olakšavanje pristupa informacijama o potrebama zapadnoga Balkana,
- Pomoć u intenzivnijem povezivanju i međusobnoj suradnji (tzv. networking) između potencijalnih primatelja i pružatelja tehnološkoga znanja i iskustva (know-how) u gore spomenutim područjima suradnje,
- Aktivnosti na razini Europske unije u Bruxellesu/Strasbourgu s ciljem postizanja učinkovitije uporabe financijskih i ljudskih resursa koje su te zemlje već posvetile odgovarajućem području djelovanja.

Ministri su se suglasili preispitati, u sadašnjem obliku i na godišnjoj osnovi, trenutno stanje suradnje između dviju grupa zemalja i aktivnosti stručnih radnih grupa koje su osnovane za gore navedena pitanja.

Priopćenja