Ministar Grlić Radman na 7. parlamentarnoj konferenciji Strategije Europske unije za dunavsku regiju

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u srijedu, 28. listopada 2020. godine, na 7. konferenciji Strategije Europske unije za dunavsku regiju u parlamentarnom formatu, kojoj je domaćin bio Hrvatski sabor...

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u srijedu, 28. listopada 2020. godine, na 7. konferenciji Strategije Europske unije za dunavsku regiju u parlamentarnom formatu, kojoj je domaćin bio Hrvatski sabor.

Ministar je u svom govoru naglasio važnost rijeke Dunav kao životne linije europskog kontinenta, koja povezuje više od 100 milijuna ljudi te utječe na njihov gospodarski, društven i kulturni razvoj i predstavlja važan integracijski faktor Europske unije i Europe. Hrvatska je stajališta kako je za sveopći napredak Dunavske regije od izuzete važnosti daljnje jačanje održivog regionalnog razvoja te stvaranje sinergija između makroregionalnih strategija i Kohezijske politike EU. Unutar okvira nove financijske perspektive od 2021. do 20207. godine, istaknuo bih važnost provedbe zajedničkih prekograničnih projekata koji se fokusiraju na zdravstvene aspekte i potiču održivi razvoj, digitalizaciju i inovaciju“, istaknuo je ministar.

Ministar Grlić Radman je nadalje istaknuo kako je pandemija virusa COVID19 postavila izazove bez presedana pred zemlje sudionice Strategije, ali i potaknula njihovu kreativnost i sposobnost iznalaženja rješenja i mjera za ublažavanje posljedica pandemije. Također je naglasio kako virus COVID19 ne poznaje granice te je potrebna suradnja i solidarnost na svim razinama vlasti u dunavskim zemljama. Ministar je na kraju poručio da moramo ostati usredotočeni, inovativni, produktivniji i učinkovitiji usprkos svim teškoćama s kojima se trenutno suočavamo.

Hrvatska je 1. studenoga 2019. godine preuzela predsjedanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) pod motom „EUSDR - 10 godina poslije“, a od studenog 2020. jednogodišnje predsjedanje preuzima Slovačka.

Program hrvatskog predsjedanja imao je tri politička cilja usmjerena na jačanje uloge regionalnog razvoja, uspostave sinergije između makroregionalnih strategija i kohezijske politike te poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva. Kao glavni tematski ciljevi hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom postavljeni su: suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika, zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj, unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela, civilna zaštita i jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave.

Dunavska strategija predstavlja integrirani okvir za suradnju država dunavskog riječnog sliva te omogućava poboljšanje učinkovitosti politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini i obuhvaća 14 država: Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Moldovu, Njemačku (Baden-Württemberg, Bavarska), Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, i Ukrajinu.

Priopćenja