Afrika je spremna postati najbrže rastuća regija na svijetu: Novo izvješće Zaklade Mo Ibrahim otkriva da su šest od deset najbrže rastućih gospodarstava u 2023. afričke zemlje

Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine (AfCFTA) predstavlja veliku priliku za kontinent, sa spremnim tržištem od preko 1,4 milijarde ljudi koje premašuje tržište EU-a i drugih regija. Stanovništvo Afrike najmlađe je na svijetu i predviđa se značajan rast, a prirodni resursi kontinenta, uključujući ključne minerale za obnovljive tehnologije, čine ga nezamjenjivim za zeleno globalno gospodarstvo.
Izvješće, koje se temelji na Odjelu za ekonomska i socijalna pitanja UN-a (UNDESA), ističe da je trenutno je stanovništvo u Africi već dvostruko veće od stanovništva u Europi, s preko 2,2 milijarde ljudi. Izvješće predviđa da će udio Afrike u svjetskoj populaciji porasti s 18 posto na 38 posto između 2023. i 2100. Prosječna dob Afrike je najmlađa na svijetu sa 18,8 godina, što predstavlja gotovo polovicu svjetske mladeži do 2100. godine.
U izvješću se također navodi da nema zelenog globalnog gospodarstva bez afričkih prirodnih resursa, koji čine 30 % svjetskih rezervi minerala, od kojih su mnogi ključni za obnovljive i tehnologije s niskom razinom ugljika. Bazen Konga naveden je kao prvi bazen ugljika na svijetu, apsorbirajući više ugljika nego Amazona te apsorbira 4% globalnih emisija ugljika godišnje, nadoknađujući više od emisija cijelog kontinenta.
Zambija je glavni svjetski izvoznik nerafiniranog bakra, Gvineja ima najveće svjetske rezerve boksita, a Južna Afrika doprinosi s 90% svjetskih rezervi metala platinske skupine. Dok se afrička trgovina uglavnom pomaknula prema Bliskom istoku i Aziji, model izvoza sirovina ostao je isti. Od 2000. udio EU-a u izvoznom tržištu Afrike pao je za četvrtinu, dok se udio Kine upeterostručio. Azija sada predstavlja gotovo 42 %afričkog izvoza i više od 45 % njezina uvoza, iznad Europe u oba slučaja.
Izvješće naglašava da budućnost Afrike izgleda svijetla; međutim, trenutačni globalni financijski sustav ne zadovoljava potrebe Afrike. Više od trećine ili 40,4 % afričkog javnog vanjskog duga duguje se privatnom sektoru, s multilateralnim zajmodavcima (38%) kao što su Svjetska banka (16,4%), Međunarodni monetarni fond (8,2%). Prema izvješću, više od 70 % afričkog javnog vanjskog duga denominirano je u američkim dolarima. Od devet zemalja koje je MMF naveo kao zemlje u dužničkoj nevolji u 2023., čak osam su afričke. Izvješće zaključuje da se projicirani potencijal rasta Afrike temelji na njezinoj mladoj populaciji, obilnim prirodnim resursima i golemoj neobrađenoj obradivoj zemlji. Međutim, izazovi trenutnog financijskog sustava mogu ugroziti potencijal rasta regije.

Pisane vijesti