Ministrica mr. sc. Grabar-Kitarović sudjelovala je na devetom susretu Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji na temu „Intelektualno vlasništvo“

Otvarajući deveti susret Nacionalnog foruma, ministrica Grabar-Kitarović osvrnula se na temu povrede intelektualnog vlasništva, navodeći primjere sve većeg razvoja piratskih tehnologija ili neovlaštenog korištenja žigovima, te na temu hrvatskih zakona koji uređuju područje intelektualnog vlasništva, a čija je razina usklađenosti sa zakonodavstvom Europske unije, napomenula je ministrica Grabar-Kitarović, vrlo visoka. Unatoč tome, Vlada Republike Hrvatske, ali i društvo u cjelini, trebaju uspješno odgovoriti na sve preostale izazove u području jačanja administrativnih kapaciteta i podizanja društvene svijesti kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva, kazala je ministrica, te dodala kako je Republika Hrvatska spremna ostvariti punu provedbu poglavlja Intelektualno vlasništvo do ulaska u Europsku uniju. Posebno je naglasila važnost inovacija koje potiču ljudsku kreativnost i doprinose „gospodarstvu znanja“.

Zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Romana Matanovac, ukratko je predstavila najvažnije segmente intelektualnog vlasništva, kao što su primjerice autorsko pravo i srodna prava, industrijsko vlasništvo – patent, žig, industrijski dizajn i oznake izvornosti. Istaknula je kako je najveći izazov provedba prava vezanih uz intelektualno vlasništvo, te suradnja između tijela državne uprave i privatnih subjekata zaduženih za provedbu spomenutih prava, kako u Hrvatskoj, tako i među državama članicama Europske unije i šire.

Sudionici rasprave, koji su bili vrlo aktivno uključeni u rad Nacionalnog foruma, naglasili su kako je ključno pitanje kolektivna zaštita intelektualnog vlasništva kao jednog od pokretačkih snaga gospodarskog razvoja pojedinog društva. Tijekom rasprave više je puta istaknuto kako je u interesu razvoja znanosti, istraživanja i zaštite nacionalne kulturne baštine potrebno osigurati najveću moguću zaštitu nositeljima autorskih prava.

Tijekom rasprave posebice je istaknuta potreba unapređenja inovacijske klime i ulaganja u inovacije, u svrhu doprinosa razvoju hrvatskog gospodarstva. Predstavnici tvrtki koji uspješno provode zaštitu intelektualnog vlasništva i udruge koje se bave različitim vidovima zaštite tih prava istaknuli su izazove s kojima se susreću u svakodnevnom radu, svoja iskustva, te primjere iz prakse koji su potvrdili da velika važnost leži, ne samo u dobrom zakonodavnom okviru na području intelektualnog vlasništva, već i u razvijanju svijesti o tome kako je pravo intelektualnog vlasništva, pravo koje se treba zaštititi.

Također je tijekom rasprave bilo riječi o potrebi obrazovanja i informiranja o važnosti intelektualnog vlasništva svih onih koji su uključeni u taj proces (sudaca, odvjetnika, savjetnika, carinskih službenika, odnosno najšire javnosti i građana), kako bi proces zaštite bio sveobuhvatan i učinkovit. Sudionici rasprave razgovarali su i o zakonskim uvjetima zaštite intelektualnog vlasništva, položaju i ulozi sudova, državnog odvjetništva i inspektorata, carinske uprave, te ostalih tijela državne uprave zaduženih za provedbu zaštite intelektualnog vlasništva. Posebno mjesto u raspravi zauzelo je i pitanje važnosti industrijskog dizajna, pitanje žiga (trademark) koji osigurava prepoznatljivost i identifikaciju podrijetla proizvoda i usluga na tržištu, te osiguranje razlikovanja kulturnih dobra od ostalih vrsta dobara. U kontekstu kulturnih dobara napomenuto je kako je nužno ne mjeriti ih ekonomskom vrijednošću i konkurentnošću na tržištu, već vrijednošću koja garantira očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta u svjetlu pristupanja Europskoj uniji, koja njeguje i potiče kulturnu raznolikost među državama članicama.