Do 2014. bit ćemo prosječno razvijena europska zemlja

U razgovoru za tportal i Osječku televiziju, Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, ustvrdila je da je apsolutno sigurna u ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja i da time nastupa nova perspektivna era u razvoju naše zemlje. Priznaje i slab rejting HNS-a uoči lokalnih izbora, uzrokovan statusom 'mlađeg partnera' u koaliciji, ali i nezgodnim karakterom predsjednika stranke Radimira Čačića

'U Europsku uniju sto posto ulazimo 1. srpnja! Ne ostavljam ni najmanju mogućnost da se to ne dogodi', rekla nam je Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova u emisiji 'Karte na stol'.

U Ministarstvu su uvjereni da do kraja godine mogu ispuniti svih deset zahtjeva što ih od Hrvatske još traži Europska komisija, ali ministrica je pojedine od njih ostavila za prvu polovicu 2013. godine.

'Brodogradnja je pred potpisivanjem, neke su obveze tehničke prirode, poput završetka graničnih prijelaza s BiH ili prijevoda pravne stečevine, ali naša fundamentalna obveza prema ovoj zemlji i njezinim građanima jest reforma pravosuđa. To je preduvjet osjećaja sigurnosti građana, ulagača, jamstvo ljudskih prava', kaže Vesna Pusić.

S obzirom na krizu EU, visoku zaduženost i fiskalne deficite pojedinih zemalja te ugroženost eurozone, pokaže li se da EU brod više tone nego što plovi, hoće li Srbija ispasti mudrija od Hrvatske kada govori da joj EU nije prioritet?
Taj oblik samosažaljenja tipičan je za našu kulturu. Članstvo u EU omogućuje u prvom redu izgradnju vlastitih država i trajnost njezinih institucija, pa danas imamo institucije o kojima do prije deset, pet ili tri godine nismo mogli ni sanjati. Najveća opasnost u našoj regiji su slabe, nestabilne i propale države, a morali bismo se sjećati kako one izgledaju. U zemlji u kojoj posljednjih 150 godina državne institucije nisu trajale ni koliko prosječan ljudski život – a takvi su bili i ekonomija, ljudska prava, pravna država... – generacije nisu znale što mogu ostaviti svojoj djeci, a da se sve ne okrene naglavačke. EU nam omogućuje ulazak na tržište od pola milijarde ljudi i puno veće izglede za dobitak i uspjeh. Naši jugoistočni susjedi tu perspektivu imaju tek na dugom štapu, što znači teže uvjete, nestabilnost i nesigurnost. Zato im treba pomoći da što prije i sami uđu u EU.

Nemamo se razloga plašiti ulaska na najbogatije tržište na svijetu, jer ako ondje ne možemo konkurirati kvalitetom, ne možemo ni na vlastitom. Zašto bi građani Hrvatske kupovali skuplje i lošije, ako mogu jeftinije i bolje? Radimo na konkurentnosti što većeg broja proizvoda, a imamo i ozbiljne industrije koje jedva čekaju 1. srpnja i skidanje carina kako bi bile konkurentnije na europskom tržištu. U zemljama CEFTE već šest mjeseci aktivno radimo na liberalizaciji odnosa europskog i središnjeeuropskog tržišta kako bismo slobodnije poslovali.

Što su trenutačno imperativi hrvatske vlade?
U gospodarstvu su ključne dvije stvari: stvoriti pozitivnu investicijsku klimu kako bi se ljudima isplatilo ulagati u Hrvatskoj, a ne u nekoj od susjednih zemalja te premostiti vrijeme do kojega investicijska klima može funkcionirati s ozbiljnijim državnim ili javno-privatnim ulaganjima. U poziciji smo neke vrste new-deala, državnih ulaganja u infrastrukturu za gospodarstvo – u promet, energetiku, okoliš... – što spašava neposrednu situaciju, ali i u funkcionirajuću državnu upravu.

Prvi potpredsjednik Vlade, Radimir Čačić, nedavno je rekao da tek osjećamo posljedice rada vlade Ive Sanadera. Hoćemo li se još dvije godine morati suočavati i s posljedicama rada vlade Jadranke Kosor, pa tek onda osjetiti učinke aktualne vlade?
Na događaje u ovoj godini u velikoj je mjeri utjecala politika prijašnjih vlada. Nas koji predstavljamo novu politiku frustrira što nas se smatra odgovornima za nešto u čemu nismo sudjelovali i što smo iz opozicije kritizirali. Ali građane zanima što se događa sada, pa i ako ne osjećaju pozitivne učinke, žele znati kada ih mogu očekivati. Zato je važno pokazati planove i odrediti pravac kojim idemo.

Podjelu Hrvatske na dvije statističke regije uspješno politički kapitaliziraju 'prodavači magle' iz HDSSB-a govoreći da je Slavonija time oštećena. Je li?
Slavonija time nije ništa izgubila i situacija bi bila ista da je Hrvatska podijeljena na pet regija. Statističke regije nisu upravne i obuhvaćaju dio zemlje koji može pod najpovoljnijim uvjetima kandidirati projekte za novac iz europskih fondova. Novac se tako, do visine od 85 posto iz europskih fondova, odobrava za najmanje razvijene dijelove Europe. Ovom je podjelom omogućeno cijeloj Hrvatskoj aplicirati za ta sredstva sljedećih 14 godina i – imamo li dovoljno znanja, pameti, volje, sposobnosti i koncentracije – dobivati novac po najpovoljnijim uvjetima. Pokaže li se da za tih 14 godina neki dijelovi Hrvatske ipak nisu uspjeli dosegnuti europski prosjek, Hrvatska može tražiti novu podjelu na statističke regije kako bi se izdvojila područja koji su ostala ispod 75 posto razvijenosti europskog prosjeka i za njih ponovno dobivati pomoć. Ipak, uz malo ozbiljnije upravljanje ne vidim zašto za 14 godina ne bismo bili prosječno razvijena europska zemlja.

O reformi pravosuđa
Reformu pravosuđa u potpunosti mogu razumjeti samo ljudi iz tranzicijskih zemalja, jer ona sadrži ugrađenu zamku. Kako ćete pravosuđe učiniti neovisnim od politike, ako je ono u tranzicijskim zemljama bilo potpuno ovisno o politici?
U Hrvatskoj smo u devedesetima imali autoritarno razdoblje u kojem je politika imenovala pravosudne kadrove i reforma takve situacije je vrlo teška.
Kratkoročne mjere ministar Miljenić već je dobro utvrdio i sada pravosuđe moramo urediti tako da, osim u rijetkim iznimkama, postupci ne traju duže od 12 mjeseci, a da suci po istim zahtjevima sude na jednak način svima. U našoj političkoj kulturi i svijesti još opravdavamo odstupanja od zakonskih obveza suda, no takva odstupanja moraju postati nemoguća ili biti kažnjiva iznimka.

Biste li se uvrijedili da vam čestitam na porastu rejtinga HNS-a sa 1,8 na 2,7 posto u odnosu na prethodno ispitivanje javnog mnijenja?
Ne bih se uvrijedila, jer rejting HNS-a u ovom je trenutku uistinu loš. Dijelom je to uobičajena boljka mlađeg partnera u koalicijama, s čime se ne nosimo najbolje. U Vladi nosimo četiri važna resora i tu možete raditi čuda, a da se to ne reflektira na stranku. Zaslužujemo kritiku što smo zapustili rejting stranke, no pokušajte zamisliti kako bi izgledala Hrvatska i njezina vlada bez HNS-a.

Je li Čačić u Vladi preuzeo prevelik teret, jer od njega se očekuje pokretanje gospodarskog oporavka, što je težak posao i za cijelu Vladu. Priznao je i da se razmetao rokovima u kojima nije bilo moguće pokazati rezultate, a neprimjerenim reakcijama prema novinarima i lošim imidžem u javnosti dosad je više štetio nego koristio rejtingu stranke?
Kada se brani od kritika, pretjeranih napada ili nepravednih hajki, Čačić opako pretjeruje. Reagira oštro i nezgodno i to škodi njegovoj javnoj percepciji. Da je po rezultatima puno neuspješniji nego što je bio u političkoj karijeri, ali s jednim pristojnijim i ljubaznijim načinom komuniciranja, imao bi puno viši rejting. Danas u Hrvatskoj odlično kotiraju političari koji nikad nisu ništa napravili i ne daj Bože da dođu u poziciju nešto napraviti, jer bila bi to katastrofa. Ovdje imate čovjeka koji ima nezgodan način, ali je napravio autoceste, možda najznačajniji mirnodopski projekt u slobodnoj Hrvatskoj i s takvim rezultatom, uz malo ljubazniji način i bolji PR, bio bi apsolutna zvijezda. Preostaje mu osloniti se na ono u čemu ima potencijal. On je osuđen na rezultat.

Jeste li mu predlagati da, dok taj rezultat ne dođe, prepusti vođenje stranke nekomu manje izloženom javnoj kritici, ali s više šarma, da HNS vrati na pozicije iz vremena parlamentarnih izbora?
Vratit ćemo mi HNS poslovnim rezultatima u Vladi i na lokalnoj razini, ali i stranačkim aktivizmom. Jer, stranke su oblik civilnog organiziranja ljudi koji žele utjecati na vođenje zemlje.

S kim ćete u koaliciji na lokalne izbore, posebice u Osijeku i OBŽ, gdje ste u koaliciji s HDSSB-om?
U većini županija, gradova i općina, pa i u Slavoniji, ići ćemo s partnerima na državnoj razini. Koalicija u Osijeku bila mi je ogromno opterećenje. Nisam bila oduševljena tom idejom, no mislila sam da je za napredak HNS-a u Osijeku važno da ne bude u zapećku i opoziciji, kako bi se ti ljudi mogli pokazati. No, njihovi partneri pokazali su se nedorasli poslu, naročito u ambicijama nacionalnog karaktera. Politička vremena su drugačija i samo populizam, huškanje i pronalaženje neprijatelja je loše.

Da, ali prema anketama nosi im 5,1 posto podrške na nacionalnoj razini...
U situaciji praktično lošeg vođenja i zaostajanja Slavonije i Baranje, takav način im je očito donio javnu podršku i ljudi ih ovdje percipiraju kao izraz svoje želje da Hrvatska tako izgleda. Meni bi to bilo prilično zastrašujuće.

Kako gledate na činjenicu da BiH dopušta da se u njezinu zatvoru u Mostaru održavaju sjednice predsjedništva jedne hrvatske parlamentarne stranke pod vodstvom osuđenog ratnog zločinca? On je na izdržavanju kazne politički aktivan i u priopćenjima ističe da se predsjedništvo sastalo u zatvoru…
Više me brine kakva je to hrvatska politička stranka koja održava sjednice predsjedništva u mostarskom zatvoru.

Takva kojoj raste popularnost na državnoj razini.
To znači da imamo problem sa situacijom u zemlji.

Kakav je dojam na vas ostavila Hillary Clinton?
Ona je iznimna osoba po znanju, sposobnostima i fantastičnom političkom iskustvu. Njezina odluka da dođe u Hrvatsku naročito je važna. U mnogim, pogotovo regionalnim stvarima, imamo zajedničke interese i tu možemo biti partneri. Hrvatska je bitno promijenila vanjsku politiku u odnosu na stihijsko reagiranje u regiji u devedesetima. Hillary Clinton se neće kandidirati za državnu tajnicu u sljedećem mandata, ali će ostati utjecajna bez obzira na to što radila. No možda će se u sljedeće četiri godine kandidirati na neke druge funkcije.