Poljoprivreda će se najteže prilagoditi EU

Ministricu vanjskih poslova i europskih integracija Kolindu Grabar-Kitarović veseli porast eurooptimizma kod hrvatskih građana nakon početka pregovora o ulasku u Europsku uniju. Kaže da je to i očekivala, iako je svjesna da će u narednom razdoblju potpora članstvu varirati, "ponekad bez nekog vidljivog razloga". Stoga Vlada namjerava dobro informirati građane o cijelom procesu kako bi na referendumu mogli donijeti informiranu odluku. -Hoće li Katolička crkva biti uključena u komunikacijsku strategiju za EU i jeste li u kontaktu s njima? =U kontaktu smo sa svim segmentima društva, ne samo s Katoličkom crkvom, nego i s drugim vjerskim zajednicama. Surađujemo sa svima jer smatramo da je riječ o procesu koji je u vlasništvu građana i da u njemu mora sudjelovati najširi spektar društva. Euroskepticizam na selu nije veći od prosjeka -Kako biste vlasnika farme kojemu je to jedini obiteljski prihod, a koji zna da nema novca za prilagoditi tu farmu EU-standardima i stoga je euroskeptik, uvjerili da je EU dobra odluka? =Prvo, prema našem istraživanju javnog mnijenja koje smo proveli među hrvatskim poljoprivrednicima pokazalo se da euroskepticizam među njima nije ništa veći od općenitog prosjeka hrvatskih građana. Čak i velik dio onih koji smatraju da članstvo Hrvatske u EU neće biti dobro za njih osobno svejedno podržava ulazak Hrvatske u Uniju, očito imajući u vidu šire prednosti i budućnost svoje djece i unuka. Nadalje, u zemljama koje su u prošlom valu proširenja stupile u članstvo u EU upravo je poljoprivredno stanovništvo, koje je prije ulaska u EU bilo najviše euroskeptično, sada najviše zadovoljno prvim učincima pristupanja. Porasli su im prihodi, mnogo je bolja i perspektiva razvoja njihovih farmi i poljoprivrede općenito. Treba reći da država namjerava uložiti maksimalne napore kako bi se hrvatsko selo pripremilo za članstvo, kako bi hrvatski poljoprivredni proizvod bio konkurentan na domaćem tržištu, ali i stekao mogućnost izvoza, kako bi se potaknulo malo i srednje poduzetništvo u području poljoprivrede, podigla razina higijenskih, sanitarnih i drugih standarda. Vlada namjerava i dalje raditi na tome. Osim toga, imat ćemo i pretpristupnu pomoć iz programa SAPARD koji je namijenjen upravo poljoprivredi i ruralnom razvoju. Bitna uloga informiranja -No, ne možete nikome obećati da neće propasti? =Poslovne sudbine danas ovise o kretanjima na domaćem, europskom i globalnom tržištu. S druge strane, ovisi i o tome koliko će ljudi sami biti sposobni prilagoditi se, koliko će uložiti u te prilagodbe, koliko će surađivati s ministarstvima te poljoprivrednim i strukovnim udrugama kako bi tražili njihovu pomoć da vide na koji način mogu najbolje profitirati iz tog procesa. Upravo je u tome jako bitna uloga informiranja. Inače, gotovo polovina ljudi u radnim timovima bavit će se poljoprivredom i ruralnim razvojem. Naime, u to poglavlje, za koje smatramo da će biti najbolnije u smislu prilagodbi, nastojimo uključiti što je moguće širi spektar zainteresiranih kako bi svaka udruga, svako područje bilo zastupljeno i u procesu screeninga i u pregovorima. -Osim prilagodbi, ostaje nam i politički dio koji se odnosi na nastavak pune suradnje s Haškim sudom. Može li Vlada jamčiti da se pozitivan izvještaj gospođe Del Ponte neće promijeniti? =Vlada može jamčiti da će nastaviti punu suradnju i da će i dalje ulagati maksimalne napore u rješavanje jedinog preostalog pitanja u suradnji sa Sudom u Haagu. Izvješće gospođe Del Ponte je isključivo njezino, ali je važno naglasiti da ga ona donosi samostalno, ne podliježući pritiscima. Dakle, jedini način da osiguramo pozitivnu ocjenu jest da nastavimo provoditi Akcijski plan, da nastavimo komunikaciju s gospođom Del Ponte i sa Sudom te da izvršavamo svoje obveze. Vlada će ispuniti obveze -Znači li to da ne možete staviti "ruku u vatru" da neće doći do suspenzije pregovora? =To je hipotetično pitanje. Ali, uvjerena sam da neće doći do suspenzije pregovora zato što je Vlada potpuno odlučna ispunjavati sve svoje obveze. Mogućnost suspenzije pregovora postojala je i prije, kod drugih država, međutim sada je uključena u pregovarački okvir, kao i tzv. benchmarking, odnosno minimum standarda koje moramo ispuniti u jednom poglavlju da bismo ga mogli zatvoriti i otvoriti drugo. No, smatram da to moramo okrenuti u svoju korist. Ulazimo u zahtjevan proces sa sviješću da smo spremni i odlučni ispunjavati svoje obveze i da nam takvi mehanizmi pružaju mogućnost i da sami sebe kontroliramo. Naš cilj je ući što spremniji u EU, a u tom smislu nam upravo provedba naših obveza može pomoći. -Kad kažete da ste uvjereni da neće doći do suspenzije, znači li to da biste jamčili svojom dužnošću? =Ja sam uvijek spremna odgovarati za ono što radim. Odgovaram i predsjedniku Vlade, i Saboru, ali i hrvatskim građanima. Međutim, mislim da je to vrlo hipotetično pitanje. Naime, krećemo u težak i naporan proces i ono za što mogu staviti "ruku u vatru" jest da će ova vlada učiniti sve da bi ispunila svoje obveze. Sa svoje strane možemo predvidjeti da za otprilike dvije i pol, tri godine možemo završiti proces pregovora i prilagodbi, ali naravno za to je potrebna i volja druge strane i političke odluke EU-a. Ono što ovisi o nama to ćemo mi odraditi. Arbitraža ne znači zaoštravanje odnosa sa Slovenijom -U odnosima sa Slovenijom predložili ste izlazak pred međunarodno pravosudno tijelo. Čini se da slovenska strana nije sklona tome. Što dalje? =Predložit ćemo Sloveniji da ponovo razmotri naš prijedlog. Rješavanje takvih sporova pred međunarodnim pravosudnim tijelom uobičajena je praksa među prijateljskim državama. Naš prijedlog ne znači zaoštravanje odnosa sa Slovenijom. Štoviše, to upravo pokazuje našu želju da napravimo konkretan korak prema rješenju otvorenih pitanja. Kada bismo se dogovorili o takvom postupku i da će obje strane prihvatiti pravorijek - a Hrvatska je sa svoje strane spremna to učiniti - rasteretili bismo bilateralne odnose i mogli bismo u pozitivnijem ozračju i dalje razvijati suradnju na dobrobit građana obiju država, posebno na dobrobit ljudi koji žive uz granicu.