Sloveniju ne možemo prisilno dovesti u Hamburg

Odnosi Hrvatske i Slovenije dobili su ovih dana novu dimenziju slovenskim prijedlogom o razgraničenju uz pomoć Roberta Badintera. O tome smo, kao i o drugim važnim temama, razgovarali uoči ljetne stanke u radu Vlade s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović.

- Hoće li Hrvatska, kako je najavio premijer dr. Ivo Sanader, tražiti međunarodnu arbitražu zbog hrvatsko-slovenske granice? Zašto se spor o granici sa Slovenijom ne povede pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu?
= Hrvatska je još 4. listopada 2005. godine Sloveniji diplomatskim putem, mojim pismom slovenskom ministru Rupelu, uputila formalan prijedlog za rješavanje spora o granici pred međunarodnim sudskim tijelom. Hrvatska je na taj način pokazala spremnost i dobru volju za rješavanje spora na jedan od načina koji su predviđeni međunarodnim pravom. Od država se očekuje da spor podnesu na rješavanje nekom od međunarodnih tijela ukoliko se pokaže da godine dvostranog pregovaranja nisu dovele do međusobno prihvatljivog rješenja.
U našem slučaju dvije su države više od 15 godina pokušavale riješiti to pitanje i smatramo da je vrijeme da o našem sporu, koji je ustvari spor o tumačenju međunarodnog prava, svoj pravorijek da odgovarajuće međunarodno pravosudno tijelo. Za takvim su načinom rješavanja spora o razgraničenju prije nas posegnule SAD i Kanada, Velika Britanija i Francuska, Njemačka, Danska, Nizozemska, Švedska i mnoge druge države.
- Hrvatska nije ponudila određenu međunarodnu pravnu instancu?
= Hrvatska je, dakle, pozvala Sloveniju na podnošenje spora o razgraničenju pred međunarodno pravosudno tijelo, ne predlažući posebno arbitražu ili konkretno tijelo. Moramo imati na umu da je bitan preduvjet za pokretanje bilo kojeg postupka rješavanja međunarodnog spora sklapanje prethodnog sporazuma između dviju država-stranki u sporu kojim se one obvezuju na prihvaćanje nadležnosti izabranog tijela za rješavanje spora i kojim se obvezuju na poštivanje i izvršavanje odluke tog tijela. Odlučujući preduvjet za rješavanje spora jest sklapanje prethodnog sporazuma, zbog čega nijedna država ne može drugu prisilno dovesti pred sud ili arbitražu.
Podnošenje spora pred neko tijelo kao i izbor tijela je, dakle, stvar pregovora. Ono što je za
nas bitno jest da to tijelo svoju odluku temelji na međunarodnom pravu.

Razgovori sa Slovencima - ohrabrujući
- Kako napreduju recentni dogovori sa Slovenijom?
= U tom smjeru i ide nedavni razvoj događaja: vođeni su i vode se intenzivni bilateralni razgovori na svim razinama s ciljem razmjene ideja i prijedloga da bi se usklađeno pokušalo doći do obostrano prihvatljivih polazišta. Ti su razgovori dio napora dviju strana da se odlučno i ozbiljno pristupi rješavanju otvorenih pitanja. Slovenska je strana na naš poziv dostavila svoje stavove i poglede, što smo mi skloni tumačiti prihvaćanjem našeg prijedloga otprije dvije godine u pogledu razgraničenja. Mogu reći da je takav korak ohrabrujući za razvoj ukupnih odnosa dviju zemalja i za rješavanje otvorenih pitanja.
- Hrvatska Vlada predložila je rješavanje spora pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.
= Mi smo slovenski odgovor primili i razmotrili te je Vlada na prošloj sjednici predložila slovenskoj strani da se o problemu razgraničenja na moru dvije države obrate Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Takav naš prijedlog polazi od činjenice da je taj sud predviđen kao sredstvo koje stranke u sklopu Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982., a
to su i Hrvatska i Slovenija, mogu izabrati za rješavanje nastalog spora prema sustavu predviđenom u dijelu XV. Konvencije. Valja uzeti u obzir i da je hamburški sud specijalizirano međunarodno tijelo za rješavanje sporova u pravu mora, čija je nadležnost ograničena na taj dio međunarodnog prava.
- Kako će se provoditi schengenski sporazum na moru?
= Schengenska pravila o prelasku vanjskih granica EU-a jednako se primjenjuju na svim graničnim prijelazima. Odredbe koje su specifične za morsku granicu sadržane su u Aneksu VI schengenskog kodeksa o granicama. Treba istaknuti da Slovenija i Italija već sada primjenjuju pravila schengenskog acquisa na svojim granicama tako da u budućnosti ne treba očekivati velike promjene. Italija je već niz godina dio schengenskog sustava dok Slovenija primjenjuje schengenska pravila da bi dobila pozitivnu ocjenu Vijeća Europe potrebnu za formalno pristupanje tom sustavu. Kada je riječ o pripremama za uvođenje schengenskih standarda na hrvatskim granicama, one se odvijaju sukladno schengenskom akcijskom planu koji je Vlada usvojila u ožujku, a koji sadrži i posebne mjere za morsku granicu. Na taj način Hrvatska će usklađivanjem s propisima EU-a unaprijediti zaštitu svojih granica i povećati sigurnost hrvatskih građana.

Tadićeva isprika korak naprijed
- Kako procjenjujete situaciju u Srbiji i regiji nakon što su u toj zemlji na vlasti ostale prodemokratske snage? Je li isprika predsjednika Srbije Borisa Tadića jamac boljih odnosa?
= Hrvatska podržava i s pozornošću prati Srbiju u svim njenim koracima kojima ona demonstrira stremljenje europskim vrijednostima. Proces približavanja europskim i euroatlantskim integracijama od ključne je važnosti za mir, stabilnost i dobru suradnju svih zemalja u regiji. Stoga proreformske snage na vlasti u Srbiji u ovome trenutku otvaraju nadu da će ta zemlja dosljedno provoditi zacrtane proeuropske ciljeve, a mi smo pripravni, baš kao i sve ostale zemlje u jugoistočnoj Europi, s njom na tome surađivati te Srbiji nudimo dragocjeno hrvatsko iskustvo stečeno i priznato na međunarodnom planu. Pri tome smo svjesni osjetljivosti pitanja konačnog određenja statusa Kosova, međutim, nadamo se da će Srbija slijediti optimalno rješenje u suradnji s UN-om i EU-om.
Isprika predsjednika Tadića je značajan korak u širem kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, te se uistinu može promatrati kao jamstvo buduće bilateralne i strateške suradnje koja će se, nadamo se, na najbolji način reflektirati na sveukupne odnose i prosperitet sviju u jugoistočnoj Europi.
- Kakvo je stajalište hrvatske diplomacije o Kosovu?
= Hrvatska je zainteresirana za rješavanje statusa Kosova i to prije svega zato što ga promatra u kontekstu sigurnosti i trajne stabilnosti regije. Hrvatska se slaže sa zemljama koje smatraju da bi rješenje statusa Kosova trebalo pronaći što skorije, jer predugo odlaganje nosi u sebi opasnost ponovne destabilizacije prilika. Za nas je prihvatljivo svako rješenje koje vodi primjeni europskih standarda i normalizaciji svih aspekata života na Kosovu, jednako za sve etničke skupine koje ondje žive, uz poštivanje specifičnih potreba i razlika.
Međutim, moramo uvažiti realne procese i odnose u vezi s tim pitanjem, jer je gotovo nemoguće pronaći rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane strane. U takvim odnosima hrvatska diplomacija svojim sugovornicima stalno naglašava potrebu postizanja kohezije unutar međunarodne zajednice, jer nejedinstvenost nosi opasnosti za regiju. Zbog toga naše stajalište o tom pitanju nastojimo usuglasiti sa stajalištem međunarodne zajednice, i to prije svega sa stajalištem EU-a, čijom članicom želimo postati.
- Konkretno, kako gledate na nove pregovore Beograda i Prištine?
= Hrvatska pozdravlja najnovije stajalište međunarodne zajednice izrečeno u stavu o novom 120-dnevnom ciklusu srpsko-albanskih pregovora. Ocjenjujemo da je to još jedan dodatni napor u traženju ako ne usuglašenog, onda barem kompromisnog rješenja. Ovoga puta u sklopu kontaktne skupine za Kosovo, odnosno njezine trojke (EU, Rusija i SAD), pokušat će se približiti suprotstavljena stajališta u vezi budućeg statusa Kosova. Smatramo da proces odlučivanja o statusu Kosova ne smije biti temelj za ustupke, posebno kad je riječ o teritorijalnim pitanjima. Konačno, moram naglasiti da Hrvatska nije samo promatrač razvoja situacije na Kosovu. Hrvatska Vlada donijela je odluku o otvaranju misije na Kosovu i trenutno sudjelujemo u policijskoj operaciji UNMIK-a s devet pripadnika MUP-a i spremni smo za nastavak angažmana. Posebnu pozornost posvećujemo položaju i zaštiti opstojnosti Hrvata koji žive na Kosovu. Također smo zainteresirani i za oživljavanje i intenziviranje gospodarske suradnje s privrednim subjektima na Kosovu.

Pregovori s EU-om se ubrzavaju
- Može li se reći da je sporazum o odustajanju od Europskog ustava zapravo približio Hrvatsku članstvu? Kako teku pregovori?
= Zadovoljni smo dogovorom koji su postigli čelnici EU-a na nedavnom Europskom vijeću. Novi ugovor bi trebao biti dovršen i ratificiran do izbora za Europski parlament 2009. godine.
Europska unija će time dobiti temelj novog i boljeg institucionalnog djelovanja, a istodobno se omogućuje njezino daljnje proširenje i nesmetani ulazak RH kao 28. članice. Predsjedavajuća Njemačka na čelu s kancelarkom Angelom Merkel zaslužuje sve pohvale za učinkovito vođenje složenih i zahtjevnih pregovora koji su na kraju rezultirali suglasjem 27 država Članica. Postizanje dogovora o novom ugovoru za RH je ohrabrujuće i predstavlja dodatni poticaj u našim pregovorima, jer otklanja sve nedoumice glede institucionalnog okvira za naš ulazak u EU.
- Jeste li zadovoljni brzinom pregovaranja?
= Zadovoljni smo što pregovori dobivaju na brzini. Otvaranjem šest poglavlja na međuvladinoj konferenciji 26. lipnja dosad je ukupno otvorena trećina poglavlja, a očekujemo daljnji napredak u drugoj polovici godine tijekom portugalskog predsjedanja. Vrlo kompleksni mehanizam pregovora sada djeluje usklađeno i učinkovito, što je iznimno važno jer ulazimo u najintenzivnije razdoblje otvaranja, ali i zatvaranja poglavlja. U tom kontekstu uživamo potporu aktualnog portugalskog predsjedništva, koje je u više navrata potvrdilo da će podržavati otvaranje novih poglavlja te da će davati daljnju dobru dinamiku pregovorima između Hrvatske i EU-a. U prilog tome ide i nedavni službeni posjet mog portugalskog kolege Luisa Amada Zagrebu, koji je naglasio da je jedan od ciljeva portugalskog predsjedanja EU-om ubrzavanje dinamike procesa hrvatskih pregovora.
- Hoćete li se kandidirati na izborima za Europski parlament 2009. godine?
= Ne razmišljam o tome. Koncentriram se na posao koji radim i koji želim obavljati na najbolji mogući način.

Odnosi s Italijom u usponu
- Odnosi s Italijom zahladnjeli su nakon polemike predsjednika Mesića i Napolitana prije nekoliko mjeseci. Tada je bila najavljena i zajednička komisija koja bi raspravljala o fojbama i drugim temama iz prošlosti koje se povremeno aktualiziraju. Je li napravljeno nešto po tom pitanju?
= Ne bih se složila da su odnosi s Italijom zahladnjeli. Dvojica predsjednika su se sastala 25. svibnja u Brnu na margini sastanka šefova država srednjoeuropskih zemalja i razmijenili mišljenja o ovom nesuglasju. Istog dana Giorgio Napolitano izjavio je u Dnevniku RAI-ja da su nesuglasja riješena, a talijansko-hrvatski odnosu u usponu. Glede najave rada zajedničkog povjerenstva koja bi raspravljala o fojbama, obje strane su se složile da se povijest prepusti povjesničarima i stručnjacima koji trebaju samostalno utvrditi činjenice bez ikakvog uplitanja političkih struktura.

U očekivanju NATO-a
- Jača li u hrvatskoj javnosti potpora priključivanju NATO savezu? Hoćemo li dobiti pozivnicu u 2008.?
= Potpora građana članstvu Hrvatske u NATO-u stabilizirala se iznad 50 posto. Prema rezultatima zadnjih velikih istraživanja, ona se trenutno kreće oko 52 posto. Glavni razlog porasta potpore je otvoren, izravan i dinamičan dijalog s građanima. Rušenje mitova i neistina o NATO-u, poput straha od vojnih baza, potvrdilo je razmišljanje državnog vrha da će veća informiranost građana rezultirati većom potporom članstvu. Značajan utjecaj na povećanje podrške imalo je političko jedinstvo i angažman državnog vrha u komuniciranju s građanima te konsenzus vodećih političkih stranaka o pristupanju NATO-u. Također, građani su pozitivno reagirali na jasnu perspektivu članstva koja se Hrvatskoj otvorila nakon summita NATO-a u Rigi 2006. godine.
Na summit NATO-a u Bukureštu gledamo s velikom dozom optimizma. Hrvatska je na dobrom putu da 2008. godine u Bukureštu bude pozvana u članstvo. Početkom lipnja održan je sastanak Vijeća NATO-a u Bruxellesu na kojem je sudjelovao predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader i dobio potporu svih članica NATO-a. Države članice bile su jednoglasne u pohvalama za postignute rezultate i riječima ohrabrenja uoči predstojećeg summita na kojem bi trebali donijeti formalnu odluku o upućivanju pozivnice Hrvatskoj.