Stalni predstavnik Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, veleposlanik Neven Jurica dao je intervju Vecernjem listu u kojem govori o važnosti i ulozi Hrvatske u donošenju odluka u Vijecu sigurnosti, predsjedanju protuteroristickim odborom VS-a, krizama u svijetu...
Veleposlanik Hrvatske u UN-u o važnosti i ulozi Hrvatske u donošenju odluka u Vijecu sigurnosti, predsjedanju protuteroristickim odborom VS-a, krizama u svijetu...
U svakoj prigodi, kad govore o vanjskopolitickim uspjesima Hrvatske, Predsjednik Mesic i premijer Sanader s ponosom naglašavaju da je naša zemlja od 1. sijecnja ove godina postala nestalna clanica Vijeca sigurnosti. Pripadati najvažnijem politickom tijelu Ujedinjenih naroda nije samo cast nego i velika odgovornost. U to se najbolje uvjerio Neven Jurica koji je nakon gotovo cetverogodišnjeg mandata hrvatskog veleposlanika u Washingtonu preselio pocetkom godine u New York gdje na East Riveru predstavlja Hrvatsku. Mnogi gradani još uvijek tajnovitim , pretjerano ozbiljnim ili nedostupnim doživljavaju sve ono što se dogada unutar zidova dvorane Vijeca sigurnosti i pitaju se kakvu stvarnu uloga ima naša zemlja i veleposlanik na toj svjetskoj politickoj pozornici. O tome smo razgovarali s veleposlanikom Nevenom Juricom u njegovu uredu u Stalnoj misiji RH pri UN-u.
Vojnickim rjecnikom kazano, vi ste svoju "misiju u Washingtonu uspješno završili". Predsjednik George Bush stigao je u službeni posjet Zagrebu, a dobili smo i pozivnicu za NATO. Iz bilateralne diplomacije preuzeli ste multilateralu. Ocekujete li dobre rezultate i nakon kraja clanstva u Vijecu sigurnosti?
Hrvatska se izborila clanstvom u Vijecu sigurnosti da na svjetskoj pozornici može igrati aktivnu ulogu u doprinosu globalnom miru i sigurnosti. To govori i o stabilnosti i zrelosti naše zemlje i konzistentnosti njezine državne politike. Vijece se uglavnom bavi kriznim podrucjima u svijetu i na dnevnom redu su brojne teme od konfliktnih situacija u pojedinim državama do prijetnji subregionalnom i regionalnom miru i sigurnosti. Hrvatska profilira svoju vanjsku politiku u okviru Vijeca sigurnsoti i na temama koje do sada nisu bile neposredno vezane za Hrvatsku ili uz nju.
Dakle, Vijece sigurnosti je idealna priprema i promodžba za ulazak Hrvatske u EU i NATO?
Sve clanice Vijeca sigurnosti kao i sve clanice Ujedinjenih naroda - a to su 192 zemlje - dobro su obaviještene o vanjskopolitickoj poziciji Hrvatske. Mi smo dobili pozivnicu za NATO, a punopravno clanstvo u europskoj uniji uskoro je pred nama. Hrvatska u Vijecu sigurnosti UN-a potvrduje takvu svoju poziciju i pripadnost. Naše mjesto u okviru euroatlantskih integracija prepoznatljivo je i neosporno.
Hrvatska je dobila i znacajnu ulogu predsjedanja Protuteroristickim odborom VS. Je li to pohvala Hrvatskoj, zašto baš mi?
Odluka Vijeca sigurnosti o našem izboru za predsjedateljicu Protuteroristickog odbora može se odcitati i kao priznanje za dosad ucinjeno u borbi protiv terorizma. To je sigurno potvrda povjerenja medunarodne zajednice o sposobnosti Hrvatske, kao države koja je prvi put clanica Vijeca sigurnosti, za vodenje odbora koji oblikuje globalni odgovor na teroristicku prijetnju. Hrvatsko predsjedanje Odborom ne bi bilo moguce da naša zemlja nije uspostavila djelotvorne nacionalne mjere protiv terorizma. Istodobno, suzbijanje terorizma zahtijeva iznimno velike napore medunarodne zajednice i dobru koordinaciju svih ukljucujucenih strana. Posljednjih godina Hrvatska se dodatno profilirala na medunarodnoj razini, pa osim ovim odborom hrvatski predstavnik prdsjeda i Odborom strucnjaka Vijeca Europe protiv terorizma (CODEXTER).
U utorak ste na sjednici Vijeca sigurnosti posvecenoj toj temi govorili o potrebi što bolje suradnje medu državama na podrucju borbe protiv terorizma u svijetu. Koliko predsjedanjem Odborom jacamo ulogu naše diplomacije i ugled Hrvatske? Jeste li naklonjeni jednim a kriticniji drugim državama?
Predsjedanje Odborom, kao i naše clanstvo u Vijecu sigurnosti znaci da Hrvatska izravno sudjeluje u odlucivanju o najvažnijim pitanjima svjetskog mira i sigurnosti. tijekom predsjedavanja Odborom Hrvastka mora biti nepristrana i neutralna, ali ovo iskustvo zacijelo osnažuje naše cvrsto mjeste i znacenje u ukupnom kontekstu onoga što se zove korporativnom ili kolektivnom sigurnošcu. Želio bih napomenuti da je Hrvatska punopravna i aktivna clanica u svim najvažnijim medunarodnim tijelima koja se bave ovom problematikom. Mi smo clanica Wassenaar aranžmana, Zanger odbora, Nuclear supplier's group, Australske grupe, clanica smo PSI - da ne nabrajam dalje.
Mnogi misle da Vi sada imate informacije o svim "svjetskim tajnama". Koliko vam je "tajni" zaista poznato i kakva je prakticna uloga ili pomoc državama?
Zadatak Protuteroristickog odbora je nadgledanje mjera što su ih sve države svijeta poduzele u borbi protiv terorizma. Medutim, želio bih naglasiti da svih 15 clanica Odbora, kao i njegov tim strucnjaka, imaju jednak pristup svim informacijama te predsjedatelj u tom smislu nije u posebnom položaju. Ujedno, Odbor raspolaže samo onim informacijama koje su države spremne podijeliti. Informacije se izmedu ostaloga prikupljaju kako bi Odbor ocijenio kojim je državama potrebna pomoc za jacanje kapaciteta u borbi protiv terorizma.
Protuteristicki Odbor osnovan je nakon teroristickog napada na Ameriku. Rezolucijom 1373 u kojoj stoji da su sve clanice UN-a dužne izvještavati o provedbi u svojim državama. Je li to izvješcivanje formalnost ili ozbiljna obveza?
Vrijednost Protuteroristickog odbora po kojoj se izdvaja od slicnih medunarodnih tijela upravo je u tome što je on prikupio informacije o ucinjenom u borbi protiv terorizma za sve države svijeta. Velik dio tih podataka države su same podnijele Odboru u svojim izvješcima, koja se dostavljaju od 2001. godine. Brojnost i kvaliteta izvješca potvrduje kako su države ovu zadacu shvatile krajnje ozbiljno, što Odboru znatno olakšava rad. Nekoliko godina nakon osnivanja Odbor je promijenio metodologiju rada. Umjesto pukog zaprimanja nacionalnih izvješca, Odbor je osnova tim strucnjaka koji je zapoceo analizirati izvješca i organizirati terenske posjete državama clanicama s ciljem ostvarivanja djelotvornije medunarodne suradnje. Odbor upravo razmatra pregled provedbe mjera protiv terorizma na regionalnoj i globalnoj razini.
U Hrvatskoj je prije sedam godina osnovana Medunarodna radna skupina za pracenje provedbe Rezolucije 1373. Kakva je sad njezina uloga dok Vi predsjedate Protuteroristickim odborom Vijeca sigurnosti?
Osnivanje Meduresorne radne skupine za pracenje nacionalne provedbe Rezolucije 1373 neposredno nakon teroristickih napada na New York i Washington potvrdilo je privrženost Hrvatske medunarodnim naporima za suzbijanje teroristicke prijetnje miru i sigurnosti. Naglašavam da je Hrvatska prilagodila svoje zakonske propise odredbama medunarodnopravnih instrumenata na planu suzbijanja medunarodnog terorizma te je postala strankom kljucnih konvencija UN-a za suzbijanje terorizma, kao i Konvencije Vijeca Europe o prevenciji terorizma.
Krajem ožujka o tome je održan sastanak sigurnosnih službi u Rusiji - tko je sudjelovao i koji su zakljucci tog skupa?
Sastanak koji spominjete bio je korisna prigoda za razmjenu informacija i iskustava predstavnika sigurnosnih, policijskih i drugih službi. Osobno nisam bio u mogucnosti sudjelovati na sastanku, ali Odbor je predstavljao jedan strucnjak iz Tajništva UN-a. bilo je 76 delegata iz 54 zemlje. Na tim sastancima redovito sudjeluju i predstavnici hrvatskih službi. Ove godine sudionici su razmatrali strucna pitanja poput zaštite velikih infrastrukturnih objekata od teroristickih napada, ali i dogovorili nastavak suradnje sigurnosnih agencija u pripremi Olimpijskih igara u Kini i Europskog prvenstva u nogometu u Austriji i švicarskoj.
Sigurnosne pripreme za Olimpijadu u Kini i Europsko prvenstvo u nogometu ozbiljno se razmatraju i u vijecu sigurnosti_
Ne. Vijece sigurnosti ne bavi se izravno tim pitanjima.
Postoji li mogucnost da clanovi Protuteroristickog odbora posjete Hrvatsku, odnosno da organizirate konferenciju o toj temi u našoj zemlji?
Odbor organizira terenske posjete, i Hrvatska trenutno nije na listi država koje ce clanovi Odbora posjetiti u sljedecim mjesecima. Medutim, Odbor i njegovi strucnjaci redovito sudjeluju na strucnim konferencijama i radionicama o terorizmu u raznim zemljama, i ukoliko se u sljedecih godinu i pol organizira neki takav dogadaj u Hrvatskoj, založit cu se da Odbor bude zastupljen na odgovarajucoj razini.
Koliko ste Vi u radu samostalni? Neki kažu da je Hrvatska previše naslonjena na Ameriku?
Svaka država pa tako i mi u nacelu rukovodi se uvijek svojim nacionalnim interesima i prioritetima. Hrvatska vodi i uvijek je vodila samostalnu politiku. Medutim Hrvatska u današnjem globaliziranom svijetu nije ni izolirana niti postoji u zrakopraznom prostoru. Mi imamo partnere, prijatelje i saveznike. Unutar Vijeca sigurnosti vecina stavova poklapa se ili nadopunjuje s euroatlantskim klubom zemalja.
Jesu li Rusi ipak malo agresivniji u pristupu? Mi novinari tomu smo svjedocili na primjeru Kosova. Jesu li prema Hrvatskoj hladniji zbog našeg priznanja Kosova?
Rusija ima svoju interpretaciju pitanja Rezolucije 1244 o Kosovu. Stoga ne prihvaca politicku i državnu realnost Kosova, koja je vec stvorena na terenu, a kojane izlazi iz okvira iste rezolucije. Inace prema nama su srdacni i kolegijalno razgovaramo o svim temama za koje se ulaže potreba. Profesionalno radimo svoj posao.
Koliko je Vama veleposlanicki posao olakšan buduci da ste pripadnik najužeg kruga prijatelja i suradnika premijera Ive Sanadera i osoba od njegova povjerenja?
Odgovorit cu Vam na to pitanje strogo profesionalno. Nije nikakva tajna da pripadam vladajucoj stranci od prvog dana njezina osnivanja do danas. Medutim, svaki veleposlanik ima obvezu i dužnost da tumaci i provodi državnu politiku koju kreiraju premijer Sanader i predsjednik Mesic i da postupa u skladu s tom i takvompolitikom. Ja sam vec petnaest godina u vanjskopolitickoj službi svojo državi i uvijek sam imao neposrednu komunikaciju s državnim vodstvom.
Koja su svjetska krizna žarišta najaktualnija? Je li i dalje Irak tema broj jedan?
Ne, o iraku je bila samo jedna rasprava. Uloga misije UN-a u Iraku vrlo je važna, jer uz multinacionalne snage pomaže irackom narodu i vladi da postignu punu stabilnost, sigurnost i prosperitet. slika Iraka danas pokazuje da, ne zanemarujuci izazove, proces dobro napreduje, i to ohrabruje. S druge strane najviše vremena Vijece sigurnosti posvecuje situaciji na africkom kontinentu.
Ocekujete li da ce na Vijecu sigurnosti biti još koji put Kosovo?
Vrijeme ce pokazati. Sada se na razlicitim razinama razmišlja i vode neformalni razgovori oko buduce uloge UN-s opcenito na Kosovu s obzirom na rasporedivanje misije EU tzv. EULEX-a, na Kosovu. Poznato je da sjeverni dio Kosova, nastanjen vecinom Srbima, ne prihvaca i ne želi rekonfiguraciju mandata UNMIK-a. Ali od 15. lipnja o.g. na snagu stupa novi ustav i potrebno je da u toj zemlji, ciju je državnost priznao veliki broj zemalja, a ocekuju se i nova priznanja, profunkcionira državni aparat na cijelom teritoriju.
Kakva je Vaša suradnja s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom i predsjednikom Opce skupštine Srdanom Kerinom?
Vrlo dobra. Inace, obicaj je da svaki mjesec glavni tajnik dolazi na rucak predsjedavajuceg Vijeca sigurnosti, a to je i prigoda da se redovito razmijene mišljenja o svim temama koja su na dnevnom redu. što se nas tice glavni tajnik kao i cjelokupno tajništvo UN-a upoznato je i cijeni hrvatski doprinos mirovnim misijama u svijetu.
Cesto ste subotom i nedjeljom u Ujedinjenim narodima. Nema slobodnih dana, a mnogi misle da je diplomacija "plandovanje"?
U zadnja cetiri mjeseca gotovo da i nisam imao slobodan dan. I kolege koje sa mnom rade u našoj misiji i ja osobno predani smo poslu koji nam je povjeren.
Koliko djelatnika imate u misiji?
Doveo sam jedan dio dosadašnjih suradnika iz Washingtona, i jedan dio iz ministarstva vanjskih poslova s kojima do sada nisam radio. Jedan dio diplomata zatekao sam u misiji. To su sve mladi, strucni i visoko obrazovani ljudi. Nema zastoja u radu. Odlicno funkcioniramo!
Pripremate li primanja i svojoj newyorškoj rezidenciji?
S kolegama se uglavnom sastajem na mnogim mjestima kako to prilike i radni ritam nalažu.
Priopćenja
