Doprinos Nikoline Brnjac u ime Vijeća Europske unije na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta

Poštovani predsjedniče Sassoli, poštovani zastupnici...

Poštovani predsjedniče Sassoli, poštovani zastupnici ,  

Ponovno Vam se obraćam u pisanom obliku s obzirom na situaciju epidemije koronavirusa. Plenarnu sjednicu pratit ću pozorno iz svoga ureda u Zagrebu.

Pandemija COVID-19 i proizašla zdravstvena kriza predstavljaju do sad neviđeni izazov u Europi i na  globalnoj razini. Nažalost, u svijetu se i dalje povećava broj zaraženih i preminulih osoba.

Svaki izgubljeni život je tragedija, a posljedice ove pandemije prijete osnovnom funkcioniranju našeg društva.

Jasno je da se nijedna država ne može sama boriti protiv pandemije, ali tu krizu možemo prevladati uskom suradnjom država članica i europskih institucija.

U posljednjih nekoliko tjedana vidjeli smo mnogo primjera europske solidarnosti i poboljšane suradnje:

• Austrija, Njemačka, Luksemburg i Belgija prihvatile su kritično bolesne pacijente iz Italije i Francuske i te na taj način pomogle ublažavanju prenapučenih zdravstvenih kapaciteta.
• Njemački i luksemburški avioni i helikopteri pomogale su u transferu pacijenata na intenzivnu njegu i liječenje iz Francuske i Italije u Njemačku.
• Medicinsko osoblje iz nekoliko zemalja raspoređeno je u klinike u najugroženijim regijama Italije. Brojne su zemlje (Austrija, Češka, Francuska i Njemačka) podijelile zalihe maski, ventilatora i zaštitnih odijela s Italijom i Španjolskom.
• Stotine tisuća europskih građana vraćeno je iz inozemstva, i to ne samo kroz mehanizam civilne zaštite EU, već i letovima koje su države članice izravno organizirale na vlastitu inicijativu.  

Kao što je već naglašeno, tijesna suradnja i koordinirani odgovori među državama članicama presudni su za prevladavanje krize. U tom cilju, ministri zdravlja redovito razmjenjuju informacije, pregledavaju situaciju i dijele najbolje prakse na videokonferencijama.  

U skladu s tim, jučer je Hrvatsko predsjedništvo sazvalo neformalnu videokonferenciju ministara zdravlja zemalja članica i pridruženih zemalja Schengena. Ministri su se osvrnuli na trenutnu situaciju i mjere koje su već poduzete kao odgovor na širenje COVID-19 u EU, i podijelili su stavove koji se odnose na ublažavanje mjera protiv koronavirusa u kontekstu Zajedničke europske mape puta za ukidanje mjera zadržavanja COVID-19. Ministri su potvrdili da su odgovarajući kapaciteti zdravstvenih sustava ključni za odlučivanje o ublažavanju postojećih mjera te da bi mjere izlaznih strategija trebale biti koordinirane i dugoročno održive, poštujući načelo solidarnosti.        

Što se tiče zakonodavnih aktivnosti, želim naglasiti da je Vijeće prije dva dana odobrilo izmjene i dopune koje je Komisija predložila u proračunu EU za ovu godinu, koristeći gotovo potpunu preostalu fleksibilnost u mobiliziranju 3 milijarde eura u okviru obveza i 1,5 milijardi EUR za odobravanje plaćanja. Ovi iznosi koristit će se u rješavanju pandemije.  

Komisija je nedavno predstavila zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe o medicinskim proizvodima, koji između ostalog omogućava brži pristup vitalno važnim medicinskim proizvodima u cijeloj EU i o kojem će Parlament glasati tijekom ove sjednice. Zahvaljujem Europskom parlamentu na njegovoj odluci da već 16. travnja prihvati stajalište o ovom spisu i tako omogući brzo usvajanje izmjene i dopune Uredbe.  

Već smo vidjeli vrlo dobru institucionalnu suradnju na Inicijativi za ulaganje u odgovor na koronavirus, koja je usvojena i stupila na snagu u roku od 18 dana od prijedloga Komisije. To pokazuje da EU može vrlo brzo reagirati u izvanrednim situacijama. Inicijativa omogućuje korištenje neiskorištenih financijskih sredstava za europske strukturne i investicijske fondove u iznosu od 8 milijardi eura, što, zajedno s 29 milijardi strukturnih fondova, državama članicama osigurava oko 37 milijardi eura sredstava kohezijske politike da potroše na zdravstvo, podršku modalitetima kratkoročnog rada te malim i srednjim poduzećima.  

Dodatna inicijativa za ulaganje u odgovor na koronavirus, drugi paket mjera za daljnje povećanje fleksibilnosti u ovim izuzetnim okolnostima, omogućit će privremenu mogućnost 100% sufinanciranja za financiranje kohezijske politike iz proračuna EU-a, kao i za transfere između fondova i regija, uz smanjenje administrativnog opterećenja. Na strani Vijeća radujemo se dobroj suradnji s Parlamentom, kao i ostalim hitnim mjerama koje smo već zajedno usvojili.  

Nadalje, Vijeće je ponovno aktiviralo Instrument za pomoć u hitnim slučajevima (ESI) kako bi osiguralo sveobuhvatan odgovor na epidemiju COVID-19 virusa, kombinirajući ga s mjerama predviđenim u okviru Mehanizma civilne zaštite Unije („RescEU“). Ovo bi trebalo osigurati financiranje za pokrivanje hitnih potreba za medicinskom opremom i materijalima, kao što su respiratorni ventilatori i zaštitna oprema, kemijska pomagala za ispitivanja, troškovi razvoja, proizvodnje i distribucije lijekova, kao i repatrijacija građana Unije u njihove matične države.  

Vijeće je usuglasilo i stav o prijedlogu za pomoć u borbi protiv negativnog utjecaja epidemije COVID-19 virusa na sektor ribarstva i akvakulture. Prijedlogom, o kojem će i Parlament glasati tijekom ovog zasjedanja, će se izmijeniti Uredba o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) te Uredba o zajedničkoj tržišnoj organizaciji (CMO).

Druga važna inicijativa Unije je izmjena Uredbe o fondu za europsku pomoć najugroženijima (FEAD), koju je nedavno predložila Komisija. Tijekom krize važno je da pomoć FEAD-a i dalje dosegne one najugroženije. Posebno je važno osigurati hranu i osnovne materijalne potrepštine putem vaučera i zajamčiti potpunu potporu Fonda.

Željela bih ovom prilikom zahvaliti EP-u na dobroj suradnji. Vijeće podržava prijedlog Komisije i predložilo je jednu bitnu izmjenu kako bi se pomoć učinila dostupnom i putem papirnatih vaučera ili kartica. Nadam se da će, u duhu solidarnosti s najugroženijima, Parlament danas doći do istog stajališta. U tom slučaju, obje naše institucije će brzo krenuti u pomoć onima koji su u ovoj situaciji najugroženiji.  

Poštovani zastupnici,

članice Europskog vijeća 26. ožujka priznale su ozbiljnost društveno-ekonomskih posljedica krize COVID-19 i obvezale se učiniti sve što je potrebno za suočavanje s tim izazovom u duhu obostrane solidarnosti. Napomenuli su da su države članice poduzele opsežne akcije kako bi podržale svoje gospodarstvo i ublažile socijalne probleme i probleme zapošljavanja te se obvezale da će koristiti instrumente EU-a za podršku tim akcijama u potrebnoj mjeri. Također su primijetili da države članice trebaju fleksibilnost da učine sve što je potrebno.

Nadalje, članice Europskog vijeća zadužile su Euroskupinu da u roku od dva tjedna predstavi prijedloge za dodatne akcije na razini EU.

Kao rezultat toga, ministri financija sastali su se 7. i 9. travnja kako bi pozdravili povećanje diskrecijskih fiskalnih mjera do 3% BDP-a EU i mjere likvidnosti do 16% BDP-a EU, pored ranije dogovorene fleksibilnosti u fiskalnom, pravila o državnim potporama i nabavama, proširivanju opsega Fonda solidarnosti i stupanju na snagu CRII. Nadalje, najavili su rad na nizu novih mjera za podršku državama članicama na razini EU, uključujući privremeno povećanje fleksibilnosti u korištenju EU sredstava, stvaranje paneuropskog jamstvenog fonda EIB u iznosu od 25 milijardi eura, koji bi mogao podržati 200 milijardi eura financiranja za tvrtke; uspostavljanje kreditne linije za potporu pandemijskoj krizi u ESM-u; i uspostava privremenog instrumenta temeljenog na zajmu (SURE).

U perspektivi su se ministri financija također složili da rade na Fondu za oporavak kako bi pripremili i podržali oporavak; kako bi se osiguralo da će sljedeći višegodišnji financijski okvir odražavati utjecaj ove krize i veličinu budućih izazova; te raditi na širem planu puta i akcijskom planu za podršku oporavku europskog gospodarstva visokokvalitetnim otvaranjem novih radnih mjesta i reformama za jačanje otpornosti i konkurentnosti, u skladu sa strategijom održivog rasta.

Svi shvaćamo da je neophodno brzo djelovati kako bi se ograničili višestruki utjecaji ove zdravstvene krize. U skladu s tim Vijeće je održalo nekoliko videokonferencija na kojima su raspravljali o različitim socijalnim i ekonomskim izazovima.

Dana 7. travnja, ministri odgovorni za istraživanje izrazili su podršku kratkoročno 10 prioritetnih akcija, omogućujući bolju koordinaciju sredstava EU-a i nacionalnih sredstava za istraživačke i inovacijske aktivnosti kao odgovor na pandemiju COVID-19. Te akcije uključuju razvoj cjepiva, dijagnostiku i liječenje te klinička ispitivanja širom EU.

Ministri zaduženi za kulturu i medije održali su 8. travnja videokonferenciju na kojoj su razgovarali o mjerama za podršku kulturnom i kreativnom sektoru koji su posebno pogođeni pandemom. Fokus je bio na i) korištenju mapiranja nacionalnih mjera radi stvaranja rješenja za sektore; i ii) nacionalne i nacionalne strategije za povećanje njihove otpornosti.

14. travnja ministri obrazovanja održali su svoju drugu raspravu o implikacijama COVID-19 na obrazovanje i osposobljavanje. Ministri su razmijenili informacije o mogućnostima i izazovima organiziranja učenja na daljinu te o pružanju i nadogradnji digitalnih i mrežnih rješenja. Rasprave su se posebno fokusirale na organiziranje završetka školske i akademske godine, kao i na fleksibilnost u korištenju EU sredstava i na ulaganja potrebna za podršku učenju na daljinu i jednak pristup kvalitetnom obrazovanju za sve.

U videokonferenciji održanoj 25. ožujka, ministri poljoprivrede naglasili su da je dovoljna količina hrane i trebala bi i dalje biti dostupna svim europskim potrošačima. Potaknuli su Komisiju da nastavi poduzeti pravovremene i odgovarajuće mjere kako bi umanjila posljedice pandemije na poljoprivrednike, ribarsku industriju i potrošače.

Nadalje, 20. ožujka, ministri odgovorni za unutarnje tržište i konkurentnost EU razmijenili su mišljenja o: i) načinima kako osigurati dovoljnu razinu proizvodnog kapaciteta za medicinsku opremu kako bi se zadovoljile potrebe svih država članica; ii) mjere poduzete u vezi s ekonomskim posljedicama pandemije; iii) načine omogućavanja slobodnog kretanja.

Videokonferencija ministara vanjskih poslova organizirana je 3. travnja radi razmjene mišljenja o međunarodnim aspektima pandemije COVID-19, s posebnim naglaskom na konzularnu koordinaciju i repatrijaciju, jačanje međunarodne suradnje i pomoći i sprječavanje dezinformacija.

Ministri pravosuđa razgovarali su o utjecaju pandemije coronavirusa na pravosuđe i razmijenili informacije o mjerama koje su poduzele vlade država članica kako bi spriječile njegovo širenje 6. travnja. Složili su se da sve izvanredne mjere trebaju biti u skladu s temeljnim vrijednostima Unije.

Nadalje, 20. ožujka, ministri odgovorni za unutarnje tržište i konkurentnost u EU-u razmijenili su mišljenja o: i) načinima kako osigurati dovoljnu razinu kapaciteta proizvodnje za medicinsku opremu kako bi se zadovoljile potrebe svih država članica; ii) mjere poduzete u pogledu ekonomskih posljedica pandemije; iii) načine omogućavanja slobodnog kretanja.  

Videokonferencija ministara vanjskih poslova organizirana je 3. travnja radi razmjene mišljenja o međunarodnim aspektima pandemije COVID-19 s posebnim naglaskom na konzularnu koordinaciju i repatrijaciju, jačanje međunarodne suradnje i pomoći te sprječavanje dezinformacija.  

Ministri pravosuđa, 6. travnja, razgovarali su o utjecaju pandemije koronavirusa na pravosuđe i razmijenili informacije o mjerama koje su poduzele vlade država članica kako bi spriječile njegovo širenj. Složili su se da sve poduzete izvanredne mjere trebaju biti u skladu s temeljnim vrijednostima Unije.  

Istoga dana ministri obrane održali su videokonferenciju kako bi raspravljali o doprinosu obrambenog sektora u suzbijanju pandemije i razmijenili nacionalna iskustva o vojnoj potpori civilnim institucijama naglašavajući potrebu za stalnom suradnjom i solidarnošću među državama članicama EU-a.  

Naposljetku, ministri vanjskih poslova sastali su se kako bi razgovarali o razvojnim pitanjima na videokonferenciji održanoj 8. travnja, usredotočivši se na konkretne mjere i napore država članica EU-a u razvojnoj dimenziji i na pomoć partnerskim zemljama.  

Predsjedništvo također redovito održava sastanke i koordinira aktivnostima unutar mehanizma za integrirani politički odgovor na krizu.

Prije nego zaključim, nekoliko riječi o migraciji i krizi uzrokovanom virusom COVID.  

Broj dolazaka na tri mediteranske rute znatno se smanjio od izbijanja virusa COVID-19 u Europi.  

Unatoč tome, države članice koje su pod najvećim pritiskom poduzele su preventivne mjere u slučaju otkrivanja infekcije koronavirusom u žarištima i prihvatnim centrima. Na Malti su aktivirane karantenske mjere nakon što je u prihvatnom centru utvrđeno da je nekoliko migranata pozitivno na COVID-19.  

U Italiji su isto tako poduzete potrebne preventivne mjere nakon što je otkriveno da je jedan migrant pozitivan na COVID-19.  

Mnogo se pozornosti usmjerilo na žarišta na grčkim otocima. Centri su već duže vrijeme pretrpani zbog čega je teško poštivati ??osnovne preventivne smjernice poput socijalnog distanciranja, strogih higijenskih mjera i samoizolacije. Grčke vlasti su u ožujku aktivirale plan za izvanredne situacije i uvele mjere prevencije na otocima. Upućena je medicinska oprema, postavljena su izolacijska područja i u tijeku je pregled novih slučajeva.  

Komisija prisno surađuje s grčkim vlastima u pogledu planiranja za izvanredne situacije. Plan je evakuiranje ranjivih skupina iz žarišta u hotele i druge smještajne objekte na otocima koji već postoje kao mjera opreza. Na kopnu su grčke vlasti brzo reagirale kada je prije dva tjedna u dva prihvatna centra utvrđeno da su dva migranta pozitivna na virus COVID-19. Sada su oba centra u karanteni.

S obzirom na migracijsku situaciju koja se razvila od 28.veljače na grčko-turskoj granici, Komisija je četvrtog ožujka uspostavila akcijski plan. Isti uključuje dva tima za brzu intervenciju, a Frontex je osigurao da 75 posto pripadnika granične i obalne straže raspoređenih u Grčkoj ostane prisutno unatoč epidemiji koronavirusa (600 od 800 agenata).

Također, 35 milijuna eura od ukupnih 350 milijuna eura financijske pomoći garantirane od EK namijenjeno je za programe privremenih smještaja za relokaciju migranata iz rizičnih skupina u hotele i druge objekte na otocima.

Predsjedništvo će nastaviti sa pozornim nadzorom razvoja događaja na svim migracijskim rutama i biti spremno pomoći državama članicama u ovim posebno izazovnim vremenima.

Poštovani zastupnici,  

svi smo svjesni da ograničenja i mjere koje su uvedene radi zaštite zdravlja građana imaju znatan utjecaj na četiri slobode i na gospodarstvo država članica.  

Stoga su započele rasprave o tome kako i kada postupno ukloniti ograničenja kako bi se ublažio gospodarski pritisak, čak i ako je vrh pandemije još uvijek pred nama u mnogim državama članicama.

Neke države članice, u kojima brojevi upućuju na poboljšanje, već su najavile vlastite planove za ukidanje ili ublažavanje nekih od strožih mjera zaustavljanja virusa.

Iako se svaka nacionalna situacija mora, dakako, procjenjivati pojedinačno, smatramo da bi trebalo provesti usklađenu izlaznu strategiju EU-a u skladu sa Zajedničkim europskim planom za ukidanje mjera postavljenih za obuzdavanje virusa COVID-19.

Ublažavanje mjera zatočenja neizbježno će dovesti do novih slučajeva. Stoga je nužno da se progresivno ukidanje ograničenja provede na način koji omogućava zdravstvenim sustavima da se nose sa svakim jačanjem infekcija.

Kako bih završila u pozitivnom tonu, napominjem da podaci iz Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti upućuju na to da su novi slučajevi u Europi u opadanju već nekoliko dana.

Iako bi trebali ostati vrlo oprezni, to je prvi ohrabrujući znak da su drastična ograničenja koja su uspostavile države članice utjecala na usporavanje širenja virusa COVID-19.

Učinkovitost napora za postizanje socijalnog distanciranja temelji se na osjećaju odgovornosti, ozbiljnoj predanosti i razboritom ponašanju europskih građana i željela bih pohvaliti napore naših građana u tom pogledu.

Naravno, nema mjesta za samozadovoljstvo. Pandemija COVID-19 i dalje će biti prisutna u Europskoj uniji idućih mjeseci i zajednička je prijetnja svima nama. Nadalje, gledajući izvan Europe, ta pandemija svakodnevno doseže nove i tragične prekretnice diljem svijeta.  

Međutim, vrijeme je da počnemo razmišljati o europskom planu oporavka za sve sektore pogođene epidemijom. Moramo razviti skup ambicioznih koraka potrebnih za povratak normalnom funkcioniranju naših društava i gospodarstava te održivom rastu. U ovom odlučujućem trenutku potrebni su kvalitetni i učinkoviti alati za ublažavanje pritiska krize i dugoročno izgradnju snažnih, otpornih društava i gospodarstava. To će zahtijevati koordiniranu izlaznu strategiju, koherentnu provedbu mjera i ulaganja bez presedana. Sve te inicijative trebaju biti potkrijepljene kontinuiranim, jasnim i transparentnim informacijama javnosti.

Naša europska snaga stvorena je stojeći zajedno i mi stojimo zajedno u ovoj krizi. Zajedno smo kako bismo pojačali medicinsku pomoć i istraživanje. Zajedno smo kako bismo pomogli najranjivijima u društvu. Zajedno smo kako bismo spasili radna mjesta i tvrtke u EU-u. Zajedno smo kako bi održali protok osnovnih dobara. Zajedno smo kako bismo povratili građane EU iz cijelog svijeta.

Želim Vam danas plodnu raspravu i nudim Vam punu suradnju. Ponovno zahvaljujem Europskom parlamentu što je sazvao ovu plenarnu sjednicu kako bi se mogle usvojiti hitne mjere.  

Također, od srca šaljem želje da Vi i Vaši voljeni ostanete sigurni i zdravi.  

Nikolina Brnjac, državna tajnica

 

Priopćenja