Vesna Pusić: Šansa koju BiH ne smije propustiti

Ovo je u BiH trenutak Europe. A za BiH to znači i trenutak Bosne i Hercegovine. Tu svoj doprinos trebaju dati svi, a onda se poslije mogu svađati na temu poreskog sustava, stavova u vanjskoj politici... Ali, ovo je trenutak zemlje. Trenutak političke nacije. Ne etničkih nacija, koje su važne i koje su činjenica, već je ovo interes i Hrvatice, i Bošnjakinje, i Srpkinje, i nacionalne manjine, svakog zapravo ko hoće da živi bolje

Nekako s proljeća, upravo u Oslobođenju, Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministrica vanjskih poslova, najavila je svoju inicijativu k Europskoj uniji o Bosni i Hercegovini: quotIdeja je da se, umjesto čekanja da BiH ispuni preduvjete, kriteriji ugrade u jedan integralni proces postupnog približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, pa da onda, recimo, implementacija Sejdić - Finci, ustavne promjene, Izborni zakon mogu biti i posebno poglavlje u pregovorima.quot

Iako je malo tko tada vjerovao u promjenu politike pristupa EU-a k BiH, njemačko-britanska inicijativa koju su nedavno u Berlinu, u okviru konferencije Aspen instituta, prezentirali ministri vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond u osnovi je upravo to i baš je zato ministrica Pusić najmjerodavniji sugovornik.

- što berlinska ponuda znači za Bosnu i Hercegovinu?

= Ova nova inicijativa znači šansu za Bosnu i Hercegovinu da se ozbiljno počne micati na putu prema Europskoj uniji. Njene osnovne karakteristike su da se mijenja redoslijed koraka.

- I gdje je tu naš famozni slučaj Sejdić - Finci?

= Sejdić - Finci ostaje sastavni dio reformi, ali jedan od elemenata i više nije preduvjet za početak procesa. De facto, presuda Sejdić - Finci znači uvođenje efikasnih mehanizama zaštite nacionalnih manjina i političke reprezentacije nacionalnih manjina i ona postaje sastavni dio onog što je put prema kvalificiranju za članstvo. Drugim riječima, mi smo od početka smatrali da je važno da se neki od ciljeva cijelog procesa ne tretiraju kao preduvjeti procesa. A čini mi se da je do sada to bio slučaj.

Potpisi, pa obaveze i serija reformi

Jednim dijelom zato što je općenito postojala određena skepsa, ili recimo to tako, rezerviranost prema proširenju Unije, a naročito određeni zamor Bosnom i Hercegovinom u smislu uvijek istih izvještaja, bez pomaka, ništa se nije promijenilo... Po mom mišljenju, to je i zato što nije postojao koncentrirani interes.

- Ni u Bosni ni u Europi?

= Pa, sa strane BiH se nije vidjelo nikakvih stvarnih pomaka. Deklarativno, svi su stalno tvrdili da su za put BiH prema Europskoj uniji, ali postizanja i udovoljavanja kriterija nije bilo, a s druge strane, Europska unija je imala stav sličan onom koji je imala prema Hrvatskoj. A to je da je sama po sebi činjenica članstva toliko motivirajuća i za građane i za političku elitu da kad se pokaže mogućnost članstva, svi će se okupiti i početi raditi na tom projektu. Međutim, svaki slučaj proširenja je, po mom mišljenju, slučaj za sebe. Kad je riječ o BiH, ta sama činjenica mogućnosti članstva i neke perspektive naprosto nije dovoljno snažan motiv, niti je BiH institucionalno bila dovoljno pripremljena da to bude toliko motivirajući faktor da se neka kritična masa političke volje stvori da se neki od uvejta ispune i prepreke uklone. Sve je to uvijek završavalo na nemogućnosti dogovora unutar BiH. S druge strane, Europska unija je to tumačila kao neku vrstu nepostojanja dovoljne želje. Ono što se pokazalo i što mislim da je svima došlo do svijesti jeste da, bez obzira na sve, u BiH postoji snažna kritična masa, bez obzira na to o kojem narodu se radi, postoji dakle zajednički stav kod većine ljudi da je dobro i za njih i za cijelu zemlju da BiH postane članicom Europske unije i da udovolji uvjetima. Moje mišljenje je bilo, i za to smo i krenuli početkom godine s tom inicijativom, u vrijeme kad apsolutno nije bilo spremnosti da se mijenja stav unutar Europske unije, da u slučaju BiH, taj stav treba ohrabriti i pokazati ljudima na neki način da je to nešto realno, da se to može napraviti, a da će kroz to onda političke elite isto pozitivno reagirati i pomaknuti se zato što će prepoznati da je to nešto na čemu se, između ostalog, mogu i glasovi dobiti. To je moje mišljenje, a vjerujem da je to na neki način stav Europske unije, iako upozoravam da u ovom trenutku EU još nije u punom smislu stala iza toga, zapravo će ovaj tjedan to što je krenulo od našeg poticaja i pretvorilo se u britansko-njemačku inicijativu biti raspravljano na Vijeću za vanjske poslove, na razini 28 država članica, i pretvoriti se faktički u inicijativu Europske unije.

- To su Steinmeier i Hammond i tražili od visoke predstavnice za vanjsku politiku EU-a Federice Mogherini i povjerenika za proširenje Johannesa Hahna?

= Tražili su i dobili su. To je pismo koje su uputili svim ministrima vanjskih poslova i o tome će se raspravljati. Mislim da tu trebamo uložiti napor da inicijativa preraste u politiku Europske unije. To je ono što nam je sad zadaća.

- Oslobođenje je objavilo to pismo, no recite nam Vi što znači i u čemu je novost?

= To znači da treba definirati seriju reformi koje bi u različitim fazama bile preduvjet za otpočinjanje različitih faza procesa. DA objasnim: neki plan reformi bi bio preduvjet za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je plan na koji bi se potpisali lideri u BiH, da ga prihvaćaju. Onda slijedi započinjanje pojedinih reformi koje bi bile uvjet za podnošenje zahtjeva kandidature, pa za dobivanje pozitivnog odgovora od Europske komisije i, konačno, za dobivanje kandidacijskog statusa.

- U BiH smo prilično ohrabreni činjenicom da su iza pisma stali zajedničkim snagama Nijemci i Britanci, koji se inače ne slažu baš u mnogo čemu.

= Mislim da to slaganje nije glavna briga Bosne i Hercegovine, glavna briga je da se ljudi i lideri u BiH slože i stanu iza toga. Nijemci i Britanci uvijek kad je bitno se dogovore. Ali, slažem se da je dobro, dapače obećavajuće da su te dvije velike članice Europske unije stale iza tako velike inicijative i to omogućava da ona zaista urodi plodom. Međutim, potrebno je i sa strane BiH pokazati određenu spremnost da se neke stvari, koje su vezane zaista za interes svih i interes zemlje, izdvoje iz dnevnopolitičkih rasprava i konflikata i da se na tim elementima pokuša izgraditi konsenzus.

- Tu se, naravno, očekuje angažman vlasti u BiH.

= Naravno, inicijativa je tempirana tako da dođe iza izbora u BiH kako bi se sve što se može dogovorilo s novom Vladom. Tamo je i prijedlog da se politički lideri, kao što smo spominjali, u pisanom obliku obvežu da će provoditi reforme koje se dogovore. One se tu ne spominju taksativno, ali s EU-om treba definirati listu i naravno uskladiti je s vlastima u BiH. E sad, način na koji je to izvedivo po mom mišljenju, jeste da ta lista reformi bude sastavni dio programa buduće Vlade, koji će biti izglasan u Parlamentu BiH, tako da Parlament i Vlada preuzmu odgovornost, što je i više od pisanih obveza kojima će se legitimni izabrani predstavnici obvezati na provođenje reformi navedenih u programu. Tako se poštuju institucije i ni na koji način ne uvodi neka nova forma. Institucije koje su izabrane izglasaju program i ide se u realizaciju, a u tom trenutku se aktivira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji pak sam u sebi ima neke kriterije i mjerila.

- Kakav je stav Hrvatske prema ovom redoslijedu poteza?

= Mi smatramo da je taj papir odličan pomak, da je vrlo značajno što su Njemačka i Britanija preuzele na sebe inicijativu. Ja mogu govoriti o onom našem papiru, nekoj vrsti poticaja koji smo podijelili proljetos svim državama članicama. On sadrži četiri točke: prva je bila da sve preduvjete treba pretvoriti u sastavni dio procesa, da bi se omogućilo da proces počne, a unutar tog procesa staviti sve ono što su do sada bili preduvjeti kao ono što se mora realizirati u prvoj, drugoj ili trećoj fazi. Druga točka je bila prelazak iz pasivne uvjetovanosti u aktivnu. Drugim riječima, umjesto da se kaže ndash ispunite ove uvjete, pa ćemo onda s vama razgovarati, reći hajmo sjesti, razgovarati i dogovoriti kako ćemo zajedničkim snagama ndash gdje treba pomoć Europe, gdje Komisije, gdje individualnih država članica ndash ispuniti te preduvjete. Dakle, nikako nećemo preskakati preduvjete i nećemo snižavati kriterije. To nikome ne koristi. Ali ono što koristi je da umjesto da se čeka da BiH ispuni te uvjete pa da se javi, da se počne aktivno surađivati i raditi na realizaciji tih preduvjeta. Treća točka je bila aktiviranje civilnog društva, koje je jako važan element, ali koje nikako ne može nadomjestiti, zamijeniti izabrane predstavnike. Međutim, civilno društvo može odigrati veliku ulogu jer se u BiH u ovom sektoru okupilo i zaista prvoklasnih ljudi, pametnih, sposobnih, organiziranih. Te ljude treba motivirati da se uključe u politički proces u užem smislu, da se kandidiraju i ulaze u pregovaračke timove. Mi smo svoj pregovarački tim sastavili ne samo iz državne uprave već i sa sveučilišta i iz gospodarskih komora, instituta, različitih nevladinih organizacija, zato jer smo smatrali da trebamo okupiti ljude koji najbolje poznaju pojedino područje. U tom pogledu, civilno društvo ima ulogu kao neka vrsta rezervne političke pameti svakog društva. Ono što društvo vodi u užem smislu riječi su, naravno, institucije i država.

Dodik, Čović i nacionalne manjine

Četvrta točka našeg papira se odnosila na ono to je sada pretvoreno u ugovor o rastu, stvaranju novih radnih mjesta i o ekonomskoj dimenziji cijelog procesa. Smatrali smo da sve što ide u BiH u nekoj formi financijske pomoći i projekata, treba usmjeriti u pravcu ispunjavanje uvjeta za približavanje BiH Europi. To sve nije prihvaćeno u toj formi, ali ova temeljna ideja da počnemo pa onda kako napredujemo da neke od preduvjeta ostvarujemo, jeste. To je tako i u njemačko-britanskoj inicijativi i mi ćemo je apsolutno ne samo podržati nego i aktivno sudjelovati u sljedećim fazama što se Europske unije tiče. Jer, ne treba se zavaravati da je ovo gotova priča: prvo treba pridobiti sve članice EU da to ne samo deklarativno nego i stvarno podrže i da to postane europski projekt. Nakon toga treba definirati listu reformi i definirati do koje faze će se očekivati i što će se smatrati dovoljnim da bi se išlo u sljedeći korak.

- To se ne odnosi na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

= Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je donekle već definiran sa programom Vlade, ali nakon toga treba ga početi provoditi. DA ja imam neki utjecaj na Vijeće ministara BiH, ja bih preporučila ovako: uzmite četiri godine koje su pred vama kao cilj da na kraju mandata BiH dobije kandidacijski status. Kandidat za članstvo. To nije ni previše, ali nije ni premalo. Kroz to razdoblje bi se provelo toliko stvari koje su potrebne kao temelj za početak pregovora i uvjerena sam da svaka Vlada koja bi to učinila bi se smatrala uspješnom, a naravno mislim da je to njena obveza.

- Ima li Hrvatska problem što presuda Sejdić-Finci više nije uvjet?

= Mi nemamo problem s tim i ne mislimo da Sejdić-Finci nije uvjet. Presuda je sastavni dio tog procesa. I to se iz jedne mantre treba pretvoriti u nešto praktično. što to praktično znači? Po mom mišljenju, to znači postupno definiranje zaštite prava nacionalnih manjina u političkom procesu i reprezentacije nacionalnih manjina u političkom životu.

- Pitam to zbog nečeg drugog: u Bosni i Hercegovini je HDZ inzistirao da se kroz presudu Sejdić-Finci rješava tzv. hrvatsko pitanje.

= Ne vidim da se kroz tu presudu može rješavati hrvatsko pitanje. Ja presudu isključivo vidim kao presudu kroz koju se može rješavati pitanje nacionalnih manjina nekonstitutivnih naroda. Hrvati su konstitutivni narod i sve političke stranke upravo kroz ovaj proces aktivnim uključivanjem mogu pomoći rješavanju prisutnih problema.

- Ako sam Vas dobro razumjela, za HDZ ndash ako već želi rješavati probleme Hrvata u BiH ndash bilo bi štetno ostati izvan vlasti u ovakvom trenutku?

= U ovom trenutku bi jedan konsocijacijski model dobrodošao, što znači zapravo uključivanje najznačajnijih političkih stranaka da sudjeluju u vlasti i rade na ovom procesu. Jer ovo je u BiH trenutak Europe. A za BiH, po mom mišljenju, to znači i trenutak Bosne i Hercegovine. Tu svoj doprinos trebaju dati svi, a onda se poslije mogu svađati na temu poreznog sustava, stavova u vanjskoj politicihellip Ali ovo je trenutak zemlje. Trenutak političke nacije. Ne etničkih nacija, koje su važne i koje su činjenica, već je ovo interes i Hrvatice, i Bošnjakinje, i Srpkinje, i nacionalne manjine svakog zapravo tko želi živjeti bolje.

- Pratite li zbivanja oko pravljenja postizbornih koalicija u BiH?

= Ne baš detaljno, ali nešto pratim.

-HDZ BiH, u ovom času, uvjetuje formiranje vlasti koaliranjem s Miloradom Dodikom i SNSD-om.

= Ne mogu se u to miješati, to je stvar stranaka koje su dobile glasove na izborima. Vladu će formirati većina, ali ja se svakako nadam da će se ta vlast formirati što prije da ova inicijativa može početi što prije. Svako odugovlačenje razvodnjava ovu stvorenu političku volju da se BiH pomake s mjesta.

- Može li stvarno Dodik predstavljati interes Hrvata u BiH?

= Ne znam. Ne vidim uopće kakve to ima povezanosti. Ja se u to ne mogu uključivati, ali znam što je europski interes koji ja vidim kao interes BiH. Puno se radilo na tome da BiH postane europski interes zbog toga što je interes stabilnosti ovog dijela Europe europski interes. Ali, u konkurenciji s Ukrajinom, Irakom, Sirijom, Sjevernom Afrikom, nije lako se držati na dnevnom redu europske pažnje. BiH to sada jeste i ovo je šansa koju ne smije propustiti.

- Koliko će i kako Hrvatska pomoći BiH?

= Na sve načine na koje može Hrvatska će pomoći BiH. Nama je važno da zemlja s kojom imamo preko tisuću kilometara granice funkcionira uspješno, kao funkcionalna politička zajednica. Sve drugo je opasno za sve. Za BiH u prvom redu, ali i za sve što je u susjedstvu. Interes Hrvatske je da BiH funkcionira kao država, unutar toga da funkcionira po sustavu političke predstavljenosti svih koji žive u BiH, uključujući i nacionalne manjine. Svi važni koridori, energetski, prometni nas povezuju, ne mogu se prekidati na granici.

- Kakav je bio stav srbijanskog ministra vanjskih poslova u Berlinu?

= Ivica Dačić je rekao da ndash što se Srbije tiče ndash oni podržavaju ovu inicijativu.

- Bilo je zanimljivo da u Berlinu nitko nije spominjao NATO?

= Nije jer se koncentriralo na inicijativu Europske unije. NATO i dalje ostaje dio euroatlantskih integracija, naravno. I NATO je po mom mišljenju jedan važan element u napretku BiH. Ali ovo pismo o kojem govorimo i inicijativa je vezana na napredak BiH prema članstvu u Europskoj uniji. Naravno da su neki od tih uvjeta automatski i uvjet za članstvo u NATO-u. Ali to su ipak dva procesa. Važno je reći da je Američke podržala inicijativu. Amerika to gleda kao inicijativu koju vodi Europa, koju vode Europljani, ali svakako je prisutna i što se informacija tiče i što se tiče svih rasprava Amerika će biti prisutna. Naslovnica Intervju - prvi dio Intervju - drugi dio