Krimska platforma važan događaj za demokratski svijet

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ govorio je o prvom sastanku Krimske platforme održanom u Zagrebu te o drugim aktualnim vanjskopolitičkim temama.

Ministar je kazao da je parlamentarni sastanak Krimske platforme događaj od izuzetne važnosti ne samo za Hrvatsku koja je bila domaćin, nego i za cijeli demokratski svijet.

Istaknuo je da je to bio veleban skup po svom opsegu, po sudionicima, po razini predstavnika. Došlo je 55 predstavnika nacionalnih parlamenata, parlamentarnih skupština i međunarodnih organizacija.

„Sav demokratski svijet je ovdje bio uključen. Ovaj je skup organiziran u pravo vrijeme i doista je vrlo važan. Svijet nikada kao sada nije tako snažno opredijelio za multilateralizam, za svijet koji počiva na pravilima i propisima, međunarodnom pravu, jedinstvu, na poštivanju ljudskih prava. Ovo je događaj od izuzetne važnosti ne samo za Hrvatsku koja je bila domaćin, nego i za cijeli demokratski svijet“, naglasio je Grlić Radman.

Hrvatska se prepoznaje preko Andreja Plenkovića i preko politike hrvatske vlade

Izjave predsjednika Zorana Milanovića da se odbija susresti s predsjednicom Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi jer se ne zna što će Pelosi za dva tjedna biti, Grlić Radman je nazvao velikim političkim gafom.

„Sve se više pokazuje da je predsjednik u svojem mišljenju izoliran, svijet shvaća o čemu se tu radi i njegova je uloga u Krimskoj platformi nebitna. Jedino što znatiželju izaziva su njegovi komentari“, kazao je ministar.

Dodao je da je bitna hrvatska vanjska politika, politika Vlade i premijera Andreja Plenkovića koji je snažno zagovarao solidarnost prema Ukrajini i koji je više puta bio u Ukrajini.

„Hrvatska se prepoznaje upravo preko Andreja Plenkovića, preko politike hrvatske vlade, preko naših poruka i našeg aktivnog odnosa i vrlo jasne politike kada je u pitanju osuda ruske agresije na Ukrajinu“, poručio je.

Komentirao je i spor s predsjednikom države oko imenovanja veleposlanika te kazao da se svake godine u kolovozu održava konferencija veleposlanika u koju je uključen i predsjednik države.

„Kako smo mi čuli, predsjednik je zadnjeg dana konferencije primio veleposlanike i čestitao im što će biti doživotni veleposlanici. Bilo to izrečeno u šali ili ne, ali on je tako poslao poruku da on ne želi sudjelovati u procesu imenovanja“, rekao je ministar Grlić Radman.

Hrvatska sa Srbijom želi imati institucionalni okvir suradnje

Na sastanak Krimske platforme bila je pozvana i Srbija koja se nije odazvala. Ministar kaže da je time Srbija poslala krivu poruku.

„Još uvijek ne znam zašto je Srbija toliko zarobljena ili "ušančena" u jednu poziciju neodređivanja, iako se kroz ovaj postupak zapravo odredila“, rekao je i dodao da jedino Bjelorusija i Srbija nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu.

„Mi razumijemo zašto Bjelorusija nije to učinila, ali je nejasno zašto to nije učinila Srbija koje je na Zapadnom Balkanu i koja želi postati članica Europske unije“, kazao je dodavši da se Srbija mora odrediti na kojoj je strani.

Na pitanje je li ga iznenadio ulazak vođe Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata (DSHV) Tomislava Žigmanova u novu vladu Srbije u kojoj će voditi resor za ljudska i manijska prava, ministar Grlić Radman je odgovorio da je to jako dobar znak i poruka u pravom smjeru.

„Žigmanov je u Vojvodini i Srbiji poznat kao iskusan političar. Dobro je da je ušao u srbijansku vladu iako nije ušao s nacionalne liste već druge liste, ali je dobio resor ljudskih prava i zaštite manjina što je jako dobro“, rekao je Grlić Radman.

Dodao je kako bi Hrvatska sa Srbijom željela imati institucionalni okvir suradnje temeljem reciprociteta i ugovora iz 2004. godine, a ovo je sigurno dobar znak i poruka u pravom smjeru, zaokret srbijanske politike.

Spomen-ploča u Morinju gesta koju trebamo poštivati

Grlić Radman komentirao je i politiziranja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori i najave njenog uklanjanja.

„Treba u obzir uzeti činjenicu da je ovo tehnička vlada koja je u kolovozu dobila nepovjerenje. To je tehnička Vlada, premijer je tehnički, on ne može više raditi nikakve promjene. Uklanjanje dvojice ministara je također protivno Ustavu i oni su najavili kaznenu prijavu protiv predsjednice Skupštine Crne Gore“, rekao je ministar.

Istaknuo je da je pitanje uklanjanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj civilizacijsko i kulturološko pitanje i dodao da je velika stvar što su dvojica ministara postavila tu ploču na kojoj se govori o karakteru te agresije i gdje se izražava žaljenje i isprika.

„To su geste koje trebamo poštivati, a to je sada ispolitizirano“, zaključio je ministar.

Izvor: HRT/Vlada

Priopćenja