Konferencija „Transformacijska snaga članstva u Europskoj uniji: hrvatsko, irsko i dansko iskustvo“

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
U Zagrebu je 28. ožujka 2023. održana konferencija „Transformacijska snaga članstva u Europskoj uniji: hrvatsko, irsko i dansko iskustvo“, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova te veleposlanstava Irske i Danske u Republici Hrvatskoj.

Konferencija je održana povodom desete godišnjice hrvatskog članstva te pedesete godišnjice irskog i danskog članstva u Europskoj uniji (EU). Konferenciju su otvorili ravnateljica Uprave za Europu MVEP RH, gđa Zrinka Ujević, irski veleposlanik g. Ruaidhri Dowling i danski državni tajnik za europske poslove i Arktik g. Carsten Gronbech-Jensen.
 
Održana su dva panela, jedan posvećen iskustvima iz procesa pristupanja u prošlim krugovima proširenja te koristima od članstva u EU triju država i drugi, posvećen izazovima pred EU i državama članicama u trenutačnom geopolitičkom kontekstu, uključujući i eventualna buduća proširenja. Panelima su moderirale gđa Zrinka Ujević (MVEP) i gđa Višnja Samardžija (Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba), a sudjelovali su na prvom panelu g. Bobby McDonagh, bivši irski stalni predstavnik pri EU, g. Poul Skytte Christoffersen, bivši danski stalni predstavnik pri EU, g. Vladimir Drobnjak, bivši hrvatski stalni predstavnik pri EU i glavni pregovarač za pristupanje RH EU, g. Dirk Lange, bivši pregovarač Europske komisije za pregovore o pristupanju RH EU, te na drugom panelu prof. dr. Brigid Laffan, s Instituta Europskog sveučilišta u Firenci, g. Carsten Gronbech-Jensen, danski državni tajnik, i vlp Irena Andrassy, stalna predstavnica RH pri EU.
 
Na panelima su raspravljene specifičnosti puta svake od triju zemalja prema EU, koji su se odvijali u različitim razdobljima i fazama političkog i socio-ekonomskog razvoja triju zemalja i same EU. Naglašene su glavne različitosti, brzine i faktori pozitivnog utjecaja procesa pristupanja i samog članstva na politički, društveni i gospodarski razvoj i napredak triju zemalja, kao i uloga EK u pregovorima kao davatelja usmjerenja i potpore, posrednika u odnosu na države članice, ali objektivnog ocjenjivača u cjelokupnom procesu u bliskoj suradnji s državama koje pregovaraju i koje moraju zadovoljiti sve zadane kriterije. Raspravljeni su i ključni izazovi za države članice i EU u specifičnom geopolitičkom kontekstu obilježenom krizama (primarno uslijed pandemije bolesti COVID-a i rata u Ukrajini), koji su snažno utjecali na način funkcioniranja i donošenja odluka u EU, na daljnji razvoj i oblikovanje politika EU, posebice kad je riječ o zelenoj i digitalnoj tranziciji, uključujući energetiku, migracijama, vanjskoj i sigurnosnoj politici, demografskim trendovima, uz istovremeno očuvanje jedinstva EU, otpornosti europskog gospodarstva i unutarnjeg tržišta te interesa i temeljnih vrijednosti EU, kao i jačanje uloge EU na globalnoj sceni, u odnosu prema partnerima i rivalima te uz zadržavanje fokusa na politici proširenja.

Priopćenja