Ministar Grlić Radman: „Trgovskom gorom treba da se bavi struka, a ne politika“

Kako napreduju radovi na mostu na Savi kod Gradiške, koji je od životnog značaja za više od milion i po stanovnika koji gravitiraju ka ovom području, i kada se može očekivati da Hrvatska izgradi i saobraćajnice kojima će se auto-put povezati na postojeći put Zagreb - Beograd?

Most na Savi kod Gradiške je od izuzetnog značaja za Hrvatsku i BiH, ali i šire, te možemo očekivati dovršetak mosta u drugoj polovini iduće godine. Konačnom izgradnjom ovog mosta imat ćemo jedan granični prijelaz koji će još bolje povezivati Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, te koji će zasigurno olakšati protok prometa robe i ljudi.

Iskoristio bih ovu priliku kako bih spomenuo i drugi važan most preko Save - Svilaj. Taj most je dio međunarodnog 5c koridora - Budimpešta - Beli Manastir - Osijek - Sarajevo - Ploče te kroz europske mreže auto-cesta spaja sjever Europe s Jadranskim morem. Naime, sam most i sva potpuna infrastruktura s hrvatske strane su u potpunosti dovršeni, a samo otvaranje mosta i novog graničnog prijelaza očekujemo uskoro. Nema sumnje, ova dva mosta omogućit će brži i funkcionalniji prelazak s obje strane Save i bit će na dobrobit svih naših građana, a pogotovo onih u pograničnim područjima.

Hrvatska je s još nekoliko zemalja članica EU poslala pismo Evropskom savjetu u vezi sa stanjem u BiH. Na šta ste se referirali u tom pismu i na koji način vidite uspjeh evropskih integracija BiH?

Hrvatska je u ožujku na zasjedanju Vijeća za vanjske poslove EU predstavila non-paper o BiH zajedno s još pet država članica Europske unije, a u njemu smo izložili pregled trenutne situacije u BiH te naglasili potrebu za zajedničkim pristupom EU, a s krajnjim ciljem pomoći BiH u postizanju statusa kandidatkinje za članstvo u EU. Dakle, u njemu pozivamo sve države EU da zajednički pomognemo BiH u provođenju nužno potrebnih reformi za približavanje željenom statusu kandidata za članstvo, a što je sigurnosni i geostrateški interes ne samo Hrvatske, već i same Europske unije. Pritom smo dali niz preporuka za djelovanje kako bi se ekonomski, politički i demografski izazovi što djelotvornije počeli rješavati. Još jednom ću naglasiti kako je stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH od najveće važnosti za Hrvatsku kao susjednu zemlju, ali i regiju, te za EU u cjelini. Upravo stoga stalno apeliram da BiH mora ostati u fokusu EU. Smatramo da bi bilo konstruktivno da BiH, uz provedbu ključnih reformi koje će joj omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU, riješi i pitanje reforme Izbornog zakona prije općih izbora 2022. godine, a s ciljem relaksiranja političkog prostora i brže uspostave svih razina vlasti nakon općih izbora iduće godine. Hrvatska će također kao susjed, prijatelj i iskren partner odlučno podupirati davanje BiH statusa kandidatkinje za članstvo u EU jer proces pristupa u EU je najbolji okvir za dalji napredak zemlje. No, za adekvatan pozitivan pomak u tome smjeru nužno je usredotočiti se na reforme koje su navedene kao zahtjevi u Mišljenju Europske komisije.

NN: Odnosi Hrvatske i BiH generalno, a onda u kontekstu interesa Hrvatske prema hrvatskom narodu u BiH?

Hrvatska i BiH su susjedne i prijateljske zemlje koje su nedvojbeno geografski, politički, gospodarski i prometno upućene jedna na drugu. I stoga su naši međusobni dobri bilateralni odnosi od najvećeg značaja za Hrvatsku. Sukladno tome, bezuvjetno podupiremo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, i to kao države u kojoj su jednakopravni svi njezini konstitutivni narodi te svi njezini građani. Dakle, podržavamo ustavne temelje BiH, odnosno odredbe Pariško-daytonskog mirovnog sporazuma. A što se tiče kontinuiranog napretka prema euroatlantskim integracijama, u tom procesu BiH zasigurno nema većeg zagovornika od Hrvatske. Naravno, kao i kod svih prijateljskih odnosa postoje određena otvorena pitanja, ali je važno da oni ne opterećuju naše odnose. I baš zbog toga sam odlučio posjetiti BiH. Htjeli smo pokazati da želimo intenzivnije raditi na njihovom rješavanju u duhu dobrosusjedskih odnosa, ali i u europskom duhu. S druge strane, naši bilateralni odnosi nemaju samo političku dimenziju, već su nam važna i ostala društvena područja života, a poglavito tu mislimo na još bolju gospodarsku suradnju. S obzirom na ekonomske poteškoće izazvane pandemijom korona virusa, želimo proširiti opseg naše gospodarske suradnje na brojnim područjima poput energetike, telekomunikacija i infrastrukture.

Hrvati u BiH su povijesno autohtoni narod i jedan od tri konstitutivna naroda te nesumnjivo čvrsta spona između Hrvatske i BiH. Nažalost, u određenim političkim krugovima postoje tendencije koje idu za tim da BiH ne bi trebalo da bude država njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana, odnosno onakva kakva je ustavno definirana u Pariško-daytonskom mirovnom sporazumu. Mi nedvojbeno znamo da poštivanjem toga mirovnog sporazuma BiH može ostvariti funkcionalno i stabilno društvo i nastaviti svoj put prema euroatlantskim integracijama. Prema našem mišljenju, izgradnja povjerenja i suradnja između konstitutivnih naroda, kao i zadovoljstvo konstitutivnih naroda njihovim položajem, temeljni su preduvjeti stabilnosti, prosperiteta i europske perspektive BiH.

Problem Trgovske gore i odlaganja nuklearnog otpada, koliko to predstavlja prijetnju po stanovništvo u BiH?

Zdravlje ljudi i zaštita okoliša imaju za nas apsolutni prioritet i stoga je potrebno otkloniti politizaciju ove teme te ju pritom moramo vratiti u okvir struke kako ne bismo bespotrebno uznemiravali naše građane. Naime, postupak određivanja lokacije za izgradnju skladišta za radioaktivni i nuklearni otpad provodi se prema najvišim međunarodnim i europskim standardima, odnosno potpuno transparentno i u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih konvencija te uz puno poštivanje prava susjednih država i sigurnost građana s obje strane granice. Hrvatska kao članica EU u ovom procesu u potpunosti poštuje svoje obveze i na vrijeme je o svemu informirala BiH sukladno ESPOO konvenciji, te je BiH imala priliku dostaviti sve svoje primjedbe.

Uz to, kad započne postupak procjene utjecaja na okoliš za skladište radioaktivnog otpada, i BiH će imati mogućnost uključivanja sukladno Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica.

Također, otvoreni smo za mogućnost da BiH skladišti svoj radioaktivni otpad na toj lokaciji, ukoliko za to bude postojao interes. Prema tome, to je tema o kojoj ćemo i dalje razgovarati kao odgovorni političari, na dobrobit stanovništva s obje strane granice.

Problem nezakonitih migracija u BiH i u Hrvatskoj te situacija na granici BiH i Hrvatske... Kako vidite izlaz iz te situacije?

Naši građani koji žive u pograničnim područjima u BiH i Hrvatskoj su već dugo taoci situacije s ilegalnim migracijama i nužno je njihovo uspješno zaustavljanje kroz pojačanu suradnju naših graničnih policija te dosljednu i angažiranu primjenu postignutih sporazuma naših zemalja, a prvenstveno Sporazuma o readmisiji. U svemu tome je potrebno ostvariti učinkovitu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka osoba u države iz kojih su došle te razviti sustav registracije i nadzora ilegalnih migranata. Stoga opetovano pozivamo na poboljšanje kapaciteta institucija za kontrolu i upravljanje granicama u BiH, a založit ćemo se i za dalju i jaču pomoć EU prema BiH u svrhu rješavanja ovih problema.

Uz to, apeliramo da se novi migrantski centri koji se planiraju otvoriti u BiH uspostave blizu ulaznih točaka u BiH, a ne kao što je to sada slučaj što bliže granici Hrvatske i EU. Za nas to nije prihvatljivo jer stvara sigurnosni pritisak na naše granice i problem za naše građane koji žive uz granicu.

Također, nadležne institucije BiH moraju pokazati da su uistinu u stanju upravljati migrantskom krizom jer to je jedan od iznimno važnih kriterija za njezin status kandidatkinje za članstvo u EU. I u tome Hrvatska svojim iskustvom, i kao konstruktivan i iskren partner, stoji na raspolaganju institucijama BiH - kako bi ovom migrantskom krizom upravljali na sustavan i efektivan način.