Ministar Grlić Radman: Mostar kao model za izbornu reformu bez preglasavanja Hrvata

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i gradonačelnik Mostara Mario Kordić ocijenili su u srijedu da je dogovor o Mostaru u kojemu nema preglasavanja naroda model koji bi trebalo primijeniti na razini države Bosne i Hercegovine.

„Izborni zakon bi se trebao izmijeniti tako da bude odraz ovoga primjera iz Mostara kako bi se omogućila pravična zastupljenost konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima temeljem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma", rekao je ministar Grlić Radman na konferenciji za novinare u Mostaru. Poručio je da se "To ponajprije odnosi na tročlano Predsjedništvo BiH i u Domu naroda. Ovdje prije svega mislim na hrvatski narod“.

Ministar Grlić Radman je u srijedu rekao da je protivno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu da se Hrvate preglasava na razini države.

„To je protivno duhu i slovu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nužne izmjene Izbornog zakona trebaju otkloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti i osigurati legitimna politička zastupljenost hrvatskog naroda u kolektivnim tijelima“, istaknuo je ministar Grlić Radman.

Politički dogovor o Mostaru omogućio je da taj grad profunkcionira i da nema međunacionalnih prijepora, rekao je Mario Kordić.

„Mislim da je svima jasno da je ovo model kako BiH treba živjeti i raditi. Poruka iz Mostara bi bila ako ne znate kako ugledajte se na primjer ovoga grada jer zadnjih devet mjeseci sve normalno funkcionira“, rekao je gradonačelnik Kordić.

Hrvatski šef diplomacije večeras se susreo s biskupom mostarsko-duvanjskim Petrom Palićem te provincijalom Hercegovačke franjevačke provincija fra Miljenkom Štekom, čime je okončao dvodnevni posjet BiH.

Ranije u srijedu u Sarajevu se susreo sa šeficom bosanskohercegovačke diplomacije Biserom Turković, te imao odvojene susrete s Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem i provincijalom Bosne Srebrne fra Jozom Marinčićem.

Nadomak Mostara, u mjestu Grabovici, ministar Grlić Radman se zaustavio kod spomen obilježja za 32 hrvatska civila koje su u masovnome zločinu u rujnu 1993. godine pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH.

Izvor: Hina/MVEP

Priopćenja