Hrvatska još nije u vrhu "lige tranzicijskih zemalja"

Ugledni znanstveni djelatnik i bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova prof. dr. sc. Nenad Prelog donedavno je predsjedao Hrvatskim društvom za promicanje informatičkog obrazovanja, a bio je i profesor na studiju novinarstva na kolegiju "Informatika i novi mediji". Iako je odnedavno, međutim, i veleposlanik RH u Republici Irskoj, zahvaljujući ponajprije telefonu, ali i suvremenoj informatici kakva je Internet, zamolili smo ga za kraći razgovor o informatici, temi koja mu je i dalje vrlo bliska.

-Ovih dana obznanjeni rezultati istraživanja prema kojima su u prvih devet mjeseci ove godine Hrvati kupili 100.000 računala, što je pravi rekord. A prosinac i blagdani tek stižu... Možete li kao znanstvenik prokomentirati te podatke?
=Glad za računalima u nas još uvijek nije zadovoljena, pa stoga i ove naizgled velike brojke zapravo još nisu dovoljne da bi Hrvatska stigla u "gornji dio" lige tranzicijskih zemalja. Još uvijek zaostajemo za Slovenijom, Estonijom itd. U statistici nerijetko pomiješamo kruške i krumpire, pa kad govorimo o opremljenosti poduzeća ili kućanstava informatičkom opremom, pri tome, u pravilu, ne uzimamo u obzir starost računala i njegovu stvarnu uporabljivost. Danas, kada je PC postao i temeljni alat uredskog rada, ali i središte multimedijske zabave, posve je jasno da samo relativno nova računala 8 s DVD čitačem i sl.) mogu zadovoljiti potrebe.
-U nas se, nadalje, broj prodanih pisača prvi put nakon napokon približio broju prodanih računala. kako objašnjavate taj znakovit podatak i je li možda i to dokaz da se Hrvatska, barem u tom segmentu, približava europskim trendovima?
=Nažalost, nisu mi poznati podaci o broju pisača u drugim zemljama da bih mogao govoriti o trendovima. No trebalo bi svakako malo pogledati i na udio prijenosnih računala, što je također važno, a činjenica je da mnogi kupuju pisače i zbog sve većeg korištenja digitalnih fotoaparata (ispis slika), što je postalo vrlo popularno.
-Istodobno je, međutim, poznato da je i dalje na djelu velik odljev mozgova, a većina hrvatskog stanovništva i dalje je informatički nepismena. kako pomiriti te očite suprotnosti?
=Odljev mozgova nećemo, na žalost, moći lagano spriječiti - sve dok postoje relativno velike razlike u plaćama, u mogućnosti napredovanja, u eventualnom istraživačkom okruženju, itd. U pojedinim područjima računalo je postalo temeljni alat bez kojega je jednostavno nemoguće ići dalje, primjerice sve više u obrazovanju, pa će već i sama ta činjenica nagnati zaposlene da se informatički opismene. A nezaposleni? I oni će to morati učiniti ako se žele zaposliti, a tu iskustva Irske i nekih drugih zemalja pokazuju da su ulaganja u ljudski kapital veoma važna.
-Kako spriječiti daljnji odljev mozgova i tu našu vječnu temu napokon skinuti s dnevnoga reda?
=Ponajprije ukupnim gospodarskim razvojem, boljim nagrađivanjem znanja i kreativnosti.
-Što u tome smislu preporučiti novoj hrvatskoj vladi - ukidanje PDV-a na računalnu opremu, sniženje cijena Interneta, omogućavanje lakšeg pristupa e-mreži...?
=Zajedno s deregulacijom Telekoma treba razmisliti o pristupu Internetu tipa flat-rate. To je nešto što smo predlagali još prije više od tri godine u radnoj skupini predsjednika Mesića za strategiju informatizacije. No danas uz flat-rate, dakle jednostavnu pretplatu koja ne ovisi o broju sati provedenih na mreži, treba raditi i na alternativnim brzim kanalima prijenosa - od ADSL-a, preko kablovske televizije, bežičnoga prijenosa i sličnog. mislim da bi u gradovima trebalo načiniti područja gdje bi se ljudi mogli bežično povezivati svojim prijenosnim računalima, baš kao što je to na sveučilištima u SAD-u, u zračnim lukama i na drugim sličnim mjestima.
-Veleposlanik ste u Irskoj, zemlji koju često volimo spominjati kao izvrstan primjer brzoga razvoja. Što Vi vidite i osjećate u Irskoj, koliko je informatika važna u njihovu društvu, obrazovanju, gospodarstvu...? Što nam valja preuzeti iz irskoga primjera?
=Odgovor na to pitanje uzeo bi vam daleko više prostora i vremena pa predlažem da o tome jednom napravimo poseban razgovor. Irska je u mnogim svojim rješenjima postala model u koji upiru sve - naglašavam - sve zemlje koje iduće godine ulaze u RU. Taj se model, naravno, ne može kopirati, on je bio jedinstven u jednom drugom vremenu i u drugim uvjetima, primjerice, korištenje strukturalnih fondova EU-a, engleski jezik, veza sa SAD-om... Unatoč tome, mislim da od Irske možemo naučiti doista mnogo toga.