Ministar Grlić Radman o Europskoj politici susjedstva i globalnoj prehrambenoj krizi na konferenciji „Mediterranean Dialogues“

  • Slika
  • Slika
  • Slika
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u subotu, 3. prosinca 2022. godine, na panelima o Europskoj politici susjedstva te o globalnoj prehrambenoj krizi u okviru konferencije „Mediterranean Dialogues“ u Rimu.

U svom izlaganju na panelu o Europskoj politici susjedstva ministar se osvrnuo na situaciju u jugoistočnoj Europi u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, naglasivši kako Hrvatska snažno podupire očuvanje stabilnosti u regiji kroz sveobuhvatnu gospodarsku suradnju i politiku proširenja Europske unije i NATO-a. Dodao je kako Hrvatska, s obzirom na geopolitičku poziciju i postojeću energetsku infrastrukturu, s tendencijom tehnološkog osnaživanja, želi postati energetsko čvorište ovog dijela Europe i šire. U tom kontekstu, istaknuo je projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran, na kojemu surađuju Hrvatska, Italija i Slovenija te koji značajno pridonosi energetskoj diversifikaciji regije. Naglasio je kako je upravo energetska diversifikacija od iznimne važnosti za sveukupnu stabilnost regije.

„Potpuno podupiremo daljnje euroatlantske integracije naših susjeda te im pomažemo kroz pružanje administrativne i stručne podrške na temelju vlastitog iskustva iz procesa pristupanja EU-u. Zemlje jugoistočne Europe već su okružene državama članicama EU-a i stoga čvrsto vjerujemo da je proširenje EU-a jedini put naprijed za dugoročnu stabilnost regije“, istaknuo je ministar.

U okviru konferencije, ministar je sudjelovao na Drugom ministarskom dijalogu o globalnoj prehrambenoj krizi, gdje je istaknuo važnu ulogu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Ujedinjenih naroda u odgovoru na prehrambenu krizu. „Snažno podupiremo ulogu i vodstvo UN-a u sveobuhvatnom odgovoru na ovaj problem, u suradnji s partnerima i međunarodnim organizacijama“, rekao je. Također je istaknuo kako je trenutačna razina nesigurnosti hrane izravna posljedica učinaka pandemije COVID-19 na svjetsko gospodarstvo, poremećaja opskrbnih lanaca, ekstremnih vremenskih uvjeta i oružanih sukoba, poglavito ruske invazije na Ukrajinu.
„Čak i prije ruske invazije, Globalno izvješće o krizama povezanima s hranom procjenjivalo je da se oko 200 milijuna ljudi u više od 45 zemalja suočava s visokom razinom nesigurnosti hrane i da im je potrebna hitna pomoć. Ruski napad na Ukrajinu dramatično je pogoršao situaciju diljem svijeta povećavajući glad, siromaštvo i nestabilnost s globalnim posljedicama, uključujući i ovdje, na Mediteranu“, istaknuo je, naglasivši potrebu za prilagodbom svjetskih prehrambenih i energetskih sustava, kako se više ne bi mogli koristiti kao oružje ili sredstvo ucjene.

Na marginama konferencije, ministar se susreo s talijanskim kolegom Antoniom Tajanijem s kojim je razgovarao o snaženju bilateralnih odnosa, situaciji na Zapadnom Balkanu, suradnji u području migracija, kao i održavanju Koordinacijskog odbora ministara dviju vlada. Susreo se, također, i s libanonskim ministrom vanjskih poslova Abdullahom Bouom Habibom s kojim je razgovarao o sigurnosnoj situaciji koja je važna ne samo za stabilnost Libanona, već i cijele regije. Ministar je najavio projekt Hrvatske koji se pokreće u suradnji s UNICEF-om za izgradnju nekoliko igrališta prilagođenih djeci s poteškoćama u razvoju u Libanonu.

Priopćenja