Posjet državne tajnice za Europu Metelko-Zgombić Kijevu

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić, posjetila je Kijev 23. studenoga 2022. godine zajedno s dužnosnicama sedam europskih zemalja, kako bi zajednički iskazale svekoliku potporu i solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom.

Skupina ministrica i državnih tajnica zaduženih za europske poslove iz Austrije, Hrvatske, Latvije, Litve, Lihtenštajna, Njemačke i Rumunjske te potpredsjednica Europskog parlamenta, organizirale su posjet Ukrajini želeći, između ostalog, staviti fokus na specifičan položaj i razne uloge žena u ratu, kao i u poslijeratnoj obnovi.

Domaćin posjeta bila je zamjenica premijera Ukrajine za europske i euroatlantske integracije Olga Stefanišina. Tijekom jednodnevnog posjeta Kijevu održani su sastanci s predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom, njegovom zamjenicom Olenom Kondratiuk i zastupnicama u Vrhovnoj Radi i sastanak s prvom damom Ukrajine Olenom Zelenskom. Ranije dogovoreni sastanak sa zamjenicom ministra unutarnjih poslova Meri Akopjan zamijenjen je obilaskom jednog od tri mjesta u Kijevu pogođena ruskim raketama toga dana.

Potvrđena je spremnost EU-a za nastavak pomoći Ukrajini u svim dimenzijama i snažno je osuđena ruska agresija. Izražena je potpora europskoj perspektivi Ukrajine i spremnost na potporu dugoročnoj obnovi zemlje. Izražena je potpora ženama Ukrajine, koje su pokazale impresivnu snagu, hrabrost, solidarnost i otpornost u teškim ratnim uvjetima, uključujući angažman u oružanim snagama.

 „U Hrvatskoj, imamo posebnu empatiju za rat koji proživljava Ukrajina. Divimo se otporu Ukrajine  u ovom ratu koji je borba za ukrajinsku suverenost, teritorijalnu cjelovitost i pravo na samoodređenje, ali i borba za demokraciju i slobodu – vrijednosti koje dijelimo“, poručila je državna tajnica.

Hrvatska podupire europske težnje Ukrajine  i spremna je podijeliti svoje iskustvo i znanja u predpristupnom procesu. Ta suradnja traje još od 2016. godine, a potvrđena je i prigodom posjeta predsjednika Vlade RH Ukrajini u ožujku 2022. godine, kao i u prosincu 2021. godine, kada je potpisana Zajednička deklaracija o europskoj perspektivi Ukrajine.

Naglasila je da Hrvatska ostaje ustrajna u potpori Ukrajini – diplomatski i politički, financijski, vojno, humanitarno, tehnički i na druge načine, uključujući kroz skrb o ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. U tu svrhu je Vlada RH u svibnju ove godine osigurala dodatnu financijsku potporu od 4 milijuna eura za potrebe humanitarne pomoći Ukrajini,  povrh ostalih oblika pomoći koji ukupno iznose preko 45 milijuna eura.

Prepoznajući ogromne potrebe Ukrajine u području protuminskog djelovanja, koje je preduvjet za poslijeratnu obnovu i razvitak, Hrvatska je izrazila spremnost na dugoročnu suradnju kroz implementaciju hrvatskog modela protuminskog djelovanja u Ukrajini. U tu svrhu pripremaju se konkretni projekti koji će biti financirani iz navedenog iznosa.

Prigodom posjeta Vrhovnoj Radi, državna tajnica podsjetila je na Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme, nedavno održan u Zagrebu, koji je uputio snaže poruke potpore ukrajinskoj borbi za neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost, kao i za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, međunarodnom pravu, demokratskim vrijednostima i poštivanju ljudskih prava.

Tom prigodom predsjedniku Vrhovne Rade uručena je grafička mapa „Ukrajinska rapsodija“, kao dar Kolekcije Biškupić i izraz podrške i solidarnosti Ukrajini i ukrajinskom narodu, s 14 grafika hrvatskih umjetnika i pjesmom spjevanom od hrvatskog pjesnika Luke Paljetka u obliku dijaloga s ukrajinskim pjesnikom Tarasom Ševčenkom.

Susret s humanitarnim organizacijama u Kijevu i posjet centru za distribuciju humanitarne pomoći te Centru za pomoć preživjelima, bio je svjedočanstvo žrtava i uništavanja koje trpi Ukrajina, kao i teških uvjeta u kojima žive građani Kijeva i širom Ukrajine zbog bezobzirnih i ciljanih ruskih napada na civilnu infrastrukturu i civile, koji ne jenjavaju.

Državna tajnica izrazila je sućut za stradanja toga dana u Kijevu i Zaporižji zbog ruskih raketiranja, kao i za sve gubitke i nevine žrtve Ukrajini. „Suosjećamo s gubitkom i tugom njihovih obitelji, kao i s patnjama bezbrojnih građana Ukrajine koji su bili prisiljeni napustiti svoj dom pa i svoju zemlju, ili koji trpe u uvjetima gdje nedostaju osnovni životni uvjeti – grijanje, struja, voda, osnovne namirnice, zbog barbarskih ruskih napada na civilnu infrastrukturu“, poručila je.

Hrvatska zna što znači biti žrtvom oružane agresije, u nametnutom ratu. Državna tajnica izrazila je uvjerenje da upravo primjer i europski put Hrvatske može biti izvor nade i nadahnuća za građane Ukrajine. Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, koja ove godine obilježava 30 godina neovisnosti, pobijedila je u nametnutom ratu agresiju nadmoćnijeg susjeda, koji je u jednom trenutku okupirao čak 26% teritorija. Hrvatska je vratila kontrolu nad okupiranim teritorijima i unatoč ogromnim ljudskim i materijalnim žrtvama, obnovila i izgradila zemlju i društvo te ostvarila svoje nacionalne ciljeve ulaska u NATO i EU.

Sa zamjenicom ministra unutarnjih poslova organiziran je obilazak jednog od tri mjesta pogođenog ruskim raketama toga dana, na kojem je uz obiteljsku zgradu ubijeno troje ljudi, među kojima i 17-godišnja djevojka.

Održan je i susret sa studentima Sveučilišta „Taras Ševčenko“, posvećen budućnosti Ukrajine i njezinoj europskoj perspektivi. Državna tajnica je posjetila i profesore hrvatskog jezika Hrvatskog centra za jezik i kulturu, u okviru kojeg se već 31 godinu poučava hrvatski jezik na Sveučilištu "Taras Ševčenko" u Kijevu.

U spomen žrtvama Holodomora zapaljena je svijeća ispred spomenika Holodomora u Kijevu.
 

Priopćenja