Ministar Grlić Radman na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je kao izaslanik predsjednika Vlade RH u ponedjeljak, 30. kolovoza 2021. godine, na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu u Glini...

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je kao izaslanik predsjednika Vlade RH u ponedjeljak, 30. kolovoza 2021. godine, na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu u Glini.

Ministar Grlić Radman je uoči skupa uime Vlade RH položio vijenac ispred glinskog spomenika Suza.

Ministar je istaknuo kako postoje dokazi za ubojstva i ratne zločine, da počinitelji moraju odgovarati, da postoje arhivi o zatočenima i nestalima i masovnim grobnicama i da oni bi trebali postati dostupni tijelima hrvatskog pravosuđa.

“Otkrivanje istine o 1858 nestalih i sankcioniranje počinitelja zlodjela nad njima preduvjed je napretku odnosa sa Srbijom”, rekao je ministar Grlić Radman. Ustvrdio je da on kao ministar vanjskih poslova koristi svaku mogućnost foruma o ljudskim pravima i kod UN-vog povjerenika za ljudska prava i na odborima za ljudska prava UN-a, kao univerzalnog čuvara međunarodnog poretka i mira, “da se čuje da je Srbija zemlja koja nosi tu krivnju i odgovornost Miloševićevog režima, te da bi trebala surađivati”.

“Kad smo bili u Luksemburgu na međuvladinoj konferenciji o otvaranju i zatvaranju poglavlja za pristupanje Srbije EU, ja sam Vijeću za vanjske poslove i njihovoj Vladi jasno rekao da u njihovoj prezentaciji postignuća treba biti i rješenje pitanja nestalih i veličine ratnih zločina i problem nesuradnje s Haškim sudom te negiranje zločina genocida u Srebrenici”, rekao je ministar Grlić Radman. Istaknuo je da to nije samo bilateralno pitanje već i pitanje pravne stečevine, da je aktivnost Srbije teško potaknuti, da oni to ne žele, a da bi se u stvari “Srbija trebala suočiti s prošlošću i u interesu svoje budućnosti, da buduće generacije oslobode te krivnje, da teret rješavanja pitanja nestalih osoba, odštete logoraša ne ostane njima, već da otvore arhive i time se postigne pravda i olakšaju naši odnosi”.  

Izvor: Hina/MVEP

Priopćenja