Civilno društvo treba uključiti u odlučivanje

(Hina) - Litva je postigla napredak u uključivanju civilnog društva u proces odlučivanja i uvjerena je da će ga postići i Hrvatska, ali mora naći "svoj vlastiti recept" za to...

(Hina) - Litva je postigla napredak u uključivanju civilnog društva u proces odlučivanja i uvjerena je da će ga postići i Hrvatska, ali mora naći "svoj vlastiti recept" za to, izjavio je u utorak u Zagrebu zamjenik litavskog ministra vanjskih poslova Rolandas Kriščiunas na konferenciji "Zašto je bitna Europska unija".

Tema ove konferencije je uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja odluka u Europskoj uniji i pripremi nacionalnih stajališta - na primjerima Litve, države članice s desetogodišnjim, i Hrvatske, s jednogodišnjim iskustvom članstva u EU.

"Mi smo postigli napredak i uvjereni smo da ćete ga i vi u Hrvatskoj postići, da ćete naći svoj vlastiti put i svoj vlastiti recept", rekao je Kriščiunas u svom uvodnom govoru na konferenciji u sklopu Twinning light projekta, koji od travnja zajednički provode Hrvatska i Litva.

Po njegovim riječima, taj projekt predstavlja širenje znanja i iskustava, učenje jednih od drugih.

"Kada uključite različite skupine u proces donošenja odluka, kvaliteta tih odluka je bolja i takve odluke je puno lakše provesti", rekao je Kriščiunas. Upozorava da to nije lagan proces, baš suprotno, jer prvo treba uspostaviti međusobno povjerenje. Također, civilno društvo mora shvatiti da kritiziranje nije njegova jedina zadaća nego da treba imati proaktivan pristup.

Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović ocijenio je izuzetno važnim sudjelovanje nevladinog sektora u formuliranju relevantnih stavova koje će zatim prezentirati EU, a voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević izjavio je da je to izazov ne samo za Hrvatsku i za Litvu nego općenito i za EU.

Održana su dva panela na kojem su raspravljene mogućnosti i interesi civilnog društva za uključivanje u procese formiranja stajališta o EU pitanjima. Na prvome panelu predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Litve, Marijus Neliupšis, i Tomas Vasilevksis, voditelj ureda Predstavništva poslovne zajednice Litve u Bruxellesu izložili su litavska iskustva i uspjehe, s posebnim osvrtom na predstavljanje poslovnih interesa Litve u odlučivanju u EU.

Na drugome panelu razmotrena je trenutna situacija oko hrvatskog sudjelovanja u procesu donošenja odluka u EU i mogućnosti njezina unaprjeđivanja. Daniel Mondekar, predsjednik Odbora za europske poslove u Hrvatskom Saboru, izložio je detaljnije ulogu Sabora u europskim poslovima, iskustva i modele uloge parlamenata, uz spremnost i otvorenost za konstantno unaprjeđivanje sustava. Pomoćnik ministrice za europske poslove Hrvoje Marušić istaknuo je zahtjevnost i opsežnost europskih poslova i „rudarski“ karakter posla koji MVEP kao nacionalni koordinator, tijela državne uprave i Sabor obavljaju. Istaknuo je pozitivne primjere suradnje i postignuća ostvarenih tijekom prve godine članstva u EU, te želju da se na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa u EU dodatno ojača uzajamna i dvosmjerna suradnja civilnog i javnog sektora u zastupanju europskih i interesa RH u EU, za što odgovarajuće zakonodavne i institucionalne pretpostavke već postoje. „Aktivan i koordiniran angažman svih društvenih dionika pretpostavka je ne samo uspješnog članstva RH u Europskoj uniji, nego i uspješnog društva uopće. A ključno za angažman je odgovarajuće znanje.“, istaknuo je Marušić.

Predstavnice RH u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica SSSH i Marina Škrabalo, savjetnica u GONG-u te gđa Biserka Sladović  iz Hrvatske udruge poslodavaca ocijenili su organizaciju konferencije kao „pozitivan iskorak prema javnosti“. Ipak prostor za poboljšanje suradnje postoji. Socijalni partneri i civilno društvo željeli bi veću transparentnost, međusobno umrežavanje vladinog i nevladinog sektora, širenje informacija i njihovo uključivanje već u ranim fazama izrade nacionalnih stajališta i rasprava u radnim tijelima EU. Takav inkluzivan i demokratičan sustav zasigurno bi omogućio i najveću učinkovitost RH u EU.

Svi su se sudionici složili da treba dalje raditi na jačanju kapaciteta za obavljanje europskih poslova, kako u vladinom tako i u nevladinom sektoru.

Inače, twinning Light projekt "Jačanje kapaciteta ministarstva vanjskih i europskih poslova kao nacionalnog koordinatora EU poslova" provodi se u sklopu IPA 2010 programa u suradnji s litavskim ministarstvom vanjskih poslova. Projekt je vrijedan 250.000 eura, od čega 90 posto pokriva Europska komisija, a 10 posto RH. Cilj projekta je pridonijeti učinkovitosti MVEP-a u izradi, usklađivanju i usvajanju nacionalnih stajališta i koordinaciji EU poslova kako bi Hrvatska aktivno i konstruktivno djelovala na razini EU te promicala svoje ideje i interese.

Priopćenja