Ministrica Pusić sa slovenskim kolegom Erjavcem o Ljubljanskoj banci

Hrvatska i Slovenija u srijedu su u Zagrebu ponovno zaključile da se ne slažu oko interpretacije instituta "zastoja" u provedbi Memoranduma dviju zemalja u vezi s Ljubljanskom bankom, a uz izraženu hrvatsku spremnost da se ide i na arbitražu u vezi s tim pitanjem, najavile su i nastavak razgovora o toj temi.

(Hina) - Hrvatska i Slovenija u srijedu su u Zagrebu ponovno zaključile da se ne slažu oko interpretacije instituta "zastoja" u provedbi Memoranduma dviju zemalja u vezi s Ljubljanskom bankom, a uz izraženu hrvatsku spremnost da se ide i na arbitražu u vezi s tim pitanjem, najavile su i nastavak razgovora o toj temi.

Memorandumom iz ožujka definirane su četiri stvari: da će se pitanje prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci riješiti u sklopu ugovora o sukcesiji, da će se u postupcima pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke zatražiti zastoj, da neće biti novih tužbi i da će slovenski parlament ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.

"Naše glavne razlike su u točci 2, u razumijevanju instituta zastoja i uloge jedne i druge strane u institutu zastoja, osiguravanju zastoja i interpretaciji toga instituta", rekla je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem. Hrvatska je strana spremna i za arbitražu u vezi s tim pitanjem. "Otvoreni smo i za mogućnost arbitraže", rekla je ministrica i objasnila da u rješavanju pitanja u okviru sukcesije sve slijednice odlučuju konsenzusom, a u arbitraži se strane obvezuju poštovati odluku arbitra. Slovenska strana zastoj interpretira kao prekid postupka i rješavanje pitanja u sklopu sukcesije, a hrvatska kao privremeni zastoj od maksimalno dvije godine.

Ministrica Pusić je nedavno izjavila da je u pregovorima uoči potpisivanja memoranduma slovenska strana bila upoznata sa svim zakonskim odredbama koje se tiču toga pitanja, a ministar Erjavec u srijedu je rekao kako se za njegova sudjelovanja u pregovorima nije spominjala mogućnost zamrzavanja postupka na dvije godine. Ne riješi li se stvar u te dvije godine, strahuje Slovenija, hrvatski bi sudovi mogli nastaviti postupke, rekao je ministar Erjavec. "Ako se o tome i razgovaralo, bilo bi dobro da se to i napisalo u Memorandumu", rekao je.

U skladu s Memorandumom, Hrvatska i Slovenija obratile su se zajedničkim pismom bazelskoj Banci za međunarodna poravnanja koja je odgovorila da nije spremna osigurati posrednika, a da je spremna osigurati prostor, tehničke uvjete, objasnila je Pusić. Bez obzira na nespremnost te banke da posreduje, Erjavec smatra da je to i dalje pitanje sukcesije. "Još vrijedi Bečki dogovor o sukcesiji iz 2001. koji je Hrvatska ratificirala 2004.", rekao je i dodao da "Bazel nije strana u dogovoru iz 2001. Bazelska je banka zamišljena samo kao forum u okviru kojega bi se ti pregovori odvijali."

Slovenija Memorandum shvaća kao međunarodni ugovor, a Hrvatska kao međunarodni akt. Slovenija drži da se problem Ljubljanske banke treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ koliko god dugo to trajalo. "Za nas je Memorandum međunarodni ugovor, mi ga tako shvaćamo. To se pitanje mora rješavati u okviru sukcesije i mi smatramo da nema vremenskoga ograničenja u vezi s konačnim rješenjem", rekao je ministar Erjavec. "U dijelu pregovora u kojemu sam i ja sudjelovao, o tome nije bilo ni riječi", rekao je. Memorandum nije ratificiran u parlamentima, nego samo na razini vlada, rekla je ministrica Pusić. "To je međunarodni akt. Nemoguće je to ratificirati kao međunarodni ugovor, jer bi se time zastupnici u slovenskom parlamentu obvezali da glasaju na određeni način kad je u pitanju ratifikacija hrvatskoga pristupnog ugovora", objasnila je. S obzirom na okolnosti u slovenskom političkom životu, "da je ta odredba o zastoju na jednu plus maksimalno još jednu godinu, bila u Memorandumu, ne vjerujem da bi zastupnici taj Memorandum i zatim i pristupni ugovor ratificirali", rekao je Erjavec. "Slovenska strana neće pristati dati suglasnost odvjetnicima za zastoj u hrvatskome smislu. Mi očekujemo prekid do konačnog rješenja u okviru sukcesije", rekao je.

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je nedavno da se prava pravna bitka vodi u Strasbourgu, a ne na hrvatskim sudovima, ali Erjavec kaže kako je to odraz "nepoznavanja tematike. U Strasbourgu se radi o štednji koja nije bila prenesena, a ovdje je riječ o prenesenoj štednji". Riječ je o neslaganju dviju vlada, rekao je. "Hrvatska vlada smatra da bi Slovenija morala postupiti isto kao i Hrvatska koja je jamčila štedišama Ljubljanske banke. Mi mislimo da tu vrijedi teritorijalni princip. Slovenija je jamčila za sve devizne uloge u svim bankama, bez obzira na to jesu li slovenske, hrvatske, srpske ili koje druge, i nije bilo drugoga principa", rekao je.

 

IZJAVE MINISTARA NAKON SASTANKA:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Priopćenja