Rezolucija UN-a može nam blokirati put prema EU

Rezolucija Vijeća sigurnosti, u kojoj se spominjanjem Ante Gotovine zajedno s Karadžićem i Mladićem proziva Hrvatska, a koju je progurala Velika Britanija, neće dovesti do sankcija prema Hrvatskoj, ali taj bi dokument mogao ozbiljno otežati hrvatsko približavanje Europskoj uniji, poručuje ministar vanjskih poslova Tonino Picula. U ovom razgovoru on objašnjava političku pozadinu najnovije UN-ove rezolucije, koje se nepovoljan utjecaj na Hrvatsku očekuje i prije nego što je formalno izglasana. Prekjučer, kad je taj dokument već bio u završnici, hrvatska je Vlada definirala odgovore na Upitnik EU, u kojem su i pitanja o suradnji s Haagom, pa i o samom Gotovini. No dok je Vlada bila zadovoljna hrvatskim odgovorima, međunarodna zajednica, na čelu s Velikom Britanijom, Rezolucijom potvrđuje da o tome i dalje ima drukčije viđenje od službenog Zagreba.

= U odgovoru na Upitnik EU dali smo, među ostalim, i iscrpno objašnjenje o tome što se ovoga trenutka radi na slučaju Gotovina. No Rezolucija se pojavila iz posve drugih razloga. Vijeće sigurnosti kao utemeljitelj Haaškog suda želi razdvojiti ingerencije na dva međunarodna sudišta, jedno za Ruandu, a drugo za bivšu Jugoslaviju. Ta rezolucija mora donijeti i izlaznu strategiju, odnosno utvrditi put zaključenja rada Haaškog tribunala. Sve optužnice moraju biti zaključene do kraja 2004., istrage do kraja 2008., a sud bi zaključio rad do konca dekade. Rezolucija kaže što treba odraditi da bi Sud zaključio svoju misiju. Utoliko i Rezolucija VS-a najavljuje da svi oni koji su optuženi moraju biti privedeni pravdi. Mi smo, naravno, nezadovoljni činjenicom da se uz imena notornih ratnih zločinaca, kao što su Karadžić i Mladić, spominje i general Gotovina, ali svu trojicu ovog trenutka povezuje činjenica da su u bijegu. Zbog toga se i Hrvatska poziva na suradnju.

- Kakve će biti posljedice za Hrvatsku?
= Rezolucija ipak nije predtekst za uvođenje sankcija Hrvatskoj, niti je to svrha ovog dokumenta. Ta su vremena iza nas. Ali Rezolucija vrlo ozbiljno upozorava sve u Hrvatskoj koliko je suradnja sa Sudom u Haagu važna da bi se zaključio proces pristupanja Hrvatske EU. Sve dok se ne zaključe otvorena pitanja koja postoje između nas i Haaga, put prema Bruxellesu bit će opterećen.

- Koji su motivi Velike Britanije da predloži takvu rezoluciju Vijeću sigurnosti?
= Politika Velike Britanije je dosljedna. Zbog slučaja Bobetko London je obustavio postupak ratifikacije našeg Sporazuma s EU i taj postupak neće nastaviti sve dok ne bude zadovoljan suradnjom Hrvatske s Haagom. Vjerojatno će to biti sve dok Carla del Ponte ne kaže da ta suradnja nije opterećena neriješenim slučajevima. Očito London traži argument više, za razliku od nekih drugih zemalja, da ta suradnja teče besprijekorno, a prije nego što obnovi postupak ratifikacije. Velika Britanija je utjecajna članica Vijeća sigurnosti. To se ne smije podcijeniti. Sve stalne članice Vijeća sigurnosti dogovorile su se o tekstu Rezolucije i vjerojatno će biti staviljena na dnevni red još ovoga ili početkom idućeg mjeseca. Ključni je za nas događaj istup Carle del Ponte idućeg mjeseca u Vijeću sigurnosti, kad će ona podnijeti godišnji izvještaj o radu tužiteljstva. Njezina ocjena o suradnji Hrvatske s tužiteljstvom uvelike će definirati naše odnose s EU, a pogotovu s Velikom Britanijom.

- Je li točno da se pojačavaju sumnje međunarodne zajednice da je Gotovina u Hrvatskoj?
= Početkom ljeta naznačena je mogućnost da se general Gotovina sam preda i da ode u Haag. No vrijeme protječe, ništa se ne događa. Sada se doista pojačavaju sumnje u međunarodnoj zajednici, koju zanima imaju li najave u hrvatskim medijima ikakva utemeljenja u realnosti. Upućeniji dio međunarodne zajednice, pogotovu onaj koji poznaje obavještajni milje, zna da Vlada u Zagrebu ne zna gdje je Gotovina, iako se trudi da ga pronađe. Međunarodni položaj Hrvatske ipak nije pogoršan. O tome svjedoči i dolazak Romana Prodija u Zagreb.
Situacija može postati još kompliciranija nego što je sada. Ako London ne vrati u proceduru hrvatski Sporazum s EU, Hrvatska neće stići ratificirati taj dokument u parlamentima 15 zemalja članica EU, nego ćemo dočekati da se iduće godine Sporazum mora ratificirati i u deset novih članica EU.

- U nacrtu Rezolucije Gotovina prvi put nije posve izjednačen s Karadžićem i Mladićem...
= U tekstu se spominju "Radovan Karadžić, Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina" kao optuženici koje države moraju privesti sudu. Za tu malu semantičku razliku između Gotovine i ove dvojice uspjeli smo se izboriti preko naše diplomacije, prije svega zalaganjem Vladimira Drobnjaka, ali i kolega iz Bugarske koja je nestalna članica Vijeća sigurnosti i koja nam je u tome pomogla.

- Iz susjedne Slovenije prema Bruxellesu se šalje poruka da Hrvatska ne bi mogla u EU ni zbog slabih odnosa sa susjedima. I sami ste kao ministar vanjskih poslova izloženi kritikama da na odnosima sa susjedima u tri i pol godine nije napravljeno gotovo ništa.
=Takvu je tezu lako demantirati. Hrvatska ima razvijene odnose sa svim susjedima, pogotovu s onima koje nisu pripadale korpusu bivših jugoslavenskih republika. Ovog trenutka više od 200 sporazuma regulira odnose s našim neposrednim susjedima. No, svjesni smo toga da je povijesni neuspjeh projekta Jugoslavija ostavio posljedice koje ćemo morati dugo sanirati. Konflikt kao sredstvo rješavanja sporova ostavili smo iza sebe i zamijenili smo ga suradnjom, što koji put traži strpljivost i samozatajnost. Neki bi međutim htjeli da odnose sa susjedima rješavamo prečacima i preko koljena, no nisam ministar vanjskih poslova koji bi se koristio praznom agresivnošću.

SAD-u prijedlog alternativnog sporazuma
- U kojoj su fazi odnosi sa SAD-om s obzirom na Sporazum o neizručivanju američkih državljana, koji Hrvatska nije potpisala?
= Stalno se razgovara s američkim dužnosnicima, u Zagrebu i u Washingtonu. Ako taj pripremni dio obavimo dobro, vjerujem da će biti prilike i za razgovor na nešto višoj razini u New Yorku i Washingtonu. Vjerojatno ću otputovati potkraj rujna na godišnje zasjedanje Opće skupštine UN-a i taj bih put iskoristio za razgovore s predstavnicima State Departmenta.

- No, s čime ćete otići u SAD? Čekanje na dogovor između EU i SAD-a još nije dalo rezultate.
= Ne možemo čekati da se izravnaju odnosi između Bruxellesa i Washingtona s obzirom na Stalni kazneni sud i Sporazum o neizručivanju. Hrvatska mora nešto napraviti, ali prije toga moramo nešto dogovoriti ovdje u Zagrebu. Kad je riječ o slanju hrvatskih vojnika u Irak, jasno je da to ne može biti bez odluke Sabora i potpisa predsjednika države. Nama bi puno pomoglo kad bi Vijeće sigurnosti donijelo rezoluciju kojom bi se čvršće definirala uloga UN-a u Iraku. No, s Amerikancima razgovaramo o alternativi Sporazuma o neizručivanju. To bi bio bilateralni sporazum sa SAD-om koji regulira neizručivanje državljana, ali na način koji neće dezavuirati odredbe Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda.

Slovenci reagirali prenervozno
- Možemo se smješkati kad Zmago Jelinčič govori o sukcesiji Jadranskog mora, ali ne i kad predstavnik slovenskih vlasti kaže da je Jelinčič u pravu.
= Hrvatsku inicijativu za proglašenje gospodarskog pojasa slovenska javnost i politika dočekali su s neprimjerenom političkom i diplomatskom nervozom, ali mi smo uvjeravali Ljubljanu da ne želimo nametati rješenje, nego razviti dijalog.

- Može li se dogoditi da Hrvatska dobije podršku EU, ali ne i Slovenija?
= Naš je motiv zaštita bio resursa ili Jadranskog mora u cjelini koja nam pripada, a ne samo u onom dijelu koje se teritorijalno dodiruje sa slovenskim morem. Zona odgovornosti hrvatske države mnogo je veća od onog graničnog dijela koji doista treba definirati u odnosima sa Slovenijom.
Nije dobro te sporove rješavati na način kako želi Zmago Jelinčič. Govoriti u ime neke radikalne slovenske pozicije u Beogradu o Hrvatskoj, test je za mnoge politike, ne samo za slovensku. Loptu treba spustiti na zemlju i probleme rješavati za stolom.