Nećemo prihvatiti nikakve izmjene Rehnova prijedloga

Utorak je za hrvatsku diplomaciju bio dan olakšanja. Državni je vrh prihvatio Rehnov prijedlog o deblokadi pregovora s EU, čime je Hrvatska, ako ništa drugo, izbjegla opasnost da bude okrivljena za nesuradnju i neprihvaćanje kompromisa. Poslije šest krugova pregovora sa Slovencima i europskim povjerenikom za proširenje Rehnom, sporazumno rješenje načelno je bilo na vidiku, ali kao da se pazilo da ne bude ni likovanja ni trijumfalizma. Atmosfera u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija bila je kao da utakmica još nije gotova. Kao da još postoji opasnost da se ponovi situacija s utakmice Hrvatska – Turska, kad je protivnička ekipa u posljednjoj minuti igre zabila gol. Sve varijante slovenskog odgovora, od pristanka do odugovlačenja ili odbijanja, ostale su otvorene. I prije nego što se slovenski premijer Pahor sastao s čelnicima parlamentarnih stranaka, šef najveće oporbene stranke Janša signalizirao je da Slovenija neće tek tako prihvatiti Rehnov paket iako je bruxelleski povjerenik unaprijed poručio da je “njegova kreativnost iscrpljena”. Bio je to znak da bi se natezanje moglo nastaviti te da će Slovenija riskirati nastavak pritisaka iako je sigurno da će se ti pritisci iz EU, ali i iz SAD-a, kako tvrde neki politički analitičari, još i pojačati.
-Nećemo prihvatiti nikakve izmjene Rehnova prijedloga – poručio je šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković. U ovom je intervjuu odgovorio na niz pitanja o napetim i po svemu sudeći vrlo burnim višemjesečnim pregovorima sa slovenskom stranom. No neke detalje, rekao je također, otkrit će tek kad za to dođe vrijeme.
-Vidite li brzi završetak spora sa Slovenijom?
=Smatram da spora nije ni trebalo biti. Od prvog smo trenutka inzistirali da hrvatski pregovarački proces i granični spor nisu povezani te da ih treba gledati odvojeno. Hrvatska je to željela, Slovenija nije i zbog toga smo došli u ovu situaciju. Posljednji prijedlog što smo ga dobili od povjerenika Rehna dobar je temelj za pronalaženje obostrano prihvatljiva rješenja. Hrvatska strana smatra da on sadrži temeljna načela na kojima smo inzistirali od prvog dana. Dakle, da se razdvoje pregovori i granična pitanja te da se pregovarački proces deblokira. Otvorena je mogućnost da se granični spor riješi u skladu s međunarodnim pravom pred međunarodnim pravosudnim tijelom što arbitražni sud jest.
-U kojem trenutku i kada će biti deblokada?
=Predviđeno je da se poslije potpisivanja sporazuma i zajedničke izjave pregovori odmah deblokiraju. Očekujemo da će se to i dogoditi.
-Što će riješiti sam sporazum?
=Sporazum definira proceduru rješavanja graničnog pitanja i obvezuje na deblokadu pregovora.
-Tko će biti suci arbitražnog suda?
=Hrvatska i Slovenija trebale bi se složiti o trima članovima arbitražnog suda. Ne uspijemo li se dogovoriti o tim trima članovima, od kojih je jedan predsjednik arbitražnog suda, tada bi predsjednik Međunarodnog suda pravde u Haagu sam imenovao te suce. Četvrtog i petog suca izabrale bi Slovenija i Hrvatska autonomno.
-Tko će biti sudac s hrvatske strane, hoće li to biti netko od domaćih ili stranac? Zna li se već ime koje će Hrvatska predložiti?
=Vlada će donijet odluku kad za to dođe vrijeme imajući na umu kako se još čeka pozitivan odgovor iz Slovenije na nacrt sporazuma i zajedničku izjavu.
-Koliko je točno duga kopnena granica kojom će se baviti sud?
=Ovaj sporazum ne precizira što je predmet sporenja već arbitražni sud daje mogućnost jednoj i drugoj strani da se dogovore o čemu će odlučivati sud. Ako se dvije strane ne dogovore, arbitražni sud sam određuje što je predmet o kojem će donijeti odluku.
-Što je s izlazom na otvoreno more, na kojem Slovenija inzistira?
=Ključni su članci sporazuma članak 3. i članak 4. Točka 3a definira da će arbitražni sud povući granicu na kopnu i na moru, a točka 4a dodaje da će to biti u skladu s načelima međunarodnog prava. Točka 3b pak kaže da će režim korištenja morskim prostorom i izlaza na otvoreno more biti određen u skladu s međunarodnim pravom, pravičnošću i dobrosusjedskim odnosima.
-Dakle, kriterij “pravičnosti” na kojem su Slovenci inzistirali ipak je uvršten u konačan prijedlog?
=Da, ali taj se kriterij odnosi samo na režim korištenja morskim prostora i izlaza na otvoreno more. Kriterij pravičnosti ne odnosi se na određivanje granične crte. Tako sporazum interpretiramo i mi i stručnjaci za međunarodno pravo. Hrvatska je postigla da se kopnena i morska granična crta odrede na načelima međunarodnog prava. To je bila crta ispod koje Hrvatska nije željela pristati.
-Kako će glasiti pravilo obveznosti arbitražnih odluka?
=I jedna i druga strana moraju u parlamentima ratificirati sporazum. Obveza će proizići iz odluka parlamenata. Temeljem tih odluka obje strane izlaze pred arbitražni sud i obvezuju se prihvatiti njegove odluke.
-Što će se dogoditi ako Slovenija odbije Rehnov prijedlog ili ako na primjer počne s odugovlačenjem?
=O tome ne želim nagađati. Svaki pokušaj mijenjanja sadašnjega teksta zapravo znači odbijanje Rhenova prijedloga.
-Ako Slovenija želi u tihoj diplomaciji preinačiti neke detalje Rehnova plana, hoće li to biti moguće?
=Ne. Taj je prijedlog predstavljen i hrvatskoj i slovenskoj strani kao prijedlog oko kojeg više nema pogađanja, već na njega treba gledati po načelu “uzmi ili ostavi”. Ako bismo ponovno otvorili tekst za unošenje promjena i amandmana, vratili bismo se ondje gdje smo i bili. Takav je bio dogovor i očekujemo da se Slovenija tog dogovora drži.
-Je li bio dogovor da se tekst sporazuma objavi u slovenskom Delu prije nego što je bio dostupan hrvatskoj javnosti?
=Jasno da nije.
-Jeste li od početka znali, a sad to valjda možete priznati, da će prijedlog o posredovanju završiti kao arbitraža?
=Kad ulazite u pregovore, imate cilj, imate okvire unutar kojih se krećete, imate načela, a ovaj prijedlog zadovoljava naša polazna načela.
-Postoji teza po kojoj je arbitraža bolja nego sud jer u arbitražnom postupku stranke imaju veću mogućnost utjecaja, a stvara se i bolja podloga za buduću suradnju. Odluka suda može jednu stranu frustrirati, što onemogućuje buduću suradnju.
=Arbitražni je sud također pravosudno tijelo. Odluka je arbitražnog suda obvezujuća. Ako potpišemo sporazum, odluku o tome kuda ide granična crta, prepuštamo sudu, što znači da je postupak vrlo sličan postupcima koje vodi Međunarodni sud pravde u Haagu.
-Koliko bi dugo mogao trajati postupak?
=Sam tekst ugovora kaže da će arbitražni sud nastojati donijeti konačnu odluku u roku od godine dana.
-Jeste li imali kontakt s bivšim finskim predsjednikom Ahtisaarijem, koji je trebao voditi medijacijsku skupinu? Kako se točno on povukao?
=Gospodin Ahtisaari nije ni u jednom trenutku sudjelovao u našim sastancima i pregovorima. Rehnova je ideja išla za tim da se Hrvatskoj i Sloveniji osigura pomoć kako bi se granično pitanje riješilo i odblokirali pregovori. Očito je jedna od ideja bila i ta da se do rješenja dođe posredovanjem. U procesu pregovora imali smo šest krugova trilateralnih razgovora, došavši do ovog rješenja koje je danas na stolu.
-Koji je trenutak bio najnapetiji za tih šest pregovaračkih krugova?
=To nisu bili lagani pregovori. Sve se događalo u atmosferi dvostruke neizvjesnosti. U prvo vrijeme, neizvjesnost je postojala i oko slovenske ratifikacije protokola o ulasku Hrvatske u NATO. Već je to donijelo veliku razinu napetosti. Bilo je u tim pregovorima zanimljivih detalja, ali još nije vrijeme da se iznose u javnost.
-Je li se dogodilo da netko razljućeno ode od pregovaračkog stola?
=Nije bilo dramatičnih situacija u kojima bi netko napustio pregovore, ali bilo je situacija u kojima se uzimao time-out radi konzultacija.
-Smješkate se kao da se upravo prisjećate takvih situacija...
=Bilo bi mnogo takvih priča, ali proces još nije u fazi koja bi dopuštala da se s time izlazi u javnost. Naš je glavni cilj završiti pregovore, ući u EU, riješiti granično pitanje, a jednog dana kad sve to sjedne na svoje mjesto...
-Pisat ćete knjigu?
=Ne znam hoću li pisati knjigu, ali ću moći o tome mnogo slobodnije govoriti.
-Koliko je trajala najdulja pregovaračka seansa?
=Posljednji je krug pregovora trajao od jutra do navečer. Vodili su se i odvojeni razgovori ministara vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske s povjerenikom Rehnom, zatim zajednički sastanak, pa odvojeni razgovori s ministrima i državnim tajnicima Češke, Francuske i Švedske. Trajalo je to od 10 sati ujutro do 19 sati navečer.
-Je li za to vrijeme često radila izravna linija s premijerom?
=Konzultirao sam se neprestano i s premijerom i s predsjednikom države. Izvještavao sam ih o rezultatima pregovora. To zajedništvo i jasno definirani cilj vodili su nas prema poziciji koju imamo danas.
-Koliko je trajalo razdoblje pregovora?
=Pregovori su intenzivno počeli u veljači, pošto je Rehn s prvim prijedlogom prvo doputovao u Ljubljanu, pa u Zagreb.
-Moj je dojam da ste malo opušteniji?
=Od prvog dana, bilateralni spor nije smio biti prepreka našem približavanju Uniji. Na žalost, to se dogodilo...
-Pokušavam vas “razgrnuti” da bih čula subjektivnije mišljenje...
=Ne možete me “razgrnuti”. Trenutačno, ja to sebi ne mogu priuštiti.
-Kako će se hrvatsko pristajanje na Rehnov prijedlog odraziti na dinamiku pregovora s EU?
=Predviđeno je da se pregovori deblokiraju čim se potpišu, a ako se to dogodi, vjerujemo da ih možemo završiti do kraja 2009.
-Kad se dogodi deblokada, što se može očekivati na prvoj Međuvladinoj konferenciji? Koliko poglavlja možemo odmah otvoriti, a koliko zatvoriti?
=Do sada su otvorena 22 poglavlja pregovora, od kojih je 7 privremeno zatvoreno. Kad su posrijedi obveze koje je ispunila Republika Hrvatska, već se sada može otvoriti tj. zatvoriti 12 poglavlja koje je blokirala Slovenija te još jedno dodatno – poglavlje 18. Hrvatska je u međuvremenu ispunila mjerila za zatvaranje i uputila ih u formalnu proceduru EU. Riječ je dakle o ukupno 13 poglavlja – 9 za otvaranje i 4 za zatvaranje, čime bi se broj otvorenih poglavlja popeo na 31, od čega bi ih zatvoreno bilo 11. Također, mogu najaviti da će ispunjavanje obveza u još nekim poglavljima biti završeno u idućem razdoblju te će se i ona moći zatvarati.
-U kojoj je fazi poglavlje o pravosuđu u vezi s kojim dolaze najčešća upozorenja iz Bruxellesa i kako stojimo s brodogradnjom?
=Kad je riječ o 23. poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, bitno je istaknuti da je Republika Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje tog poglavlja, što je potvrdila i Europska komisija pozitivnom ocjenom koju je poslala državama članicama u prosincu 2008. godine. Mjerila su se odnosila na tri područja – reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i prava manjina te je vrlo bitna činjenica i uspjeh da smo ispunili mjerila za otvaranje u tako važnim i zahtjevnim područjima. Obveze u ispunjavanju svih kriterija vezanih za ovo poglavlje nastavit ćemo ispunjavati jer one su stalna zadaća Republike Hrvatske. Kad je riječ o obvezama u 8. poglavlju Tržišno natjecanje – jedina preostala obveza Republike Hrvatske jest ispunjavanje mjerila vezana uz restrukturiranje brodogradilišta, a ostala su mjerila u tom poglavlju ispunjena. Konkretno, radi ispunjavanja tog mjerila potrebno je formalno započeti postupak privatizacije brodogradilišta u teškoćama, tj. objaviti privatizacijske natječaje, što namjeravamo i učiniti u idućem razdoblju.
-Ciljevi će, dakle, biti ostvareni. Hrvatska je ušla u NATO, imat će pregovore i vaša bi stranka s vrlo čistom situacijom ušla u predsjedničke izbore...
=Mi smo ciljeve najavili neovisno o izborima i idemo u tom smjeru.
-Čini mi se da ste sada čvrsto u sedlu, da su vas bure sa ZERP-om, ulaskom u NATO i slovenskom blokadom ojačale?
=Prije nego što sam postao ministar malo više od tri godine bio sam predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora, što znači da sam sudjelovao u svim vanjskopolitičkim poslovima Republike Hrvatske u posljednjih pet godina. Prije toga radio sam više od sedam godina u Ministarstvu vanjskih poslova. Dakle, vanjska je politika prostor u kojem sam se profilirao i u kojem se dobro osjećam.
-Ministarstvo vanjskih poslova premješta dio zaposlenika u Ministarstvo pravosuđa, a dio čak u Ministarstvo gospodarstva. O koliko je ljudi riječ i kako oni to prihvaćaju?
=Pojedinim je ministarstvima potrebno više zaposlenika s obzirom na prilagodbu europskim standardima. Kako je riječ o profilima kakvih ima u MVP-u, dio će ljudi prijeći u druge resore. Posrijedi je tridesetak zaposlenika. Neki su rado otišli u druga ministarstva i ondje su zadovoljni, a ima onih koji ne žele otići iz diplomacije.
-Znači li to da u MVP-u postoji višak ili da imate educiraniji kadar nego drugi resori?
=I jedno i drugo. Vrijeme je takvo da se mora uskakati prema potrebama drugih resora. Ljudi prelaze tamo na određen rok jer je to u širem državnom interesu. Onima koji dobro obave zahtjevnije poslove, to ćemo i honorirati. I ja kao ministar imam prema njima obavezu ako u idućem krugu žele otići u inozemstvo. No u Ministarstvu postoje ljudi koji tu rade već dugi niz godina, a nisu spremni preuzeti poslove u inozemstvu. Postavlja se pitanje svrhovitosti njihova ostajanja u diplomaciji. Razmišljamo i o tome da ih premjestimo u druga tijela državne uprave.
-Iako se s jedne strane govori o višku u diplomatskoj mreži, hoće li se istodobno ona morati popunjavati s obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju?
=U tijeku je usklađivanje potrebna broja djelatnika u diplomatskim misijama i konzularnim uredima i potreba službe vanjskih poslova. Racionalizacija u diplomatskoj mreži najvećim dijelom odnosi se na ugovorne diplomate kojima istječu postojeći ugovori. Svako eventualno novo popunjavanje diplomatskih mjesta, pa tako i radnih mjesta u hrvatskoj Misiji u Bruxellesu, ovisit će o poslovima vezanim uz pristupanje i članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
-Koristi li se Hrvatska i dalje uslugama stranih lobista i za koje ciljeve?
=Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koristilo se u ovoj godini uslugama tvrtke „Law Office of Paige E. Reffe“ radi organizacije tradicionalnog međunarodnog „Croatia Summita“ u Dubrovniku, a korištene su i konzultantske te promidžbene usluge tvrtke „Independent Diplomat“ iz Londona. 
Iz tiskanog izdanja:
"Rupelov đak"Žbogar izvrstan pregovarač
-Mnogo ste vremena proveli sa slovenskim ministrom vanjskih poslova. Žbogar je poznat kao "Rupelov dak", kao spretan i kompetentan igrač. Kako vas se on dojmio?
=Žbogar je korektan čovjek, izvrstan diplomat i pregovarač. On je zastupao interese Slovenije, ja sam zastupao interese Hrvatske i mislim da je posve prirodno što se oko nekih stvari nismo mogli složiti jer su državne politike gledale drukčije na rješavanje tih pitanja. Ali o njemu kao profesionalcu mogu reći sve najbolje.
Na sličnim osnovama riješiti preostale granične sporove
-Hoće li Rehnov model sa Slovenijom postati obrazac za druge granične sporove koje Hrvatska ima sa susjedima?
=Idealno je rješavanje granice, ako se dvije strane ne mogu dogovoriti, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. S Crnom Gorom već smo ušli u taj proces.
Vjerujemo da se na sličnim osnovama mogu riješiti granični sporovi i s ostalim susjedima. Ali za izlazak pred sud potreban je pristanak obiju strana.
U EU s Islandom
-Je li moguće da Island uđe u EU prije Hrvatske?       
=Vjerujem da će pregovori biti deblokirani, da će na slovenskoj strani prevladati razum i da ćemo završiti pregovore u skladu s predviđenim rokovima tako da ćemo već 2010. ući u proces ratifikacije pristupnog ugovora. Moguće je da u taj proces uđemo s Islandom.