Predstavljena Platforma međunarodne građanske solidarnosti Hrvatske

(Hina) - Platforma međunarodne građanske solidarnosti Hrvatske (CROSOL) trebala bi ojačati suradnju organizacija civilnog društva u projektima međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći Republike Hrvatske...

(Hina) - Platforma međunarodne građanske solidarnosti Hrvatske (CROSOL) trebala bi ojačati suradnju organizacija civilnog društva u projektima međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći Republike Hrvatske, te pridonijeti ostvarenju ciljeva hrvatske vanjske politike, rečeno je u srijedu u Zagrebu na predstavljanju Platforme kojemu je nazočila i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

CROSOL - središnje komunikacijsko tijelo civilnog društva za područje međunarodne razvojne suradnje koje okuplja 25 hrvatskih nevladinih udruga - osnovan je u veljači ove godine, a u lipnju bi trebao postati član CONCORD-a, krovne udruge europskih platformi.

Tijekom predstavljanja naglašeno je da je svrha međunarodne razvojne pomoći dugoročno suzbijanje siromaštva i poticanje održivog razvoja u siromašnim i postkonfliktnim državama i društvima diljem svijeta, te da je ne treba brkati s humanitarnom pomoći koja je kratkotrajne naravi.

Predsjednik upravnog odbora Platforme Gordan Bosanac rekao je da je CROSOL, koji je u srijedu "postao pravna osoba", osnovan nakon višegodišnjih konzultacija s ciljem bolje suradnje udruga i vladina sektora u provedbi projekata razvojne suradnje, posebno u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

"Hrvatska se u međunarodnoj javnosti više ne tretira kao zemlja primateljica pomoći, već sve više preuzima ulogu donatora, posebno nakon ulaska u EU", rekao je Bosanac.

"Organizacije civilnog društva godinama su bile okrenute demokratizaciji Hrvatske, a sad je vrijeme da se okrenemo svijetu", dodao je Bosanac.

Pusić, čije je ministarstvo podržalo osnivanje CROSOL-a, kazala je da je međunarodna razvojna pomoć isto tako važan aspekt hrvatske vanjske politike. Ona je naglasila da država ulazi u projekte razvojne i humanitarne suradnje prije svega "jer je to dobro, jer je to potrebno i jer to doprinosi, barem donekle, smanjivanju nesreća, patnji i neravnopravnosti koja na svijetu postoji".

"Razvojna suradnja omogućuje komunikaciju među državama koja je svima prihvatljiva", rekla je Pusić, dodajući da je Hrvatska, kao primateljica i davateljica pomoći, "bila i s jedne i s druge strane stola".

"Kad imaš i jedno i drugo iskustvo manja je opasnost da će prevladati autizam i nedostatak razumijevanja za društvo koje prima pomoć, a to je nužno za uspjeh projekata", rekla je ministrica. Ona je naglasila da ta komunikacija može potaknuti i druge oblike suradnje između država. "To može biti uvod ili pretpostavka za druge vrste suradnje ... poput političke i ekonomske, što je važan aspekt hrvatske vanjske politike", rekla je Pusić.

CROSOL okuplja 25 nevladinih udruga, među kojima su i Centar za mirovne studije (CMS), B.A.B.E., Documenta, GONG i Kuća ljudskih prava (KLJP).

Pusić je kazala da se Hrvatska u međunarodnoj razvojnoj suradnji fokusira na tri područja: zdravstvo, obrazovanje i prijenos tranzicijskih iskustava, te da je veliki dio projekata usmjeren prema ženama i djevojčicama. Također je naglasila da "suradnja organizacija civilnog društva i države omogućuje da se pokrije puno širi spektar situacija u zemljama kojima je potrebna razvojna i humanitarna pomoć".

Ministrica Pusić kazala je da se strategija razvojne pomoći Hrvatske temelji na "koncentričnim krugovima" - prioritet su zemlje regije, zatim zemlje južnog Mediterana, te pojedine zemlje u drugim dijelovima svijeta. Najviše razvojnih projekata provedeno je u BiH, rekla je Pusić, dodajući da je veći broj projekata proveden i u Siriji, Palestini, Jordanu, Maroku i Tunisu, te u Afganistanu gdje su sagrađene i opremljene knjižnica u Mazar-e-Šarifu i škola za 600 učenika u Camp Sakhiju, podržano otvaranje manufakture za izradu tepiha i izgrađena dva vodotornja i vodocrpilišta. Komentirajući znatan pad broja projekata provedenih u BiH unatoč gotovo istim utrošenim sredstvima, ministrica je kazala da su projekti okrupnjeni kako bi pomoć bila učinkovitija.

"Ranije je bilo projekata u BiH ... u kojima bi se pet puta 'farbala' ista ograda ... a nitko nije provjeravao je li ograda stvarno 'ofarbana' i je li riječ o istoj ogradi", kazala je.

"Smatramo da ciljevi projekata trebaju pridonositi kvaliteti života u nekoj zajednici, bez obzira na to je li riječ o kulturi, zdravlju, ekonomskoj aktivnosti ... ali bitno je da su opipljivi i da pridonose široj zajednici ... u tom pravcu idemo", rekla je Pusić.

 

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (PDF)

Priopćenja