U subotu, 10. prosinca 2011. godine, na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, održan je međunarodni znanstveni simpozij o poznatom hrvatskom i svjetskom isusovcu i znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću prigodom obilježavanja 300. obljetnice njegovog rođ

Simpozij su organizirali Papinsko sveučilište Gregoriana, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu

Međunarodni znanstveni simpozij održan je pod naslovom «Padre Ruđer Josip Bošković: cultore della verità» (pater Ruđer Josip Bošković: njegovatelj istine) budući da ga je tim riječima oslovio Sveti Otac Benedikt XVI. u svom govoru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 4. lipnja ove godine.

„Matematičaru, tvorcu teorije o silama u prirodi, poborniku tektonske statike, koji je svojim savjetima pokazao put za stabilnost kupole Sv. Petra, izumitelju novih metoda i novih sredstava na području astronomije, optike i geodezije, pjesniku i članu Akademije Arkadia i drugih slavnih europskih Akademija, rođenom u Dubrovniku 18. svibnja 1711. i preminulom u Milanu 13. veljače 1788.“ natpis je na spomen ploči pri ulazu u Papinsko sveučilište Gregorianu u Rimu, koja je otkrivena tom prigodom Boškovićevu u čast, a koju su postavili Družba Isusova i Republika Hrvatska.

U okviru skupa otvorena je i izložba Ivice Martinovića posvećena Boškovićevom boravku u Rimu, koja je ukrašena modelom trodimenzionalne kupole bazilike sv. Petra i Boškovićeve biste čiji je autor akademski kipar Stjepan Divković.

U ime Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na otvaranju skupa govorio je dr. sc. Mario Nobilo, državni tajnik za politička pitanja, dok su u ime Družbe Isusove prigodni govor održali pater François-Xavier Dumortier, rektor Papinskog sveučilišta Gregoriana te pater Ante Tustonjić, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.

Izlagači su bacili svijetlo na nepoznate dijelove Boškovićevog života u Rimu, a i šire. Iz Hrvatske nastupili su pater Marijan Steiner, rektor bazilike Srca Isusova u Zagrebu i profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Martinović, v.d. ravnatelj Instituta za filozofiju, kao i hrvatski diplomat dr. sc. Stjepan Špoljarić, autor knjige Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike, priređenoj na Diplomatskoj akademiji i tiskanoj u dva dvojezična izdanja (hrvatsko-francusko i hrvatsko-englesko). Moderatori skupa bili su pater Ivan Šestak, dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu i Claude Grbeša, hrvatski diplomat zadužen za hrvatsko-vatikanske odnose.

Nikolina Pinko, sopran, uz glasovirsku pratnju Domagoja Košćaka, izvela je Odu u slavu Ruđera Boškovića, čiji je stihove napisao pater Petar Perica 1911. godine prigodom dvjestote obljetnice Boškovićeva rođenja, te Ave Maria, ariju Desdemone iz opere Otello Giuseppea Verdija.

Poslije molitve Anđeoskog pozdravljenja Sveti Otac papa Benedikt XVI. pozdravio je u nedjelju 11. prosinca sudionike međunarodnog simpozija o Boškoviću na hrvatskom jeziku, istaknuvši kako hrvatski isusovac Bošković, čiji je cijeli život obilježila simbioza vjere i znanosti, treba poslužiti kao uzor svim znanstvenicima te kako je pater Bošković ostavio mnoge tragove u Rimu.

Prisjećanje na rimsko razdoblje djelovanja isusovca R. Boškovića završilo je svečanim euharistijskim slavljem u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, koju je predvodio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, a u koncelebraciji s rektorom Papinskog sveučilišta Gregoriane o. François-Xavier Dumortierom i hrvatskim isusovcima.

Ovim znanstvenim simpozijem završava se predviđena proslava 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića u 2011. godini. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske namjerava još do proljeća 2012. godine dovršiti projekt postavljanja Meštrovićevog spomenika Boškoviću nasuprot modernoj zvjezdarnici u Breri u Milanu, koju je sam Bošković i utemeljio. Ministarstvo će također, u suradnji s Hrvatskom pokrajinom Družbe Isusove, realizirati projekt postavljanja spomen ploče u milanskoj crkvi Santa Maria Podone u kojoj je 1787. sahranjen Ruđer Bošković, ali gdje nažalost više ne postoje tragovi njegova groba.



Priopćenja