Pobjednici smo i mi i Slovenci

Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn čeka odgovor Hrvatske i Slovenije na njegov prijedlog o načinu rješavanja graničnog pitanja koje bi trebalo rezultirati deblokadom hrvatskih pregovora. Riječ je o posljednjoj Rehnovoj ponudi, koju Zagreb i Ljubljana više ne mogu mijenjati ni nadograđivati. Dakle, quotuzmi ili ostaviquot. Uoči još jednog diplomatskog quotdana Dquot, razgovarali smo s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Jandrokovićem.
- Kada će Hrvatska odgovoriti na prijedlog Ollija Rehna i što nas očekuje nakon toga?
= Došli smo u završnu fazu pregovora. Dogovoreno je da se u prvom tjednu svibnja očitujemo - obje strane – prihvaćamo li ili ne Rehnov prijedlog. Hrvatska će strana poštovati taj rok.
Teritorij svetinja
- Rehnov prijedlog sadrži i onu famoznu sintagmu o izlasku Slovenije na otvoreno more. Znači li to da su njihovi zahtjevi za teritorijalnim ustupcima i dalje aktualni?
= Mogu samo ponoviti čvrstu hrvatsku poziciju oko koje postoji konsenzus svih relevantnih političkih aktera na našoj sceni, da nema teritorijalnih ustupaka i da članstvo u EU-u nećemo kupovati teritorijem.
- Zašto je posljednji Rehnov prijedlog prihvatljiv?
= Mi smo od prvoga dana inzistirali na tri načela: razdvajanje pregovaračkog procesa od pitanja rješavanja granice, zatim deblokada hrvatskih pregovora i rješavanje graničnog pitanja u skladu s međunarodnim pravom, pred pravosudnim tijelom. U ovome prijedlogu povjerenika Rehna, ta tri načela su zadovoljena. Za nekoliko dana, uz još neke konzultacije s pravnom strukom i na političkoj razini, Hrvatska će dati svoj jasan odgovor.
- Što ako Slovenija u svome odgovoru bude inzistirala da arbitražni sud odlučuje i o pitanju prava Slovenije na kontakt s otvorenim morem?
= Nama je važno da se pitanje granične crte riješi u skladu s međunarodnim pravom pred međunarodnim pravosudnim tijelom. Uslijedit će arbitražni postupak u kojem će jedna i druga strana iznositi argumente. Vaše je pitanje na neki način prejudiciranje ponašanja Slovenije i ja o tome ne mogu govoriti.
- Sljedeći tjedan obje strane se moraju očitovati na Rehnovu inicijativu. Očekujete li, i u kojem roku, deblokadu hrvatskih pregovora?
= Vjerujemo da će odmah nakon dogovora i potpisanog sporazuma Slovenija deblokirati hrvatske pregovore.
- Ako nas Slovenija deblokira i do kraja godine završimo pregovore, kada postajemo puno-pravnom članicom EU-a?
= Ako bude postojala politička volja među zemljama članicama, Hrvatska može postati članicom EU-a već 2010. Ako, pak, zbog unutarnje procedure, pa i političkih razloga, u nekim članicama EU-a taj proces potraje nešto duže, onda ćemo članicom postati, čvrsto vjerujem, u prvoj polovici 2011.
- Ako, pak, Slovenija odgovori Rehnu na način koji je neprihvatljiv za Hrvatsku te, slijedom toga, blokada i dalje ostane na snazi, što onda?
= Možemo činiti ono što je u našim mogućnostima, a to su reforme i ispunjavanje mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja. Vjerujem daje na temelju ovog prijedloga dogovor moguć i da će do dogovora doći.
Vjerujem da taj prijedlog pruža mogućnost za win-win situaciju, tj. da se svaka strana osjeća zadovoljnom i pobjedničkom. Ne bih želio spekulirati o nastavku blokade jer smatram da ona nije dobra ni za Hrvatsku, a još manje za Sloveniju.
Nepotrebni referendum
- Ušli smo u NATO bez referenduma. Zašto?
= Formalno-pravno referendum nije bio nužan i mi smo slijedili primjer svih drugih zemalja koje su ulazile u NATO i nisu imale referendum. Bila je to politički potpuno ispravna odluka, koju SOP i ostali zagovornici referenduma nisu prepoznali. Da smo išli na referendum, Hrvatska danas ne bi bila u N ATO-u. Ne zato i to se bojim da bi hrvatski građani rekli ne NATO-u, nego bi, jednostavno, iz proceduralnih razloga naš ulazak bio odgođen.
Nije bilo ustupaka
- Donedavno se tvrdilo da Međunarodni sud pravde u Haagu, treba riješiti spor sa Slovenijom. Sada smo prihvatili da to bude peteročlani arbitražni sud. Je li to ustupak Hrvatske razrješenju spora?
= Mi smo oduvijek inzistirali na međunarodnom pravosudnom tijelu i preferirali Međunarodni sud pravde u Haagu. Arbitražni sud o kojemu sada govorimo jest međunarodno pravosudno tijelo, što su potvrdili i naši eminentni stručnjaci međunarodnog prava.
Brojevi
  7 poglavlja RH je zatvorila, tri su spremna
22 poglavlja do sada je otvoreno
  9 poglavlja potpuno je spremno za otvaranje
  2 poglavlja još ostaju nedefinirana