Ministar Grlić Radman u intervjuu za Glas Slavonije: Predsjedanje EU-om je "ispit zrelosti" i zatvaranje kruga započetog 2013.

Hrvatska od 1. siječnja, kao najmlađa članica, prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije. Slogan hrvatskog predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova", a četiri tematske cjeline na kojima će biti naglasak su: "Europa koja se razvija", "Europa koja povezuje", "Europa koja štiti", i "Utjecajna Europa". Uz hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, najzastupljeniju funkciju i u ovom razdoblju, ali i u vrijeme šestomjesečnog predsjedanja, zasigurno će imati ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Što su ciljevi hrvatskog predsjedanja, jesmo li spremni iskoristiti ovu veliku priliku i obvezu, ali i kakvi su odnosi sa zemljama u našem neposrednom okruženju, pitanja su na koje je za naš list otvoreno odgovorio upravo ministar Gordan Grlić Radman.

Dopustite da razgovor otvorimo jednom lokalnom temom - na nedavnoj konferenciji u Osijeku na kojoj ste u ime Vlade RH predstavljali prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ugodno ste bili iznenađeni spoznajom da u Osijeku žive i rade predstavnici čak 22 nacionalne manjine. Može li to bogatstvo naroda i nacija, takva Europa u malom, biti nit vodilja našeg skorašnjeg predsjedanja, odnosno još jedan jak dokaz kako je Hrvatska oduvijek pripadala europskoj zajednici? Može li bogatstvo naroda i nacija, takva Europa u malom, biti nit vodilja našeg skorašnjeg predsjedanja, odnosno još jedan jak dokaz kako je Hrvatska oduvijek pripadala europskoj zajednici?

Istina je da je Osijek kao grad u kojemu žive i rade predstavnici 22 nacionalne manjine svojevrsna Europa u malom. Stoga je važno da se tim našim bogatstvom i iskustvom koje smo unijeli u zajedničku europsku obitelj koristimo i dijelimo s našim prijateljima u Europi i šire. Upravo te vrijednosti treba promicati i isticati bogatstvo manjina kao mostove koji nas spajaju u društvu uključivosti. U posljednje tri godine učinjeno je jako mnogo u poboljšanju materijalnog, obrazovnog i kulturnog položaja manjina koje uživaju visoku razinu manjinskih prava sukladno najvišim europskim standardima. I na to smo ponosni.

Vruće teme

Pitanje granice, odnosno raspolaganja hrvatskim teritorijem s druge strane Dunava, i dalje nije razriješeno dogovorom s Republikom Srbijom. Može li to utjecati na postupak pridruživanja Srbije EU-u.

Premda dogovor o razgraničenju između Hrvatske i Srbije nije postignut, pregovori o rješavanju toga još uvijek neriješenog problema, odvijaju se na razini Međudržavne diplomatske komisije. Smatramo kako se radi o bilateralnom pitanju u odnosima Hrvatske i Srbije, a proces pregovaranja Srbije s EU-om, odnosno približavanja Srbije EU-u, ovisi prije svega o njezinu ispunjavanju uvjeta - među kojima su poštivanje standarda, načela i pravila međunarodnog prava. Upravo zbog toga Hrvatska očekuje da se Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava te da to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Hrvatskoj. Pritom mislimo na čitavo područje rijeke Dunav, a ne samo na neke dijelove tog područja.

Kada je riječ o mađarskom utjecaju - oni koji uvijek vide i neke dublje razloge učestalog investiranja mađarskog kapitala u projekte u Hrvatskoj (primjerice, gradnja nogometnog stadiona u Osijeku, i nekih manjih u još nekoliko mjesta), pa i izdašnu financijsku podršku mađarskoj nacionalnoj manjini u RH, posebice na području hrvatske Baranje, to ocjenjuju kao teritorijalne pretenzije. Držite li da je tako i razgovarate li s mađarskim dužnosnicima o tim temama?

Važno je istaknuti da se odnosi Hrvatske i Mađarske kao susjednih zemalja temelje na višestoljetnim vezama koje su osnova za našu izuzetno dobru bilateralnu suradnju u mnogim područjima od obostranog interesa. Izdvojio bih prije svega kulturu, gospodarstvo, obranu i prekograničnu suradnju. To govorim i iz perspektive bivšeg veleposlanika u Budimpešti, gdje sam imao priliku tome svjedočiti dugi niz godina. Izrazito mi je zadovoljstvo što su premijeri naših dviju država prošli mjesec otvorili učenički dom Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku te da je nedavno otvoren Hrvatski obrazovni centar Mate Meršića Miloradića u Sambotelu. S mađarskim dužnosnicima vodimo otvoren dijalog u okviru kojeg se nisu javljali razlozi za zabrinutost te vrste koju spominjete. Činjenica je da mađarska vlada izdašno podupire svoju manjinu, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama. Ta briga održava odgovornost prema brojnim pripadnicima mađarskog naroda koji su kroz povijesna previranja u prošlom stoljeću ostali izvan granica matične domovine. Mađarska strana redovno naglašava zadovoljstvo položajem svoje manjine u Hrvatskoj i pravima koja im jamči hrvatska država. Neki od projekata koje spominjete, poput gradnje stadiona u Osijeku, služe i pridonose kvaliteti života stanovništva u tom području, kako mađarskoga, tako i hrvatskoga i ostaloga. Niz projekata prekogranične suradnje s Mađarima vodi se tom istom logikom - unaprijediti kvalitetu života stanovnika pograničnih područja, bez obzira na njihovu etničko-jezičnu, odnosno nacionalnu pripadnost.

Početak skorašnjeg predsjedanja RH Vijećem Europske unije označit će dvije vruće teme. Prva je Brexit, a druga donošenje novog proračuna EU-a. Kako će se Hrvatska postaviti u tim situacijama i koje će stavove zagovarati?

Istina je da se Europa trenutačno suočava s nekoliko izazova, jedan je od njih dakako Brexit, i tu će Hrvatska kao predsjedateljica u Vijeću pomoći da se već tijekom siječnja ratificira ugovor o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Zatim bismo, već početkom veljače, nastojali usuglasiti pregovarački okvir o budućim odnosima. Jasno da ćemo se fokusirati na izgradnju bliskih budućih odnosa utemeljenih na partnerstvu u područjima od zajedničkog interesa. Jednako tako, čeka nas mnogo posla s novim Višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije. Važno je iznaći sredstva koja će odgovoriti na nove izazove - od klimatskih promjena do sigurnosti i znanstveno-tehnološkog istraživanja, osobito u pogledu informatičke revolucije. No, isto tako moramo uzeti u obzir druge faktore, Hrvatska je u svojoj modernoj povijesti imala oružani sukob zbog kojega je morala krenuti duboko ispod nule da dostigne više, današnje standarde. Prema tome, nama je kao najmlađoj članici Europske unije posebice važno zadržavanje visoke razine i tomu primjerenog iznosa i omjera raspoloživih sredstava u okviru kohezijske i poljoprivredne politike - na čemu ćemo ustrajati. To je nešto što znamo da je i Slavoniji prijeko potrebno. Tako ćemo moći smanjiti i odlazak ljudi, imat ćemo bolju demografsku sliku i stabilniji socijalni poredak, a Hrvatska će, osim turizma, imati i druge razvijene grane. Stoga je naš slogan za predsjedanje "Snažna Europa u svijetu punom izazova". Budući da smo prepoznali te izazove, spremni smo se s njima suočiti i dati svoj obol i traženju inventivnih i pravodobnih odgovora na njih.

Može li se RH sada, tijekom predsjedanja, nametnuti kao zemlja koja je utjecajna, mnogo više nego što bi se pretpostavilo, s obzirom na njezinu veličinu?

Možda naši građani nisu toga posve svjesni, ali Hrvatska na međunarodnom planu nikad nije bolje stajala. Nije slučajno da imamo bivšu ministricu na čelu Vijeća Europe, a ni Dubravku Šuica za potpredsjednicu Europske komisije. Upravo je to pravi primjer da utjecaj države nije nužno razmjeran njezinoj veličini. Nadolazeće predsjedanje važno je, jer ćemo tijekom tog razdoblja polagati i "ispit zrelosti", ali i na neki način zatvoriti krug koji je počeo godine 2013. godine s ulaskom u EU. Uvjeren sam da će i zaslugom predsjedanja doći do još čvršće integracije Hrvatske u europsku obitelj naroda i njihovih suverenih država spremnih ojačati i vlastitu, tzv. stratešku autonomiju spram ostalih svjetskih država i čimbenika. Prijašnjih godina bili smo promatrači, ali od 1. siječnja 2020. dajemo svoj obol, a preuzimanje odgovornosti znak je zrelosti. Ujedno ćemo još ojačati i naše administrativne kapacitete te pokazati kako ne postoje male i velike zemlje, nego zemlje koje mogu ili ne mogu preuzeti odgovornost - a mi odgovornost preuzeti možemo.

Isplati li se integracija?

Upravo je Hrvatska primjer državama u susjedstvu, a i u područjima istočnog, jugoistočnog i južnog susjedstva EU-a, da se europske integracije i reforme i europska perspektiva dugoročno isplate. Hrvatsko gospodarstvo snažno je profitiralo od ulaska te nastavlja iz toga izvlačiti koristi. Primjerice, samo povećan broj investicija iz cijele Europske unije pomaže nam da budemo i konkurentniji i prisutniji na najvećem slobodnom tržištu na svijetu. Također, integracijom u našu zajedničku obitelj surađujemo na raznim infrastrukturnim projektima - povezujemo se, i to pridonosi našem gospodarstvu i ljudima. Primjerice, gradnja Pelješkog mosta, novih željezničkih pruga, ili stavljanja riječnih luka u funkciju, ili gradnja plinovodne infrastrukture, sve to nisu samo hrvatski projekti, nego i projekti od šireg, europskog značenja. Gospodarstvo, investicije, trgovina i snažne političke reforme isplate se, a s daljnjim članstvom u Uniji i dubljim integriranjem u monetarnom, financijskom i sigurnosnom smislu, očekujemo i još vidljivije rezultate.

Pitanje sigurnosti

Kako komentirate učestale kritike, posebice iz nevladina sektora i humanitarnih organizacija, na račun hrvatske policije kada je riječ o odnosu prema migrantima na granici? Koje diplomatske aktivnosti poduzimate kako biste opravdali načine na koje RH rješava probleme pritiska na svoje granice?

Naša sigurnosna i migracijska politika izuzetno je hvaljena, svi su svjesni da mi štitimo ne samo nacionalnu, nego i vanjsku granicu EU-a, iako još nismo u punom smislu zemlja članica šengenskog područja. Pokazali smo se kao pouzdan partner među državama članicama, pa EU u tom pitanju računa na Hrvatsku. Isto tako, moramo istaknuti da naša policija radi izvrstan posao, da efikasno štiti granicu od navale neregularnih migranata i krijumčarskih ruta. Pritom moramo razlikovati izbjeglice od ilegalnih prelazaka granice, također u kontekstu humanitarnog prava. Kad bismo na razini Unije imali zajedničku migracijsku politiku koja bi uključivala dogovorna preseljenja i premještanja azilanata, to bi nam olakšalo širu suradnju i bolju zaštitu granica. U tom kontekstu upravo je naš treći prioritet predsjedanja "Europa koja štiti svoje građane". Riječ je prije svega o pitanju sigurnosti, poštivanju prava, europskim vrijednostima i sveobuhvatnom pristupu migracijama. Važno je da si posvijestimo i aktualni pritisak ilegalnih migracija na zapadno-balkanskom pravcu, odnosno na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, koje su ove godine povećane za 211 posto. Prema tome, važno je postići sveobuhvatno rješenje na razini EU-a. Unatoč postojećim razlikama, sve se države u konačnici slažu s time da vanjska granica Unije mora biti nepropusna i da teret nekontroliranog priljeva migranata ne smije ostati samo na prvoj zemlji ulaska. Nego da ga, opet u skladu s načelom solidarnosti, i druge zemlje moraju podijeliti s onima koje su prve na udaru. Osim toga, ni jedna zemlja ne želi postati "hot spot", kao što je to za sada najvidljivije na Grčkoj, posebice na njezinim otocima najbližima turskom kopnu.

Očekujete li da će Slovenija, ili možda neka druga članica EU-a, blokirati naš ulazak u šengensko područje? Koje diplomatske aktivnosti Hrvatska može pokrenuti, ili je već pokrenula kako bi spriječila takvu blokadu?

Vjerujem da će se Slovenija ponijeti mudro i pametno, zato što onaj kamenčić što ga imamo u cipelama podjednako žulja i Hrvatsku i Sloveniju. Ulazak Hrvatske u Schengen u interesu je Slovenije, zato što tada hrvatska granica postaje vanjska granica. Prema tome, naš ulazak u Schengen najviše bi pomogao Sloveniji, a uvjeren sam da tako misli i većina njihovih građana. Mi ćemo svakako dalje inzistirati na tome da su Slovenija i Schengen dva odvojena pitanja, i da im se na taj način i pristupi. Vidite da je nedavno Izvješće o radu slovenskih tajnih službi tijekom arbitraže potvrdilo ono što smo mi od početka govorili, a to je da je arbitraža nepovratno kompromitirana. Uz to je još neovisni stručnjak Suda Europske unije u svom obrazlaganju potvrdio naše stavove da Sud EU-a nije nadležan za taj spor te da bi se to pitanje trebalo riješiti bilateralno u duhu prijateljstva. Prema tome, tko još može tvrditi da to nije bilateralno pitanje? Nepotrebno se troši vrijeme, želimo što prije sjesti za stol i započeti razgovore.

U Osijeku ste najavili dvije velike konferencije tijekom našeg predsjedanja Vijećem EU-a. Prva je ona o Zapadnom Balkanu, a druga o Istočnom partnerstvu. RH se s jedne strane zalaže za proširenje, za nove članice, a u drugom se slučaju sa siromašnijim zemljama EU-a protivi tzv. Europi dviju brzina?

Što se tiče proširenja, naš je stav jasan, snažno smo se zalagali za otvaranje pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom. Kao što znate, zbog manjeg broja zemalja nije došlo do prihvaćanja zaključaka, zbog čega duboko žalimo, jer mislimo da je to bio dobar i kritičan trenutak. No, ne treba se obeshrabriti, nego nastaviti inzistirati, jer želimo poslati poruku našim prijateljima u tim dvjema zemljama da nastave s reformama, a mi ćemo ih nastaviti snažno podržavati uz ispunjenje svih kriterija. Upravo zato organiziramo u svibnju u Zagrebu sastanak na vrhu između EU-a i zemalja "Zapadnog Balkana", 20 godina nakon sličnog pokušaja tijekom francuskog predsjedanja u vrijeme predsjednika Chiraca. Sada taj sastanak za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a postaje još važniji, jer se događa u trenutku kada moramo odrediti daljnje korake u idućem desetljeću i znati s kojom porukom idemo prema jugoistoku Europe. Sada je to područje poput "crne rupe" usred Europe koja nema druge prosperitetne budućnosti doli da postane dio EU-a. Točno je da ćemo organizirati i sastanak na vrhu zemalja Istočnog partnerstva, koji će se održati u lipnju. Želimo stabilno i sigurno susjedstvo prema jugu i istoku europskog kontinenta, za što postoje i geopolitički, geoekonomski, sigurnosni i populacijski i drugi razlozi. Zato ćemo državama toga područja pomagati da budu što otpornije i sposobnije odgovoriti na sigurnosne i druge izazove, uključujući hibridne prijetnje, kibernetičke napade i migracijske izazove. Nije samo politika proširenja ta koja djeluje blagotvorno i transformacijski na zemlje istočno i južno od EU-a, nego su jako korisni i drugi instrumenti, kao što je pridruživanje bez ulaska u članstvo pomoću posebnih ugovora o slobodnoj trgovini i drugim važnim područjima, zatim ostvarivanje raznih programa u smislu jačanja kohezije, vladavine prava, sigurnosti, isto tako posebni oblici partnerstva itd.

Povijesni trenutak

Hoće li Hrvatska u logističkom smislu spremno dočekati predsjedanje. Bilo je napisa o kašnjenju uređenja NSK-a, propalim natječajima… Kakvo je stvarno stanje?

Od našeg predsjedanja dijeli nas manje od tjedan dana, sve sjeda na svoje mjesto, a vidjeli ste da je u funkciju već svečano stavljen prostor u sklopu zgrade Nacionalne sveučilišne knjižnice. Tu su morali biti obavljeni radovi na interijeru koji su bili na počeku još od otvorenja NSK iz 1995. godine. Ponosni smo da će taj novouređeni kongresni kapacitet trajno ostati poslije našeg predsjedanja Uniji na raspolaganju Gradu Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Osjećam entuzijazam i pozitivno nestrpljenje kada razgovaram s našim kolegicama i kolegama iz državnih institucija te iz inozemstva. Nova finska premijerka simbolično je izvršila primopredaju našem premijeru. Sve to još nas više motivira preuzeti kormilo Vijeća Europske unije, što je uistinu povijesni trenutak za našu Hrvatsku i sve građane.

S radom je počela nova Europska komisija u kojoj je Dubravka Šuica potpredsjednica. Što to točno znači za Hrvatsku?

Ponosni smo da je Dubravka Šuica postala potpredsjednica Europske komisije, pred njom je odgovorna funkcija u važnom resoru, kojega je dio i problematika s kojom se suočava gotovo pola država EU-a - a to je demografija. Upravo je tema demografske revitalizacije na inzistiranje premijera Plenkovića stavljena tako visoko na agendu nove Komisije, jer smo prepoznali da ono nije samo nacionalno, nego i europsko pitanje. Odljev mozgova i depopulacija u ruralnim dijelovima naših zemalja članica EU-a zahtijevaju konstruktivne i inventivne odgovore, učinkovita rješenja primjenjiva u praksi.

Uz to naša će se potpredsjednica EK-a baviti i temom demokracije, koja je dodatni izazov. Sama činjenica da su takve dvije važne teme za cijelu Europsku uniju upravo dodijeljene nekome iz Hrvatske svjedoči o veliku uspjehu hrvatske Vlade u europskoj i u vanjskoj politici općenito.

Opći je dojam kako je u našoj diplomaciji vrlo malo službenika i dužnosnika, posebice onih visokorangiranih, s istoka Hrvatske. Je li doista tako, odnosno kako pridobiti mlade Slavonce, buduće naraštaje, za školovanje, pa i za rad u diplomaciji?

Slažem se s vama da je jako važno imati službenike i dužnosnike iz svih dijelove Hrvatske, pa tako i iz naše Slavonije i Baranje. Imamo iskusnih Slavonaca u diplomaciji, a i novi, mladi naraštaj koji nam se posljednjih godina pridružio u Ministarstvu. Prošloga mjeseca, kada sam na Građevinskom fakultetu u Osijeku predstavljao vanjskopolitičke prioritete hrvatskog predsjedanja, bio sam impresioniran odazivom mladih Slavonki i Slavonaca koji su jako pozorno pratili tu temu i postavljali precizna i važna pitanja. Siguran sam da će, ako žele krenuti putem diplomacije i međunarodnih odnosa, marljivim radom, učenjem stranih jezika te razvijanjem vještina daleko dogurati. Stoga ih ohrabrujem da nakon završenih fakulteta, edukacija, ili usavršavanja u inozemstvu, okušaju sreću u diplomatskim vodama.

OVO JE PRIGODA DA SE HRVATSKA PREDSTAVI KAO ZEMLJA BOGATA BAŠTINOM

Na mjesto ministra došli ste s bogatim diplomatskim iskustvom. Koliko vam je sadašnji posao izazov u odnosu na dosadašnja profesionalna iskustva i koja su glavna iskušenja s kojim ste se kao ministar dosad susreli?

Bio sam očevidac stvaranja hrvatske diplomatske službe i izuzetno sam ponosan što sam kao sudionik u svemu tomu od početaka bio angažiran u toj službi. U sjećanju su najdublje urezani ključni trenutci naše nacionalne povijesti povezani s djelovanjem naše mlade diplomacije - poput međunarodnog priznanja, međunarodnopravnog utvrđivanja cjelovitosti RH te raznih drugih aktivnosti, sve do vojne pobjede u Domovinskom ratu i petnaestak godine poslije toga, ulaska u NATO i EU. Sada, pak, u ulozi ministra za vrijeme predsjedanja osjećam veliku odgovornost i izazov, ali i čast raditi za domovinu Hrvatsku. Predsjedanje je prigoda da se Hrvatsku predstavi europskoj javnosti kao zemlju bogatu prirodnom, znanstvenom, kulturnom, sportskom i duhovnom baštinom. Da se pokaže njezin i nacionalni i europski identitet. I da se odškrinu vrata novim idejama i pothvatima. Počašćen sam što ću imati prigodu svemu tomu dati izravni obol na čelu diplomatske službe koja obavlja mnoge redovne i izvanredne poslove i u tom području.