Dan Ujedinjenih naroda

Ujedinjeni narodi obilježavaju danas 24. listopada 79. godišnjicu svog nastajanja. Na temeljima geopolitičke stvarnosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi stvoreni su kako bi promicali mir, sigurnost i suradnju među zemljama, s ciljem sprječavanja budućih sukoba. Ovaj dan pruža priliku osvrnuti se na ključnu ulogu UN-a u okupljanju država kako bi se zajedno suočile sa suvremenim globalnim izazovima, od siromaštva i ljudskih prava do klimatskih promjena.
 
Dan UN-a nas podsjeća kako je međunarodna suradnja ključna platforma za osiguravanje mirnijeg i pravednijeg svijeta za sve. I u svijetu koji i dalje poznaje velike patnje i stradavanja, nepravde i podijele, multilateralni pristup s UN-om u središtu svih napora ne poznaje dugoročnu i održivu alternativu. Odgovornost u tom smislu najčešće počiva na državama članicama i njihovoj političkoj volji i umijeću za rješavanje izazova i premošćivanje nesuglasica. To ujedno uključuje i spremnost na reformiranje Organizacije u slučajevima kada postoje sistemski razlozi i okolnosti koje ne doprinose rješavanju izazova. Hrvatska se snažno zalaže da Ujedinjeni narodi odražavaju sliku svijeta današnjice i da su organizacijski, materijalno i stručno sposobni doprinijeti multilateralnoj suradnji država članica.
 
Od svog osnutka, UN je proširio svoje djelovanje kako bi se nosio s nizom pitanja, uključujući razvoj, humanitarnu pomoć i održivost okoliša. Kroz svoje mirovne misije, UN radi na stabilizaciji područja zahvaćenih sukobima i zaštiti civila, dok njegove agencije koordiniraju napore po pitanjima poput zdravstva, obrazovanja i sigurnosti hrane. Unatoč mnogim uspjesima, izazovi i dalje postoje, uključujući tekuće sukobe, nejednakosti i klimatske krize. Obilježavanje Dana UN-a omogućuje nam da prepoznamo napredak koji je postignut, ali i posao koji još predstoji, potičući na daljnju globalnu suradnju.
 
Ujedinjeni narodi nisu samo suradnja vlada država, već i uključivanje šire javnosti, drugih dionika društva u stvaranje globalnih politika. To znači promicanje suradnje i uključivanje rješenja koja nude civilno društvo, akademska zajednica kao i privatni sektor i mediji. Ovakav multidisciplinarni pristup neophodan je u sučeljavanju s izrazito kompleksnim izazovima današnjice.
 
Kroz inicijative poput Ciljeva održivog razvoja (SDGs), UN nastoji iskorijeniti siromaštvo, boriti se protiv nejednakosti i osigurati održivost okoliša do 2030. godine, promicati dostojanstvo ljudi diljem svijeta, njihove sigurnosti i ljudskih prava. Iako put do postizanja tih ciljeva nije bez poteškoća, napori UN-a naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja država za opće dobro.
 
Ove jeseni, neposredno uoči početka 79. zasjedanja Opće skupštine, održan je UN-ov Samit o budućnosti koji je okupio svjetske lidere kako bi se usuglasili oko daljnjeg pristupa globalnim izazovima i pronašli zajednička rješenja. Usvojen je Pakt za budućnost, koji također uključuje i Globalni digitalni sporazum za smanjenje digitalnog jaza i osiguranje sigurnih digitalnih prostora za sve. Također je usvojena Deklaracija o budućim generacijama koja naglašava važnost uključivanja mladih u donošenje odluka koje će oblikovati njihovu budućnost. Na samitu se raspravljalo i o klimatskim promjenama, s fokusom na nadolazeću konferenciju UN COP 29 u Bakuu, koja će se baviti daljnjim klimatskim akcijama i financijskom podrškom za zemlje u razvoju. Ove inicijative ne samo da postavljaju temelje za održivu budućnost, već također promiču globalnu suradnju i solidarnost. Kroz zajedničke napore, svijet može učiniti značajan napredak prema klimatskoj pravdi i održivom razvoju.
 
Ovogodišnja proslava Dana UN-a dodatno jača ideju da nijedna zemlja ne može sama riješiti globalne izazove. Republika Hrvatska, koja je postala članica UN-a 1992. godine, aktivno promiče temeljne vrijednosti UN-a ucrtane u njezinoj Povelji te sudjeluje i daje svoj obol u svim dimenzijama rada Organizacije.
 
S ciljem daljnjeg doprinosa Republike Hrvatske u multilateralnom okružju tijekom sljedećeg desetljeća cilj je osigurati sudjelovanje u ključnim organima i tijelima UN-a te su stoga istaknute sljedeće kandidature za članstvo u: Odboru za doprinose (2025.-2027.), Vijeću Svjetske turističke organizacije (2025.-2029.), Komisiju za izgradnju mira (2026.-2027.), Vijeću sigurnosti (2030.-2031.), Vijeću za ljudska prava (2032.-2034.) te u Gospodarskom i socijalnom vijeću (2033.-2035.).

Priopćenja