MVEP: predstavljen pregled šest mjeseci gospodarske diplomacije

(Hina) - Projekt gospodarske diplomacije ministarstva vanjskih i europskih poslova, pokrenut u listopadu prošle godine u cilju pomoći hrvatskim izvoznicima i stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj, polučio je nakon šest mjeseci vidljive, jasne rezultate i smjernice u kojem pravcu razvijati naše gospodarstvo, izjavila je u petak prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, predstavljajući pregled i rezultate polugodišnjih aktivnosti.

" Kad smo predstavljali gospodarsku diplomaciju, rekli smo da je za njenu uspješnost preduvjet da imamo proizvod. Proizvod su robe i usluge koje proizvodimo u Hrvatskoj, koje možemo prezentirati i zanimljive su na međunarodnim tržištima, i drugo je investicijska klima. Mi smo u potpunosti bili svjesni činjenice da ćemo zajedno sa koncipiranjem gospodarske diplomacije morati razmišljati i o investicijskoj klimi, o poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj i možda i o nekim dugoročnim i srednjoročnim mjerama. Ali, pokazalo se da uz dugoročne i srednjoročne mjere koje su važne, mnoge od kojih su konkretno i poduzete, promjene koje su napravljene, da je potrebno momentalno reagirati, dakle i u danim okolnostima neke hrvatske tvrtke izvoze i bit će, naravno, lakše kad se te srednjoročne i dugoročne mjere realiziraju, ali oni moraju izvoziti sad, imaju poteškoće sad i treba im zato pomoći sad“, kazala je ministrica.

„Isto tako, uz sve poteškoće s kojima se suočavamo i s kojima se investitori detaljno susreću u našoj zemlji, postoji cijeli niz stranih tvrtki koje i danas investiraju i rade u Hrvatskoj i kojima je uz te dugoročne mjere potrebna pomoć – sada, kako bi im se uklonile neke prepreke koje proizlaze iz, recimo, nedovoljno dobrih zakona i strukturalnih reformi koje nisu još provedene, nego koje proizlaze na primjer iz činjenice da nema primjedbi na zakon, ali njegova provedba nije onakva kakva bi trebala biti. Šutnja administracije otežava funkcioniranje, nedovoljno precizne informacije, nedovoljno brzo reagiranje pojedinih institucija otežava ljudima poslovanje u Hrvatskoj. Zato smo smatrali da uz naš doprinos poboljšanju investicijske klime, ono što neposredno možemo učiniti jest definirati mogućnosti pomoći hrvatskim izvoznicima s jedne strane i, s druge strane, pomoći onim stranim tvrtkama koje danas investiraju i odlučile su se investirati u Hrvatsku. Reći ću samo jedan primjer - u tom cilju sazvali smo prvi od tri sastanka, razgovora, s najvećim stranim investitorima u Hrvatskoj i razgovarali o poteškoćama koje imaju i o prednostima koje vide - poteškoće su, naravno, one o kojima svi govore i svjesni smo ih. Dakle promjene treba raditi i vezano na zakonodavstvo, vezano na stabilnost uvjeta, trajnost uvjeta, ne česte promjene zakona i uvjeta u kojima se funkcionira, ali niz poteškoća je vezano na nedovoljno dobro funkcioniranje, bilo od razine lokalne uprave, državne uprave, nedovoljno brza reagiranja administracije, poteškoće sa dobivanjem potrebnih suglasnosti, dozvola, različitim takvim problemima kojima mi možemo pomoći“, istaknula je ministrica.

„Sazvali smo ih zato da im prvo kažemo hvala, hvala što ste se kao kompanije, kao tvrtke odlučile investirati u Hrvatsku i u Hrvatskoj plaćati porez i u Hrvatskoj otvarati radna mjesta, i da im kažemo – imat ćete jednu osobu iz našeg Ministarstva koja vam stoji na raspolaganju da pomogne – naravno, ne može pomoći ako se radi o promjeni zakona ili nečem takvom, ali ako se radi o nedovoljno dobroj primjeni zakona, ako se radi o poteškoćama koje proizlaze iz, recimo, neodgovaranja ili dugačkog perioda koje je potrebno da se dobije neki odgovor od pojedine institucije, takva osoba tu može pomoći. To nam odmah, istovremeno daje i uvid u tip problema, vrlo praktično, tip problema s kojima se investitori danas susreću. Mi ćemo i dalje raditi na sve tri razine – strukturalne promjene, zakonske promjene, ali i na neposrednoj pomoći“, dodala je.

Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović je pojasnio da je gospodarska diplomacija prvenstveno bila usmjerena na privlačenje investicija u Hrvatsku i podršku nastupu naših tvrtki na vanjskim tržištima.

„Pružili smo 1.532 usluge hrvatskim kompanijama i ostvarili 92 izvozne prilike za 872 hrvatskih izvoznika", kazao je Klisović. Prema njegovim riječima, hrvatske su tvrtke najviše poslovale na europskom tržištu, posebice tržištu zemalja CEFTA-e. Koliko je izvoz važan ukazali su Pusić i Klisović podatkom da 13 posto hrvatskih kompanija izvozi i one zapošljavaju 50 posto zaposlenih u gospodarstvu.

U siječnju je, rekao je Klisović, izvoz porastao za 21 posto. Podsjetio je da je gospodarska diplomacija izradila nacrt Akcijskog plana za izvoz koji bi vlada trebala usvojiti za dva tjedna.

 

Gospodarska diplomacija – polugodišnji rezultati (PDF)

Prezentacija novog sustava hrvatske gospodarske diplomacije, 1.10.2013. (PDF)

Priopćenja